dr. Šefika Ibranović Muslić: Dojenje je najbolji vid prehrane koji svaka majka može ponuditi svom novorođenom djetetu

Dojenje povoljno utiče i na zdravlje majke, pa je dokazano da majke koje su dojile svoju djecu imaju manji rizik da obole od karcinoma dojke i jajnika.

Intervju:  dr. Šefika Ibranović Muslić, specijalista pedijatrije

Uvod: Dr. Šefika Ibranović Muslić, specijalistica pedijatrije, je veliki zaljubljenik u svoj poziv. Poziv pedijatra joj pruža priliku da se svakodnevno posvećuje zdravstvenoj zaštiti djece i pružanju podrške njihovim roditeljima u važnim trenucima odgoja i razvoja. Njena strast prema medicini posebno dolazi do izražaja kroz promicanje zdravih navika poput dojenja i edukacije o alergijskim bolestima. U nastavku vam donosimo intervju sa dr. Šefikom.

Za početa razgovora možete li nam reći kako ste se odlučili na poziv ljekara i baš odabrali baš pedijatriju kao vašu specijalizaciju?

Osjetljivost na bilo koji oblik patnje ljudi oko mene i želja da im pomognem, odveli su me u Srednju medicinsku školu. Nakon završetka srednjeg obrazovanja, nekako prirodno je bilo da upišem medicinu i nastavim tim putem. Nije lako bilo odlučiti se na studij u drugom gradu u tim ranim poslijeratnim godinama, ali igrom sudbine, i na moju veliku sreću, Medicinski fakultet iz Tuzle osnovao je istureno odjeljenje u Zenici, tako da su moje želje postale ostvarive.

Što se tiče pedijatrije, mogu reći da je pedijatrija odabrala mene. Kao student uopšte nisam razmišljala o pedijatriji kao mogućoj specijalizaciji. Nakon završetka studija, tokom mog rada  u Hitnoj pomoći, ubrzo sam shvatila da mi rad sa djecom pruža veliko zadovoljstvo. Dječija neposrednost i iskrenost su mi  velika motivacija za svakodnevni rad, koji svaki dan donosi drugačiji izazov. Osim toga, dijete kojem ste pomogli pokazuje svoju zahvalnost cijelim svojim bićem. Jednostavno, pedijatrija je za mene kao neka ovisnost.

Koja je uloga pedijatara u poticanju dojenja, kako je vi osobno doživljavate i što činite?

Pedijatar ima važnu ulogu u poticanju dojenja. Međutim, on je samo jedna karika u lancu osoba koje se nalaze u neposrednoj blizini porodilje, a koje treba da daju svoj doprinos i podršku dojenju. Velika mu je uloga u sredinama u kojima nedostaje patronažna služba pa se porodilje za savjet obraćaju direktno pedijatru. U sredini u kojoj ja živim i radim, postoji dobro funkcionalna patronažna služba, gdje naše patronažne sestre, odmah po izlasku iz rodilišta odlaze u domove porodilja kako bi ih podučile tehnici dojenja i ukazale na značaj ishrane majčinim mlijekom, dajući im informacije o benefitima dojenja i njegovom uticaju na zdravlje bebe i majke. Pedijatar međutim, osim u ordinaciji, treba da koristi i svaku drugu priliku da ističe značaj dojenja i njegove prednosti, i tako da svoj doprinos zajednici.

Koji je postotak žena koje dolaze u vašu ordinaciju s djecom koja isključivo doje prvih 6 mjeseci djetetova života?

Čini mi se da se broj isključivo dojene djece, na naše veliko zadovoljstvo, posljednjih godina lagano povećava, ali i dalje taj broj nije ni blizu zadovoljavajući. Naročito je zabrinjavajuća činjenica da je veoma mali broj djece koja doje nakom šestog mjeseca života. To je još jedan od razloga da dojenje i dalje bude tema broj 1 za razgovor sa budućim roditeljima.

Koji su po vama najveći problemi s kojima se majke susreću vezano uz dojenje i traže li pomoć na vrijeme?

