Važnosti preventivnih pregleda, vakcinacije i uloge redovnih konsultacija u očuvanju zdravlja.
Intervju: Dr Homen Begović, spec. ginekologije i akušerstva
Dr. Homen Begović je specijalista ginekologije i akušerstva koji je zaposlen u Ginekološkoj ordinaciji dr. Vernes Begović u Sarajevu.
Dr. Homen Begović je studij medicine završio na Medicinskom Univerzitetu u Beču. Ginekologiju i akušerstvo je specijalizirao na više klinika u Njemačkoj i Švicarskoj, a najduži period specijalizacije je proveo na Univerzitetskoj klinici u Göttingenu i Baselu. Dr. Homen je i diplomirani citolog i ginekološki onkolog. Sa dr. Begovićem smo razgovarali o važnim pitanjima za zdravlje žena. A u nastavku možete da pročitate savjete i preporuke koje je dr. Begović poručio.
Kakav je značaj redovnih ginekoloških pregleda u prevenciji oboljenja grlića materice i jajnika?
Pitanje objedinjuje dva u potpunosti različita ginekološka oboljenja sa različitim uzročnicima, dinamikom nastajanja i tretmanom. Kod onkoloških oboljenja bitno je naglasiti da faktor vremena igra značajnu ulogu. Tako da se slobodno može reći da što prije nešto prepoznamo i dijagnosticiramo, i što prije uključimo adekvatnu terapiju, to će nam efekat/prognoza biti bolji, a šansa za izlječenje veća.
Kada je u pitanju karcinom grlića materice, onda je značaj redovnih preventivnih pregleda enorman i ključan. Po mojim saznanjima, ne postoji nijedno zloćudno oboljenje koje se tako efikasno kroz preventivne preglede može spriječiti kao što je slučaj sa karcinomom grlića materice. To je bitno naglasiti jer promjene na grliću koje prethode nastanku karcinoma ne izazivaju nikakve simptome, koji bi nas naveli da blagovremeno i sami od sebe potražimo pomoć ljekara. Ta činjenica nas navodi da budemo sami odgovorni prema svom zdravlju i da je neophodno da redovno posjećujemo svog ginekologa. To u praksi znači da žene, samo zbog ovog pitanja, treba da idu na redovne preventivne preglede.
Za razliku od grlića materice, nažalost, ne postoji mogućnost sigurnog sprječavanja nastanka karcinoma jajnika kroz preventivne preglede. No, kroz redovne preglede i iskustvo vašeg ljekara, u određenim slučajevima mogu se vrlo rano dijagnosticirati promjene na jajnicima, pa tako ponekad i prije nego što dođe do progresije bolesti, reagovati i znatno poboljšati prognozu. Karcinom jajnika je jako agresivno i brzo nastajuće oboljenje, gdje faktor vremena igra veliku ulogu. U praksi, ponekad kroz redovne preglede, upozorimo pacijentkinju na sumnjive promjene na jajnicima i dogovorimo blagovremenu operativnu terapiju, te tako nerijetko izbjegnemo fatalne posljedice. No, nije u ginekologiji sve zloćudno niti karcinom, tako da vaše pitanje prevencije oboljenja može se isto tako odnositi na dobroćudne promjene i takozvana dobroćudna oboljenja. Redovni ginekološki pregledi mogu u slučaju jajnika ukazati na bolesti tipa endometrioze, dobroćudnih cista, mioma i sl., gdje dobijemo mogućnost blagovremene reakcije i tretmana. To se može odnositi na očuvanje plodnosti, planiranje porodice ili korektivne operativne zahvate.
Sumarno, može se reći da su ginekološki preventivni pregledi, što se tiče efektivnosti, jedni od najefikasnijih u medicini i kao takvi su etablirani u većini razvijenih društava.
Koji su najvažniji preventivni postupci koje žene trebaju redovno prakticirati radi očuvanja reproduktivnog zdravlja?
Najvažniji i na prvom mjestu je ginekološki pregled sa uzimanjem Papa brisa, te prateće citološke analize sa ciljem osiguranja zdravlja grlića maternice. Kao slijedeće i jednako važno ističem redovan pregled dojki sa svrhom ranog otkrića promjena. Kao dodatak najčešće ide ultrazvučna dijagnostika maternice i jajnika u svrhu kontrole funkcije i eventualno ranog otkrića promjena. Najčešće se ove pretrage objedine u sklopu jednog ili dva preventivna pregleda.
