Dr. Hana Štimjanin : Značaj brige o reproduktivnom zdravlju žena

Dr. Hana Štimjanin : Značaj brige o reproduktivnom zdravlju žena

Reproduktivno zdravlje podrazumijeva da su ljudi u mogućnosti da slobodno i odgovorno odlučuju o broju djece koju bi željeli imati, o vremenskom razmaku između trudnoća ili trenutku kada će planirati trudnoću.

Hana Štimjanin je rođena 23.02.1988.u Sarajevu. Osnovnu i srednju školu je završila u Zenici. Na Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu se upisuje 2006-te godine, a zvanje doktora medicine stiče 2012-te godine. U Kantonalnoj bolnici Zenica, je kao ljekar opšte prakse, na Odjelu za ginekologiju i porodiljstvo radila godinu dana. U januaru 2014-te godine započinje specijalizaciju iz oblasti Ginekologija i akušerstvo. U januaru 2018-te godine postaje specijalista ginekologije i akušerstva u Kantonalnoj bolnici Zenica, gdje i danas radi.

Dobitnica je CEEPUS stipendije kada je provela mjesec dana na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, LKH GRAZ. Dobitnica je AAF “The American Austrian Foundation” stipendije kada je u Salzburgu prisustvovala sedmodnevnim seminarima iz područja ginekologije i akušerstva.  Tokom specijalizacije učesnik je brojnih edukacija od koje bi izdvojila:

  • Kurs bazičnog ultrazvuka, Klinička bolnica Sveti Duh, Zagreb;
  • Akušerske operacije, Klinička bolnica Sveti Duh, Zagreb;
  • Tečaj neonatalne reanimacije, Sarajevo;
  •  Kurs 3D 4D ultrazvuka, Poliklinika Podobnik, Zagreb.

Učesnik je brojnih kongresa, sa nedavno i aktivnim učešćem na 13-tom Svjetskom kongresu perinatologije u Beogradu. Aktivno govori engleski jezik. U toku je izrade doktorske disertcije na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.

Problemi reproduktivnog zdravlja ostaju vodeći uzrok bolesti i smrti kod žena fertilne dobi u svijeta. Siromašne žene, pesebice one koje žive u zemljama u razvoju, izložene su nesrazmjernom velikom riziku od neželjenih trudnoća, maternalne smrtnosti, spolno prenosivih bolesti. O temi reproduktinog zdravlja i o drugim temama razgovarali smo sa dr. Hana Štimjanin.

Roditelj: “Poštovana doktorice kakva je svijest žena u BiH kada je u pitanju reproduktivno zdravlje?”

Hana dr. Štimjanin: “Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, reproduktivno zdravlje je stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja u svim područjima vezanim uz reproduktivni sistem i njegovo funkcionisanje. Reproduktivno zdravlje podrazumijeva da su ljudi u mogućnosti da slobodno i odgovorno odlučuju o broju djece koju bi željeli imati, o vremenskom razmaku između trudnoća ili trenutku kada će planirati trudnoću. Muškarci i žene imaju pravo da budu informisani, te da imaju pristup sigurnim, učinkovitim, dostupnim i prihvatljivim metodama kontracepcije, kao i pravo na pristup odgovarajućim službama zdravstvene zaštite. Naravno, reproduktivno zdravlje odnosi se i na bolesti, poremećaje i stanja koja utiču na funkcionisanje muškog i ženskog reproduktivnog sistema u svim fazama života.  Svijest žena o reproduktivnom zdravlju je po mom mišljenju zadovoljavajuća, ali se kroz brojne edukacije, promotivne materijale i u današnje doba, kroz društvene mreže, može podići na veći nivo.”

Roditelj: Kada je pravo vrijeme da mlade žene dođu na prvi pregled?

Hana dr. Štimjanin: “Prvi bi se ginekološki pregled trebao planirati u vrijeme kada djevojka planira postati spolno aktivna, ako je već postala spolno aktivna ili ranije ukoliko ima neke tegobe koje su vezane za ginekološko zdravlje. Svaka mlada žena će uraditi prvi ginekološki pregled onda kada bude spremna, ali je preporuka da se prvi pregled uradi do 21. godine života, bez obzira na to je li seksualno aktivna i ima li kakve smetnje.

Na prvom ginekološkom pregledu mogu se dobiti odgovori na pitanja vezana za kontracepciju, spolno prenosive bolesti, održavanje higijene intimnog područja te dobiti savjeti za zdrav način života, prije svega spolni. Možda i najvažnije od svega je da se na prvom pregledu uvidi važnost redovnih ginekoloških pregleda, kao i načinu za brigu o svom reproduktivnom, ali i općem zdravlju.

Dakle na ginekološki pregled treba otići svaka mlada žena koja planira postati spolno aktivna ili je već spolno aktivna, koja treba savjet o kontracepciji, primjećuje bilo kakav poremećaj ciklusa, krvarenje ili bol, ima neuobičajen iscjedak, pečenje, svrbež, ranice ili izrasline na spolovilu. Zadnje što bih navela ali nipošto najmanje važno, da pregled treba uraditi čak i ako nema nikakve smetnje ili nije spolno aktivna, ali se želi informisati o svom ginekološkom zdravlju.”

Roditelj: “Prema Vašem iskustvu koliko često se susrećete sa problemom steriliteta kod parova?”

Hana dr. Štimjanin: “Sterilitet je stanje koje je sve rasprostranjenije u svijetu. Statistika pokazuje da zbog steriliteta od 15% do 18% parova ne mogu da se ostvare kao roditelji ni poslije godinu dana redovnih seksualnih odnosa sa ciljem začeća.