Većina majki ima želju da njena beba doji. Međutim, kada se suoče sa određenim poteškoćama koje su naposredno nakom poroda česte, nerijetko se obeshrabre i odustaju. Najčešći problemi sa kojima se majke dojilje susreću su bolni podoji usljed prepunjenosti dojki ili ragada, a nerijetko i mastitis. Navedeni problemi uglavnom nastaju usljed nepravilne tehnike dojanja, pa je potrebno mnogo strapljenja i truda kako bi se majka i beba neučili pravilnoj tehnici dojenja. U ovim situacijama jako je važna podrška članova uže porodice koji treba svakodnevno da ohrabruju majku na dojenje. Uspostavljanje ali i održavanje laktacije ovisi o dobrom pražnjenju dojki, a izlučivanje mlijeka će se povećati češćim dojenjem. Često u ordinacaijama imamo majke koje dolaze po savjet o uvođenju adaptirane mliječne formule u ishranu bebe zbog  sumnje da majka nema dovoljno mlijeka, pa se kroz razgovor i pregledom ustanovi da su dojke prepunjene mlijekom ali da je tehnika podoja nepravilna. Veoma je bitno da pedijatar,  pored pregleda novorođenčeta pregleda i dojke porodilje, a ponekad je potrebno da majka u ordinaciji demonstrira podoj kako bi se provjerila tehnika dojenja.

Razlikuje se uvođenje dohrane kod dojene i kod nedojene djece? U čemu je razlika?

U razdoblju od kraja 4. do kraja 6. mjeseca života očekuje se da su sva zdrava dojenčad stekla potrebnu zrelost probavnog, mokraćnog i nekih drgugih organskih sistema i da su spremna da, osim mlijeka, prihvate i drugu hranu. U tom vremenskom rasponu se započinje dohrana  s tim da se ne preporučuje uvođenje prije navršene 16. nedelje, ali ni nakon 25. nedelje života. Ovo vrijedi za svu zdravu dojenčad bez obzira da li do tada isključivo dojila ili su hranjena adaptiranim mlijekom, kao i za dojenčad sa atopijskom predispozicijom. Odgađanje početka dohrane kod zdrave dojenčadi ne sprejčava alergije niti neke hronične bolesti poput celijakije. Ova ista preporuka važi i za uvođenje namirnica sa višim alergijskim potencijalom kao što su npr mlijeko, riba, jaja, gluten i dr.

Koliko su žene upoznate s prednostima dojenja i koje biste vi naglasili kao najvrjednije?

Uprkos činjenici da je danas tehnologija jako napredovala i da je dostupnost informacija velika, veliki broj žena nažalost i dalje nije upoznat sa svim prednostima dojenja. Nerijetko se majke zbog pušenja ili iz kozmetskih razloga odlučuju za prestanak dojenja.  Dojenje je najbolji vid prehrane koji svaka majka može ponuditi svom novorođenom djetetu. Osim što je svojim sastavom majčino mlijeko prilagođeno svakom novorođenčetu pa mu omogućava uredan rast i razvoj, majčino mlijeko jača bebin imunološki sistem i pomaže mu u borbi protiv infekcija. Dojena djeca su sigurnija u društvu, samostalnija i pokazuju veću sposobnost socijalizacije. Dojenje povoljno utiče i na zdravlje majke, pa je dokazano da majke koje su dojile svoju djecu imaju manji rizik da obole od karcinoma dojke i jajnika.  Dalje, dojenje je najpraktičniji i najjeftiniji  oblik mliječne prehrane, pa i ekonomski razlozi idu u prilog dojenju.Ipak, majke koje odluče, iz bilo kojih razloga, da ne doje svoje dijete pedijatar ne treba podcjenjivati niti optuživati ili insistirati na dojenju, nego im pomoći pri izboru i provođenju ishrane sa adaptiranim mlijekom.

Kako izgledaju najčešće alergijske bolesti: simptomi i kada se javljaju kod male djece?

Alergije su neprimjeren i nepoželjan odgovor imunloškog sistema na različite faktore iz okoline koje zovemo alergenima. Alergijska reakcija se može očitovati na koži, dišnom sistemu, probavnom sistemu, istovremeno na više sistema ali i generalizirano. Alergen može biti gotovo sve s čim organizam dolazi u kontakt, ali najčešći nutrirtivni alergeni su kravlje mlijeko, bjelance jajeta i kikiriki. Dalje slijede orašasto voće, soja, pšenica, riba, školjke idr. Od inhalatornih alergena najčešći su grinje iz kućne prašine, peludi trava, stabala i korova, epitel mačke, plijesni i dr. Alergijske bolesti mogu izazvati i neki lijekovi, vakcine, hemikalije, aditivi u hrani sl. Čest uzrok alergijskih reakcija su ubodi insekata.

Sklonost alergiji uglavnom je nasljedna i zove se atopija.

