Oralna higijena beba se često zapostavlja ili uopšte ne sprovodi, jer se higijena usne duplje poistovjećuje sa pranjem zuba.
Piše: Dr. Jovana Hrisa Samardžija specijalista dječje i preventivne stomatologije
Dr. Jovana Hrisa Samardžija je specijalista dječje i preventivne stomatologije, a kao dječji stomatolog radi na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu.
Prva godina života je ključna za uspostavljanje zdravih navika, a briga o oralnom zdravlju novorođenčeta ne smije se zanemariti. Pravilan pristup oralnoj higijeni počinje još tokom trudnoće, kada se roditeljima pružaju osnovne informacije o očuvanju zdravlja usne šupljine njihovog djeteta. Mnogi roditelji često misle da se oralna higijena svodi samo na pranje zuba, ali ona obuhvata i ranu njegu desni, jezika i usne šupljine. U ovom tekstu dr. Jovana Hrisa Samardžija piše više o ovoj temi.
Pravo vrijeme za početak brige o oralnom zdravlju novorođenčeta je period trudnoće, kada se kroz prenatalno savjetovalište daju neophodne informacija o načinu uspostavljanja i održavanja oralnog zdravlja djeteta.
Oralna higijena beba se često zapostavlja ili uopšte ne sprovodi, jer se higijena usne duplje poistovjećuje sa pranjem zuba. Da biste sačuvali oralno zdravlje vašeg djeteta, odmah nakon rođenja treba sprovoditi higijenu usne duplje. Oralnu higijenu vrše roditelji, najčešće majka, korišćenjem sterilne gaze natopljene prokuvanom prohlađenom vodom za brisanje bebine sluzokože obraza, nepca ,desni i jezika. Postupak se ponavlja nakon svakog podoja ili hranjenja adaptiranim mlijekom. Na jeziku se zadržavaju ostaci mlijeka, bakterije i gljivice koje mogu biti, pogotovu kod pada imuniteta, izvor infekcija i neprijatnog zadaha. Pokazatelj gljivične inefekcije je stvaranje bijelih naslaga na jeziku bebe koje se nazivaju soor ili mliječac. Sa jezika se bakterije mogu prenositi na zube kada izniknu.
Nakon nicanja prvog zuba, u šestom mjesecu životu početi sa pranjem zuba. Najjednostavnije je detaljno očistiti sve površine zuba sa vlažnom gazicom natopljenom vodom, kao kod čišćenja desni, jezika i nepca. Gazicu zatim ubrzo zamjeniti sa “rekvizitima” ili četkicom sa malog glavom. Postoje i posebni rekviziti u obliku naprstka sa četkicom od silikona. Potrebno je da se mjenjaju svakih 2-3 nedelje. Tokom sna smanjeno je lučenje pljuvačke, nema pokreta usana i obraza koji osiguravaju samočišćenje zuba, pa će se nečistoća zadržavati na zubima. Stoga dijete treba zaspati čistih usta. Opire li se vaše dijete ili plače tokom pranja zuba, stavite ga poluležeći položaj vama u krilu. Pranje zuba učinite igrom i uz pjesmicu očistite sve površine izniklih zuba četkicom sa malom glavom i mekanim vlaknima ili specijalnim napstkom od silikona. Ponavljanjem ove radnje dijete će steći naviku pranja zuba. Postoji i posebna tehnika- „Lift the lip“ (Podizanje usne) koja podrazumjeva rutinsko podizanje gornje usne bebe radi inspekcije labijalnih površina izniklih zubića. Ukoliko uočite znake karijesa u vidu kredastih ili smeđih mrlja, potrebno je konsultovati stomatologa. U takvim slučajevima karijes rizika može se koristiti i specijalna maramica natopljena sa ksilitolom ili napraviti sviježi sirup od ksilitola u koji se utapa gazica. U poslednje vrijeme se proizvode i cucle sa postepenim oslobađanjem ksilitola iz zadebljalog dijela. U posebni rezervoar se unosi gel ksilitola koji se zatim postepeno oslobađa u usnoj duplji i preko zuba. Umjesto ksilitola na gazicu može da se stavi zubna pasta (500ppm F) i sa njom protrlja površina zuba. Ako beba nema karijes rizik uvođenje zubne paste (500ppmF) počinje nakon navršene prve godine. Prema preporukama Američke dentalne asocijacije (ADA) količina zubne paste za uzrast do 2 godine je u vidu razmaza .
Brigu o očuvanju oralnog zdravlja ima stomatolog, zato je važan prvi stomatološki pregled. Evropska i Američka akademija za dječiju stomatologiju (EAPD i AAPD) preporučuju da se prvi stomatološki pregled obavi u periodu od 6 mjeseci do navršene prve godine života. Ovaj period je prilika za pravovremenu implementaciju preventivnih mjera usklađenih individualnim potrebama djeteta, a na osnovu procjene rizika za nastanak karijesa. Stomatolog upoznaje roditelje sa normalnim razvojem denticije, načinom rješavanja mogućih problema prilikom nicanja mliječnih zuba, obukom o pravilnoj oralnoj higijeni i značaju pravilne ishrane.