Kako edukacija o prevenciji u školama može utjecati na smanjenje incidencije oboljenja kao što su rak grlića materice i jajnika?
Edukacija uvijek ima smisla. Mi se ne educiramo samo zbog sebe, nego i zbog našeg bližeg i daljeg okruženja. Širenje provjerenih informacija i unapređenje znanja je u današnje vrijeme masovnih medija i mnoštva cirkulirajućih dezinformacija od enormnog značaja. Neophodno je da u ranoj fazi demistificiramo ginekologe i ginekološke preglede. Ključno je približiti ženama značaj čuvanja svog zdravlja i razvijanje odgovornosti prema samoj sebi. Na tom polju i sam pokušavam biti aktivan, tako što predavanjima upravo po srednjim školama želim razbiti strahove i približiti značaj ginekoloških pregleda i konsultacija. Žensko tijelo i zdravlje je malo drugačije koncipirano od muškaraca, što implicira da traži malo drugačiji menadžment. Žene u relativno ranoj životnoj dobi dolaze u konfrontaciju sa menstruacijskim ciklusom, koji sa sobom može da vuče određene probleme i tegobe. S druge strane, pacijentima često kažem da su žene, za razliku od muškaraca, više otvoreni sistemi, koji kao takvi traže i adekvatno “servisiranje”. U sklopu edukacija je za početak najvažnije razviti komunikaciju i interesovanje i tako, recimo, približiti važnost i smisao rane vakcinacije protiv HPV-a. Kroz razgovore i diskusije govorimo o ciklusu, funkciji i regulaciji jajnika, kontracepciji i na taj način ukazujemo na potencijalne probleme, ali i način da se oni tematiziraju. Ginekolog je za mnoge još uvijek neka vrsta fime, tabu teme ili nužnog zla, i konsultujemo ga često kada je već mnogo toga prošlo. U datim uslovima se blagovremeno moglo drugačije reagirati i mnoge stvari lakše riješiti. Edukacije u školama podržavam i uvijek se rado odazovem na pozive.
Koji su faktori rizika za razvoj HPV infekcije i kako se vakcinacija protiv HPV-a može integrirati u strategiju prevencije?
HPV ili humani papiloma virusi su nešto što nas okružuje i što tek tako ne možemo izbjeći. Rizik infekcije ima praktično svako ko dođe u kontakt sa HPV-om. Najkasnije stupanjem u seksualne odnose doći ćemo u kontakt sa nekim tipom HPV-a. Ta činjenica ukazuje na značaj redovnih ginekoloških pregleda i to najkasnije nakon stupanja u seksualne odnose. Redovnim ginekološkim pregledima uglavnom nećemo uočavati, pa ni tražiti HPV, nego potencijalne promjene koje mogu nastati kao posljedica HPV-a. HPV je ključni uzročnik promjena na grliću, koje uočavamo citološkim pregledima i tako pokušavamo spriječiti nastanak karcinoma. U praksi to znači da pacijentice dolaze u redovnim intervalima na pregled, prilikom kojeg uzimamo briseve sa/iz grlića sa ciljem provjere zdravlja grlića. U slučaju da uočimo promjene koje ukazuju na HPV infekciju i predstavljaju predstadije karcinoma, imamo blagovremenu mogućnost da relativno lako promjene odstranimo i spriječimo nastanak karcinoma.
Vakcina protiv HPV-a je revolucionarno otkriće vrijedno Nobelove nagrade. Ona kao takva je u stalnom razvoju i počela je kao 2-valentna, odnosno 4-valentna, gdje je djelovala protiv dva najčešća zloćudna HPV-tipa i dva dobroćudna tipa HPV-a. Najnovija generacija vakcina ima djelovanje imunizacije protiv 9 tipova, a druge su u razvoju. Prakticno, vakcinom možemo ublažiti djelovanje HPV-a u smislu izazivanja naprednih promjena. No, vakcina ne zamjenjuje redovne preglede, nego više bolje oprema organizam da se sa potencijalnim infekcijama nosi. Ako još uzmemo u obzir da imamo preko 200 virotipova, a vakcina nam pruža određenu zaštitu protiv, recimo, 9, lako možemo zaključiti da vakcina ne može zamijeniti preventivni pregled.