Tako da je sterilitet nažalost dosta čest problem i u našoj državi i sve je veći broj parova koji traže stručnu pomoć radi dijagnostičkih i terapijskih metoda u cilju ostvarenja začeća.

Roditelj: “Koji su najčešći uzroci steriliteta kod žena?”

Hana dr. Štimjanin: “Neplodnost predstavlja zajednički problem, i muškarca i žene. Iako je sveprisutno mišljenje da je uzrok steriliteta u većini slučajeva vezan za ženu, to nije tačno. Gotovo identično zastupljen i kod muškaraca i kod žena (od 30% do 40%), sterilitet je uzrokovan brojnim faktorima. Uzroci mogu biti biološki, genitalni, vezani za raniju historiju bolesti, povrede, upotrebu lijekova i psihička stanja. Uzroci steriliteta mogu biti i godine (naročito kod žena), ali i stil života pri čemu mislim na stres, gojaznost, ishranu, izloženost toksičnim faktorima (kofein, nikotin, alkohol, droge, steroidi) i nekim faktorima spoljašne sredine (npr izloženost povišenoj temperaturi, jonizirajućem zračenju, teškim metalima, nekim organskim rastvorima i pesticidima). Zbog činjenice da se u 10% slučajeva steriliteta ne može dati objašnjenje njegovog uzroka, odgovor se također ponekad traži i u domenu psihologije.

Problem može nastati u bilo kojem dijelu ženskog spolnog sistema, a najčešći razlozi neplodnosti u žena su problemi s ovulacijom (hronične anovulacije), neprohodni jajovodi, endometrioza, ali i starija životna dob. Poremećaji ovulacije su među najčešćim uzrocima neplodnosti u žena. Problem može biti na nivou hipotalamusa ili hipofize – žlijezda odgovornih za regulaciju proizvodnje spolnih hormona, ili na nivou samih jajnika koji zbog različitih uzroka ne obavljaju svoju funkciju kako bi trebali. Tako je sindrom policističnih jajnika jedan od vodećih uzroka neplodnosti i predstavlja stanje koje je karakterisano poremećenom hormonskom ravnotežom koja uzrokuje hrronične anovulacije. Bolest je povezana s pretilošću i inzulinskom rezistencijom, a tipični simptomi su pojačana dlakavost, akne te poremećaji menstruacijskog ciklusa. Kao što i samo ime govori, jajnici su cistično promijenjeni, što se najbolje vidi ultrazvučnom pretragom. Potom narušena pravilna funkcija hipotalamusa/hipofize, hiperprolaktinemija, hipo/hipertireoza itd.

Neprohodnost jajovoda je također dosta čest uzrok steriliteta. Može biti djelimična ili potpuna, a uzrokovana: upalom, endometriozom, postojanjem priraslica nastalih nakon operacija u maloj karlici (operacija slijepog creva, jajnika, cista na jajniku i sl.), prethodnom vanmateričnom trudnoćom itd. Funkcionalni i prohodni jajovodi važni su za proces oplodnje kao i za prijenos oplođene jajne stanice. Oštećeni ili začepljeni jajovodi sprječavaju spermije da dođu do jajne stanice te onemogućavaju ili otežavaju prijenos oplođene jajne stanice do materice. Anomalije materice, polipi, septumi i miomi, urođene anomalije, imunološki problemi su također neki od uzroka steriliteta.

Roditelj: “Na društvenim mrežama dijelite svije znanje i savjete sa ženama, trudnicama. Dobijate li mnogo pitanja? Da li žene radije postavljaju pitanje preko društvenih mreža već da odu na pregled?”

Hana dr. Štimjanin: “Smatram da dosta pacijentica ne postavi pitanja koja žele kada dođu na pregled ginekologa i upravo to mi je dalo ideju i inspiraciju da napravim portal o ženskom zdravlju.  Stranica je edukativnog karaktera i mislim da je vrlo bitno što iza stranice stoji stručno lice koje im može dati odgovore. Naravno, nijedan vid online edukacije ne može zamijeniti sami pregled i lično odlazak ginekologu.

Razlozi zbog kojih pacijentice ne postave pitanja su vjerujem brojni, prije svega jer nisu sigurne da trebaju postaviti pitanje, da pitanje nije „glupo“, imaju veliki strah od ginekologa, a i ponekad jednostavno zbog nedostatka vremena za sva pitanja koja ih zanimaju. Svakodnevno dobijam pitanja i prijedloge za narednu temu o kojoj bi voljele više čuti i to me iskreno posebno raduje.

Živimo u dobu kada su društvene mreže pomoćni alat, između ostalog i za edukaciju i pronalaženje odgovora i smatram da sam na dobrom putu da napravim jedan vid online zajednice gdje ću podići svijest i smanjiti tabue i stereotipe o ginekološkom pregledu, generalno o ginekoloskim problemima i trudnoći.“

Roditelj: “Za kraj šta poručujete svim ženama.”

Hana dr. Štimjanin: “Svim ženama bih poručila da ostave po strani razloge zbog kojih izbjegavaju odlazak na redovni pregled ginekologa, ma koji god da su razlozi u pitanju.

Redovni ginekološki pregledi treba da budu dio jednog moderno nazvanog „self care-a“, jer nam upravo ti redovni pregledi mogu spasiti život.

Kroz objave na stranici Ženski mikrosvijet (Ig: _dr_hana_ ) nastojim redovno naglasavati važnost istih i nadam se da ćemo sve više stavljati sebe i svoje zdravlje na prvo mjesto.