Neregulirana šećerna bolest u prvom tromjesečju trudnoće statistički značajno povećava rizik od spontanog pobačaja.
Intervju: dr. Mirko Alilović, specijalista ginekologije i akušerstva
Dr. Mirko Alilović, specijalist ginekologije koji je dio ljekarskog tima u mostarskoj poliklinici Vitalis, poznat je po svojoj stručnosti i predanom pristupu pacijenticama. Trudnice i žene koje dolaze na redovne ginekološke preglede imaju samo riječi hvale za ovog posvećenog stručnjaka. U razgovoru s dr. Alilovićem dotaknuli smo se jedne izuzetno važne teme – trudnoće i problema povezanih s gestacijskim dijabetesom.
Što biste preporučili trudnicama kada je riječ o prehrani i tjelesnoj aktivnosti? Postoje li posebne mjere opreza?
Iako je u općoj populaciji uvriježeno mišljenje kako trudnice trebaju jesti za dvoje, to nije slučaj. Trudnice bi trebale uzimati dodatnih 300 kalorija dnevno uz ono što su uzimale prije začeća, odnosno oko 2400 kalorija dnevno. Ugljikohidrati bi trebali osigurati najveći dio unosa kalorija, dok je preporučeni dnevni unos bjelančevina oko 60 g. Važna je i vitaminska suplementacija folnom kiselinom u prvih 13 tjedana trudnoće, dok bi u drugoj polovici trudnoće trebali konzumirati hranu bogatu željezom kao što je riba, perad, crveno meso i cjelovite žitarice. Vrlo bitno je i informiranje trudnica o fizičkoj aktivnosti i održavanju adekvatne tjelesne težine. Idealno bi bilo da trudnica dobije između 8-12 kg na tjelesnoj težini tijekom cijele trudnoće, u protivnom se povećava rizik od razvoja trudničkog dijabetesa, hipertenzivnih bolesti i slično.
Koji su najčešći mitovi o trudnoći na koje nailazite u praksi, i kako educirate trudnice da ih prepoznaju?
Jedan od najvećih mitova u trudnoći je upravo onaj kojeg sam naveo u Vašem prvom pitanju, a tiče se prehrambenih navika trudnica. Dakle, nije potrebno jesti za dvoje. Kao što sam već napomenuo, ukupni kalorijski utrošak tijekom čitave trudnoće je oko 80.000 kalorija, odnosno oko 300 kalorija dnevno. Dalje, najveći postotak trudnoća su uredne trudnoće i kao takve se trebaju smatrati fiološkim stanjem, a ne patologijom.
Što je gestacijski dijabetes i kako se najčešće otkriva kod trudnica?
Gestacijski dijabetes melitus (GDM) je šećerna bolest koja se prvi put dijagnosticira u trudnoći i koja najčešće nastaje u drugom tromjesečju zbog povećane inzulinske rezistencije. Svim trudnicama radimo rutinski screening na GDM tijekom prvog posjeta ginekologu kad se određuje vrijednost šećera u krvi natašte i HbA1C što je u općoj populaciji poznato kao tromjesečni šećer. Ukoliko su vrijednosti tih parametara iznad preporučenih, može se već tada postaviti dijagnoza šećerne bolesti u trudnoći, a ukoliko su vrijednosti uredne onda se svim trudnicama radi OGT test između 20-28 tjedna trudnoće. Određuju se vrijednosti šećera u krvi natašte, te 1 sat i 2 sata nakon 75 grama opterećenja glukozom (OGTT). Ukoliko su koncentracije šećera u krvi unutar referentnih vrijednosti, tada se isključuje postojanje trudničke šećerne bolesti.
Koji su glavni faktori rizika za razvoj gestacijskog dijabetesa?
Glavni faktori rizika za pojavu trudničke šečerne bolesti su: višak kilograma prije trudnoće ili pretjerano dobivanje na tjelesnoj težini tijekom trudnoće, nedostatna fizička aktivnost, postojeće kardiovaskularne bolesti kao što je povišen krvni tlak, pozitivna obiteljska anamneza, dijagnoza gestacijskog dijabetesa u prethodnoj trudnoći, starija životna dob trudnice, sindrom policističnih jajnika i slično.
Kako gestacijski dijabetes utječe na majku i bebu tijekom trudnoće?
Trudnička šećerna bolest ima brojne nepovoljne učinke kako na majku, tako i na dijete. Neregulirana šećerna bolest u prvom tromjesečju trudnoće statistički značajno povećava rizik od spontanog pobačaja i kongenitalnih malformacija ploda od kojih su najčešće malformacije srca i velikih krvnih žila te bubrežne, probavne i neurološke malformacije ploda. Također, povećava se rizik od prijevremenog porođaja i mrtvorođenog dijeteta. Dijabetičke trudnice češće rađaju djecu čija je porođajna težina veća od 4000 g što se naziva makrosomija, a povezana je s nizom mogućih komplikacija u porođaju kao što je distocija fetalnih ramena, nenapredovanje porođaja, prijelomi kostiju, prijetećih fetalnih asfikcija i neuroloških oštećenja. Puno češće takvi porođaji se završavaju carskim rezovima. Kod trudnice je veći rizik od ozljede porođajnog kanala prilikom porođaja tako velike djece i veća je učestalost infekcija. Gestacijski dijabetes i nakon porođaja predstavlja rizični čimbenik za pojavu šećerne bolesti tip 2, a rizik progresivno raste sa starosnom dobi žene i debljini kao jednom od ključnih komorbiditeta.
Može li gestacijski dijabetes povećati rizik za razvoj dijabetesa tipa 2 nakon poroda, i kako to spriječiti?
Gestacijski dijabetes povećava rizik za razvoj šećerne bolesti, pogotovo tipa 2. Žene koje su imale GDM imaju 30% vjerojatnost da će u sljedećih 16 godina nakon trudnoće razviti šećernu bolest tip 2 u odnosu na samo 10% njih koji u trudnoći nisu imali trudničku šećernu bolest. Potreba za inzulinskom terapijom u trudnoći, pretilost i daljnji porast tjelesne mase nakon porođaja dodatno povećava rizik za razvoj šećerne bolesti tip 2. Oko 5-10% trudnica s GDM će razviti u šećernu bolest tipa 1. Svim trudnicama s GDM bi se 6 tjedana nakon porođaja trebao napraviti i OGT test. Ukoliko tada vrijednosti šećera budu iznad preporučenih, pacijentica se šalje na pregled endokrinologa.
Za kraj vaš savjet trudnicama?
Mnogi problemi s kojima se trudnice suočavaju tijekom same trudnoće su preventabilni. Adekvatnom prehranom i fizičkom aktivnošću se može spriječiti i/ili smanjiti težina šećerne i hipertenzivne bolesti u trudnoći a koje spadaju u najčešću patologiju trudnoće. Važna je i dodatna suplementacija folnom kiselinom za vrijeme organogeneze tj u prvih 12 tjedana trudnoće kako bismo spriječili razvoj anomalija neuralne cijevi ploda, a u kasnijim fazama trudnoće se naglasak stavlja na suplementaciju kalcijem i preparatima željeza. Danas sve više postoje tečajevi za psihofizičku pripremu trudnice za porođaj koji započinju između 24-26 tjedna trudnoće s mogućnošću sudjelovanja oba bračna partnera.