Što se tiče faktora rizika za HPV, moglo bi se izdvojiti oslabljen imunitet, bilo stečen ili izazvan lijekovima. Naprimjer, osobe sa oboljenjem multiple skleroze su zbog same bolesti, ali i terapija koje se koriste, podložniji i rizik grupa za HPV. Drugi faktori mogu biti konzumacija cigareta, koje kronično smanjuju imunitet, te tako HPV zna da bude agresivniji i izaziva češće promjene na grliću.
Kako se mijenja pristup dijagnostici i terapiji raka grlića materice u posljednjih nekoliko godina?
Najviše bih volio da nam dijagnostika i terapija karcinoma grlića uopšte ne trebaju, te da se uopšte ne suočavamo s tom bolešću. To je razlog što sam se odlučio za ginekologiju i ginekološku onkologiju. Rak grlića je nešto što zaista možemo jako dobro prevenirati, tako da nam terapija ne treba. Svaki put kada se suočavam s dijagnozom karcinoma, istovremeno mi bude žao što nismo iskoristili mogućnost da tu priču zaobiđemo i preskočimo. No, nažalost, to nije uvijek moguće. Dijagnostika karcinoma grlića je složena i traži ne samo adekvatnu tehničku opremu, nego prije svega dovoljno kliničkog iskustva i ekspertize. Kada se već suočavamo s karcinomom grlića maternice, od ključnog značaja je odrediti pravi stadij bolesti, da bi se mogla uključiti adekvatna terapija. Primjera radi, rani stadiji karcinoma grlića izlječivi su adekvatnim operativnim zahvatom. Dok, recimo, drugi stadiji karcinoma grlića ne profitiraju od operativnog zahvata, nego zahtijevaju adekvatnu kombinovanu terapiju zračenjem i kemoterapijom. Obje metode mogu dovesti do izlječenja pacijenta, znači i pacijenti koji ne operiraju karcinom mogu nakon kombinovane terapije biti izliječeni. Trend u posljednje vrijeme je da se sve više stadija preferiraju neoperativnom terapijom, tj. kombinovanom radiohemoterapijom. No, naglašavam, karcinom grlića je jako agresivno oboljenje i svaka terapija je zahtjevna, pogotovo kada znamo da sve to često možemo izbjeći, te bih najviše volio staviti fokus na preventivu. Čak i ako budem zvučao kao papagaj i stalno se vraćao na preventivne preglede, ali zaista vjerujem i znam da tu najviše možemo profitirati.
Kakav je vaš savjet ženama koje se možda osjećaju nelagodno ili boje posjeta ginekologu?
Mislim da je posjeta ginekologu akt povjerenja. Niko, pa ni ja, ne idem rado nijednom doktoru. Radim to kada moram i kada je krajnje neophodno. No, ja sam muškarac i kao takav pošteđen mnogih problema, te za naš pol i nema ekvivalentnih preventivnih pregleda sličnih ginekološkim pregledima. Kasnije i mi muškarci počinjemo da se suočavamo s nelagodnim pregledima prostate, debelog crijeva u svrhu prevencije i ranog otkrića bolesti u tom traktu. Odlazak ginekologu bi trebao biti akt saradnje. Cilj je zajedničko očuvanje i njegovanje zdravlja. Volim, u sklopu pregleda, razbiti mitove, ukazati na zdravlje i prije svega razviti saradnju. Moj savjet svim ženama je da pronađu adekvatnog ljekara od povjerenja. Od srca apelujem da, zbog nelagode ili straha, ne propuste priliku da spriječe i blagovremeno liječe sve što se može tako riješiti. Strahom od pregleda nećete dobiti ništa, jer ćete prije ili kasnije, u puno gorem stanju, morati da se izložite ne samo neugodnim pregledima, nego i cijelim terapijama, da ne kažem dramatičnim ishodima. Znači, strah je nešto prirodno, ali strah većinom ima smisla kada je srazmjeran opasnosti. Kada strah dominira i nije u realnoj relaciji s “opasnošću”, onda se na tom strahu može raditi. Taj strah nam onda nije saveznik, nego je više u funkciji blokade. Imao sam, nažalost, pacijentice koje su zbog straha od ginekološkog pregleda morale prije vremena napustiti ovaj svijet. Kada bi pitali razum čega se više bojimo – smrti ili ginekološkog pregleda, mislim da ne bi bilo dileme, no, ne pobjeđuje uvijek razum. Savjetujem pacijentima saradnju kroz komunikaciju. Prvo ide komunikacija, pa onda pregled. I sve se dešava u dogovoru i, kao što rekoh, uz saradnju. Ne radi niko ništa protiv ikoga.