Nakon toga se vrši procjena stanja oralnog zdravlja majke (roditelja) te se pristupa stomatološkom pregledu dijeteta. Pregled je kratak i jednostavan. Najjednostavniji način pregleda je u položaju u kom roditelj i terapeut sjede licem u lice i dodiruju se koljenima. Dijete je okrenuto prema roditelju i sjedi mu u krilu, nakon čega se glava djeteta spušta u krilo terapeuta. Ovaj položaj obezbjeđuje dobar uvid stomatologu u usnu duplju djeteta, a dijete osjeća sigurnost je gleda u roditelja. Važno je osigurati dobro osvjetljenje i pregled obaviti ispekcijom i palpacijom prstima. Prvo se pregleda sluzokoža vestibuluma, obraza, dno usne duplje, jezik, pa se direktnom inspekcijom pregledaju zubi bez upotrebe sonde. Za pregled lingvalnih površina donjih sjekutića oprezno se koristi ogledalce. U ovom položaju demonstrirati roditelju pravilnu tehniku praja zuba. U toku prvog pregleda neophodno je razgovarati o upotrebi loših navika- sisanju prsta, stavljanju u usta igračaka i drugih predmeta, grickanje usne i sl. Ove radnje smiruju djecu i iziskuju veliki napor za odvikavanje, koje se obično preduzima tek kada dovedu do nepravilnosti.
Oralna higijena malog djeteta (1-3 godine)
Prvih 3 godne su najvažnije za razvoj zdravih zuba ( i oragnizma uopšte). Oralna higijena je jedna od osnovnih životnih navika koje bi dijete trebalo da formira u prvim godinama života, zajedno sa pranjem ruku, kupanjem, uobročenom ishranom, odlaskom na nošu. Najvažniji uslov za formiranje neophodnih zdravih navika kod djeteta je lični primjer. Roditelji treba redovno da peru svoje zube i to da dijete vidi i poželi da kopira. Ne treba od toga praviti pretjeranu predstavu i stvarati ekstremne okolnosti. Jednostavno roditelji, braća i sestre ujutru i uveče peru svoje zube i malo dijete ih gleda i igra se sa četkicom, pa se zatim sve završava sa pranjem njegovih zuba. Stanite iza vašeg djeteta tako da se ono osjeća sigurno, dok se gledate u ogledalu počnite sa pranjem zuba. Jednu ruku stavite na bradu dijeteta koje svoju glavu nasloni na vaše tijelo, dok u drugoj ruci četkicom vršite čišćenje zuba laganim kružnim pokretima. Nakon što se očiste sve površine zuba obje vilice, poslednji se čisti jezik. Razlog otpora pri pranju zuba, kao i kod stomatološkog pregleda i bilo koje, potpuno bezbolne intervencije u ustima je taj što su usta do treće godine “tabu zona” koju dijete očajnički brani, i svaki prilazak ustima shvata kao ugrožavanje lične slobode. Prema preporukama Američke dentalne asocijacije (ADA) količina zubne paste sa fluoridima (1000ppmF) za uzrast 2 -3 godine je veličine zrna riže (oko 0,1 mg fluorida). Nakon pranja zuba, poželjno je da dijete ne ispira usta kako bi se obezbjedila dovoljna količina fluorida na zubima. Ukoliko dijete pokazuje znake karijes rizika može se koristiti i sirup od ksilitola u dozi od 3-6 g dnevno podjeljeno u 3-4 doze. Zabilježeno je smanjenje karijesa od 50-70% i dugotrajni efekti zaštite i posle prestanka uzimanja. Ksilitol u pastama za zube u koncentraciji iznad 10% može da predstavlja alternativu fluoridima za ovaj uzrast.
Preporuke za oralnu higijenu:
Prema smjernicama Američke dentalne asocijacije (ADA) s oralnom higijenom usne šupljine treba započeti odmah nakon rođenja, primjenom gaze namotane oko prsta i namočene u vodu. Na ovaj način od rođenja se uspostavlja čišćenje usta, na što se dijete navikava paralelno s navikavanjem na kupanje. Nakon nicanja prvih zuba, prelazi se na gumeni naprstnjak ili četkicu, nakon prvog rođendana uvodi se zubna pasta. U predškolskom uzrastu četkanje zuba i tehnike četkanja treba predstaviti kroz igru. Naglasiti da je temeljito sprovođenje oralne higijene prije spavanja, veoma važno za oralno zdravlje.
Preporuke za ishranu:
Da bi ishrana predstavljala rizik za nastanak karijesa, hrana mora sadržavati šećere koje bakterije mogu iskoristiti za svoj metabolizam. Ovi šećeri mogu biti u čvrstoj i tečnoj hrani. Predstaviti najčešće korištene namirnice s visokim kariogenim potencijalom kao što su: šećer, razni slatkiši, grickalice, lizalice, slatki sokovi. Objasniti značaj uobročene ishrane sa maksimalno pet obroka (3 glavna obroka i 2 užine). Objasniti štetnost konzumiranja zaslađenih napitaka. Objasniti štetnost noćne ishrane, dojenja ili hranjenja, radi smirivanja i uspavljivanja. Slatki obrok bi trebao biti serviran uz glavni obrok. Preporučljivo je i analizirati dnevnik ishrane kroz sedam dana.
Priprema za prvi stomatološki pregled:
Prema preporukama ADA-e prvi pregled djeteta treba obaviti između šest i 12 mjeseci života. Roditeljima treba skrenuti pažnju da vlastite strahove i negativna iskustva, ne prenose na dijete. Vrlo često verbalizacijom neprijatnih događaja u prisustvu djeteta, prenosi se strah na dijete, a da toga roditelji nisu ni svijesni. Pretjerano objašnjavanje i tumačenje posjete stomatologu može biti kontraproduktivno i povećati strah i anksioznost kod djeteta. Posjete stomatologu treba da budu predstavljene kao dio životne rutine. Važno je naglasiti da karijes ne počinje kada se pojave bijele fleke ili kavitacija, već prije nego što se posljedica oboljenja uočava. Zbog toga, stomatološki pregled sa preventivnim tretmanima se mora sprovoditi kontinuirano od 12 mjeseca života na svakih 3-6 mjeseci.