Simptomi i znaci alergijskih bolesti zavise od ciljnog organa alergijske reakcije, pa se tako na koži mogu ispoljiti u vidu akutne urtikarije (koprivnjače), atopijskog dermatitisa, kontaktnog dermatitisa i dr. Na disajnim organima mogu imati sliku alergijskog rinitisa, astme ali i teške po zivot opasne anafilaktičke reakcije sa gušenjem. Na probavnom sistemu alerije idu sa znacima alergijeke enteropatije, gatrsezofagealnog refluksa, hroničnog zatvora, celijakije i sl.

Alergije na hranu najčešće se ispoljava u prvim godinama života, dok se alergije na inhalacijske alergene ispoljavaju kasnije.

Simptomi i znaci alergija na hranu najčešće se počinju javljati već u prvim mjesecima po rođenju, i u dobi do tri godine života. Uglavnom su to kožne promjene u vidu atopijskog dermatitisa. Kod mlađe dojenčadi mogu se pojaviti stolice sa tragovima krvi i sluzi, a da pri tome dojenče uopšte ne djeluje bolesno. Određeni broj dojenčadi simptome nutritivne alegije može ispoljiti u vidu bolova u trbuhu, povraćanja, proljeva, zatvora, slabijeg napredovanja i sl.

Važno je napomenuti da atopijski dermatitis nije uvijek nužno vezan za alergiju.

Uz atopijski dermatitis najčešći simptom alergije u ranom djetinjstvu je ponavljajuća bronhoopstrukcija ili piskanje, koje se najčešće viđa uz virusne prehlade, ali može biti i potaknuto alergenima.

Kako se alergije otkrivaju i postavlja dijagnoza?

Sumnja da se radi alergijskoj bolesti postavlja se na osnovu podataka koje dobijemo od roditelja (anamneza) i ona se mora potvrditi određenim dijagnostičkim postupcima.  Testiranje  preosjetljivosti na alergene provodi se kožnim testovima (najčešće ubodni kožni test, tzv „prick“), zatim testovima kojima se u krvi određuje titar specifičnih IgE antitijela ( RIST i RAST). Ostali dijegnostički postupci zavise od simptoma kojima se ta alergija kod djeteta ispoljava ( npr mjerenje plućne funkcije, pregled specijaliste ORL, provokacijski testovi i sl).

Kod alergija na hranu važno je utvrditi radi li se o senzibilizaciji na neki alergen tj. da li taj alergen izaziva simptome. U tom slučaju dijete se stavi na eliminacijsku dijetu, a nakon određenog vremena radi se provokacijski test hranom. Ovakva djeca zahtijevaju praćenje od strane alergologa.

Kako pomoći djetetu koje ima alergijsku bolest?

U liječenju alergija važno je izbjegavati alergene na koje je dokazana senzibilizacija I koji izazivaju simptome bolesti. To u stvarnom životu, naročito kada su u pitanju mala djeca nije nimalo lako, posebno kada se radi o inhalatornima alergenima. Za kontrolu simptoma propisuju se lijekovi koji ublažavaju simtome, međutim oni ne utiču suštinski na alergiju niti je mogu izliječiti. Jedina dostupna terapija alergijskih bolesti koja djeluje na imunološku disfunkciju alergije jeste alergenska imunoterapija, ali se ona primjenjuje kod odabranih pacijenata nakon 5 ili 6 godine života. Učinkovita je kod alergijskog rinitisa I astme.

Alergija na hranu liječe se eliminacijom iz ishrane namirnica na koje je dijete alergično, za šta je ponekad potrebno mnogo truda I zalaganja od strane roditelja.

Važno je napomenuti da alergije nisu kontraindikacija za redovnu vakcinaciju djece, pa ih je potrebno kao I svu drugu djecu redvno vakcinisati kako bi bili zaštićeni od vakcinopreventabilnih zaraznih bolesti.

Za kraj koja je vaša poruka za naše čitatelje?

Željela bih da se zahvalim časopisu “Roditelj” na uvijek pažljivo odabranim I korisnim temama koje imaju za cilj educirati roditelje na svim poljima roditeljstva, a naročito na polju  zdravlja. Hvala i na prilici  da pišem za Vaše čitatelje. Mladim majkama poručila bih da je dojenje vještina koja se uči. Podjednako joj se uče I majka  I beba. Ponekad je  potrebno  mnogo truda ipretrpljenog bola  ali zaista vrijedi. Ako ste nesigurne ili u nedoumici da li  ispravno postupate, potražite pomoć od svoje patronažne sestre ili pedijatra. Čitateljima bi poručila da brinu o svom zdravlju I tako preveniraju nastanak bolesti.