S obzirom na to da imate bogato iskustvo u radu van BiH možete li nam prenijet neka dobra iskustva u prevenciji koji se primjenjuju u Njemačkoj i Švicarskoj?
Ono što vam u startu mogu reći je da ni Njemačka, pa ni Švicarska nisu zadovoljne svojim sistemima preventive. HPV i grlić maternice zahtijevaju organizirane screeninge. U praksi to znači da se sve žene, preko registara, u određenoj životnoj dobi, pozivom na kućnu adresu upućuju na redovne preventivne preglede. Ni Švicarska, pa ni Njemačka, nemaju organizirani screening, iako ga mnogi odavno zagovaraju. No, to je opet tema socioekonomskog interesa i planiranja. Švicarska i Njemačka odavno zagovaraju preventivno vakcinisanje u ranoj dobi. Trenutno se vode diskusije o budućem obliku ginekoloških pregleda. Često se raspravlja da li da se u prvoj liniji prvo rade testovi na HPV, a tek u slučaju pozitiviteta na HPV uključe citološke pretrage. U Švicarskoj i Njemačkoj, pa i kod nas, u prvoj liniji je citološki pregled, a tek po potrebi i u specifičnom slučaju se uključuje HPV tipizacija. To će biti vruća tema budućih diskusija i kongresa.
Radeći u velikim univerzitetskim centrima u Njemačkoj i Švicarskoj, imao sam priliku da vidim jako puno različitih oblika ginekoloških oboljenja, ali i mogućnosti najmodernijih metoda liječenja. U Švicarskoj sam, naprimjer, za razliku od Njemačke, imao još više mogućnosti primjene najmodernijih, ali i najskupljih oblika liječenja. No, ne treba misliti da je to išlo jednostavno i po automatizmu. Za svaku pojedinačnu terapiju morali smo se boriti sa osiguravajućim kućama i praktično moliti da nam financiraju ili sufinanciraju terapije. To su bile mukotrpne i naporne birokratske priče, ali smo znali zašto se borimo. Najpozitivnije bih istakao interdisciplinarno djelovanje kada su onkološka oboljenja u pitanju. Tako što smo mi, iz različitih disciplina, udruženim snagama brinuli o kompleksnim stanjima bolesti. Tako su najviše profitirali pacijenti, jer su manje bili prepušteni sebi. Napusten, i to iz ekonomskih razloga. Kako ide ona fraza da “zdravlje nije skupo”.
Za kraj Vaša poruka čitateljima
Hvala za mogućnost da pošaljem poruku. Moja poruka je jednostavna, upućena i ženskoj i muškoj publici: da radimo na očuvanju našeg zdravlja. Tu ne mislim da izmišljam neke dijete i restrikcije, niti da širim strah. Naprotiv, naše zdravlje je blagodati i kao takvo ga trebamo pokušati sačuvati i održavati. To uključuje raznoliku ishranu, redovno kretanje bez pomoći motornih vozila, odlazak u prirodu, te što bolji način nošenja sa stresovima koje nam život nosi. Ako kažem da je žena stup društva, onda ne želim nikome da laskam, niti da omalovažavam muškarce. Ali kroz posao sam vidio šta za porodicu znači gubitak ženske osobe. To znači gubitak majke, kćerke, sestre, prijateljice, komšinice koji je nenadomjestiv i dramatičan. Majku niko ne može zamijeniti i kao takvu treba da je čuvamo. Ako to čuvanje znači da se pozabavimo našim zdravljem, da stimuliramo naše okruženje da idu redovno na preglede i ako razbijamo famu, onda smo mnogo toga unaprijedili.
