Ono što roditelji jedu dok planiraju trudnoću može direktno utjecati na plodnost kao i na zdravlje bebe.
Dr. Fatima Gondžo-Velić, specijalista nutricionizma i ljekar na specijalizaciji iz pedijatrije
Fatima Gondžo-Velić, doktorica medicine, specijalista nutricionizma i lekar na specijalizaciji iz pedijatrije. Fatima je supruga i majka jednog dečaka. Njena matična ustanova je Master Fizikal, gde radi kao doktor medicine. Trenutno je na specijalizaciji na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, a pored toga aktivno radi na pružanju individualizovane nutricionističke podrške pacijentima, kako bi im pomogla da kroz pravilnu ishranu unaprede svoje zdravlje.
Kada ste se odlučili za poziv ljekara?
Za poziv ljekara odlučila sam se još kao sedmogodišnje dijete, dok sam provodila vrijeme u hodnicima Pedijatrijske klinike KCUS. Tada sam prvi put svjedočila snazi medicine i osjećaju koji pruža pomaganje drugima. Iako sam bila mala, ta iskustva su u meni probudila želju da svoj život posvetim brizi za zdravlje drugih. Medicina za mene nikada nije bila prva opcija ili karijera, već moj jedini izbor, moj poziv. Snažno sam vjerovala da svojim radom mogu doprinijeti društvu i stvoriti pozitivne promjene, a upravo me ta motivacija i danas vodi kroz svaki izazov koji ovaj poziv nosi.
Otkuda ljubav prema nutricionizmu?
Ljubav prema nutricionizmu razvila se iz moje znatiželje i želje da shvatim dublje uzroke problema s kojima se pacijenti suočavaju. Tokom rada u Službi hitne pomoći primjetila sam da se broj pacijenata značajno povećava neposredno nakon praznika kao i da se tegobe od ranije poznatih bolesti pogoršaju nakon određenih situacija (slavlja, obilni obroci, stresni događaji i sl.). Sve ovo me potaknulo da istražujem više o ulozi hrane na zdravlje čovjeka. Kako sam dublje ulazila u ovu temu, shvatila sam da je ishrana izuzetno složena i zanemarena oblast, ne samo u široj populaciji, nego i u medicinskim krugovima. Kroz iskustvo s pacijentima, postajala sam sve svjesnija koliko hrana utiče na naše zdravlje i kako nepravilna ishrana doprinosi razvoju različitih bolesti. Ova spoznaja me motivirala da se dodatno obrazujem i specijaliziram u oblasti nutricionizma, na Univerzitetu u Sarajevu. Sticanjem novih saznanja postajala sam sve odlučnija u želji da podijelim svoje znanje i pomognem ljudima da preuzmu kontrolu nad svojim zdravljem. Duboko vjerujem da promjenom načina života, posebno kroz pravilnu ishranu, možemo spriječiti mnogobrojne bolesti poput kardiovaskularnih, metaboličkih i malignih oboljenja. Osviješteni izbori su naša odgovornost i želim da inspirišem ljude da razmisle o tome.
Da li smo zaista ono šta jedemo?
Zahvaljujući dosadašnjem iskustvu koje sam stekla kao ljekar, često promišljam o tome koliko su naše misli, emocije i prehrana povezani. Duboko vjerujem da smo mi ono što mislimo, osjećamo i jedemo. Ako je osoba inače vedrog duha, pozitivna i nasmijana, normalno je da će ponekad imati loše dane – to ne znači da je depresivna, nego da prolazi kroz prirodne faze neraspoloženja.
Slično je i s hranom – ako osoba gotovo nikada ne konzumira povrće i voće (krompir ne računamo u povrće!) te se hrani uglavnom tijestom i brzom hranom, teško je reći da ta osoba živi zdravo samo zato što je jednog dana pojela ribu, jabuku i sl. Ključ je u kontinuitetu. Naša ishrana ne određuje se jednim obrokom ili danom, već svakodnevnim odlukama koje donosimo. Isto tako, ako osoba redovno unosi sve potrebne makro i mikronutrijente, ništa se loše neće desiti ako ponekad uživa u čevapima, čokoladnoj torti i sl. Balans je ključan, a kako jedemo, tako i živimo – zdravo i uravnoteženo ali s mjesta uživanja, a ne stroge restrikcije.
Koliko je ishrana važna tokom perioda planiranja trudnoće?
Hrana igra ključnu ulogu ne samo tokom trudnoće, nego i mnogo prije njenog početka kao i kasnije u periodu oporavka majke i za dugoročno zdravlje bebe. Ono što roditelji jedu dok planiraju trudnoću može direktno utjecati na plodnost kao i na zdravlje bebe. Na primjer, prije trudnoće važno je unositi dovoljno folne kiseline i željeza, kako bi se smanjio rizik od komplikacija i podržao adekvatan razvoj ploda. Tokom trudnoće, pravilna ishrana ima ključnu ulogu u održavanju optimalnog zdravstvenog stanja majke i bebe. Ishrana majke treba da pruži sve potrebne nutrijente za rast ploda, te se preporučuje balansirana ishrana bogata proteinima, zdravim mastima, vlaknima i vitaminima i mineralima. Pravilna ishrana tokom perioda trudnoće osim što je podrška razvoju ploda istovremeno pomaže u sprečavanju komplikacija, npr. preeklampsije, eklampsije, prijevremenog porođaja, niske ili visoke porođajne težine i td. Nakon poroda, ishrana majke je bitna za optimalan oporavak organizma i kvalitet mlijeka tokom dojenja. Kroz adekvatnu, balansiranu ishranu možemo potaknuti zdrav rast i razvoj djeteta te izgraditi temelje za dugoročno zdravlje. Dakle, balansirana i raznovrsna ishrana prije, tokom i nakon trudnoće nije samo važna za zdravlje majke, već postavlja temelje za zdrav život djeteta.
Šta preporučujete trudnicama da jedu? Koje namirnice mogu da unose cijelu trudnoću?
Kako je već ranije navedeno, važno je razumjeti da nije svejedno šta trudnica jede, jer hrana koju majka unosi direktno utiče na njeno zdravlje kao i na razvoj bebe. Preporučuje se raznovrsna, balansirana ishrana da bi se obezbijedili svi potrebni nutrijenti za majku i bebu. Folna kiselina i željezo pomažu u sprječavanju defekata neuralne cijevi i anemije, te podržavaju povećanje volumena krvi. Folnom kiselinom bogato je zeleno povrće, mahunarke, te žitarice obogaćenim ovim vitaminom, dok je najbolji izvor željeza crveno meso. Također, kalcij i vitamin D su veoma važni jer su neophodni za očuvanje zdravih kostiju majke i djeteta. Ovi nutrijenti se mogu naći u mliječnim proizvodima, biljnom mlijeku kao i u masnim ribama poput lososa. Omega-3 masne kiseline, posebno DHA, ključne su za razvoj mozga i očiju kod bebe, a izvori ovih kiselina su riba, chia i lanene sjemenke.
Kada je riječ o makronutrijentima, važno je obezbijediti adekvatan unos proteina jer su neophodni za normalan rast i obnavljanje tkiva. Trudnice treba da unose proteine iz raznovrsnih izvora poput mesa, jaja, orašastih plodova, mliječnih proizvoda kao i biljne proteine. Uz sve navedeno, u cilju prevencije opstipacije koja je česta kod trudnica, neophodan je adekvatan unos vlakna i tečnosti. Na kraju, ono što bih svakako dodala jeste da je zdravstveno stanje trudnica ključni faktor koji utiče na prehrambene preporuke. Ne možemo sve trudnice posmatrati kroz istu prizmu jer one s visokorizičnim trudnoćama ili komorbiditetima zahtijevaju individualan pristup u skladu sa zdravstvenim stanjem.
Kako razbiti mit da trudnica jede za dvoje?
Pa evo, ovaj razgovor i članak su već jedan od načina kako možemo raditi na promjeni navika i podizanju svijesti o zdravoj prehrani. Nažalost, mislim da je u našem društvu glas stručnih i edukovanih ljudi na ovakve i slične teme često u sjeni drugih, manje korisnih sadržaja.
Mit da trudnica treba “jesti za dvoje” zapravo dolazi iz pogrešnog shvatanja povećanih potreba za hranjivim materijama tokom perioda trudnoće. Istina je da trudnice trebaju više energije i nutrijenata ali to nikako ne znači da trebaju udvostručiti unos hrane. U stvarnosti, energetske potrebe rastu tek u drugom tromjesečju, kada trudnica treba dodatnih otprilike 300-350 kalorija dnevno, što je ekvivalent malom obroku, poput šake orašastih plodova ili jogurta sa voćem. Dakle, važno je fokusirati se na kvalitet hrane, a ne na kvantitet. Trudnice trebaju jesti raznovrsne i nutritivno bogate obroke, sa naglaskom na unos esencijalnih nutrijenata kao što su folna kiselina, željezo, kalcij, proteini i omega-3 masne kiseline. Balansirana ishrana podržava rast i razvoj bebe, ali bez nepotrebnog povećanja tjelesne mase koje može donijeti zdravstvene komplikacije. Dakle, trudnica ne treba “jesti za dvoje” u smislu količine, već treba razmišljati o tome da jede za dvoje u smislu kvalitete hrane.
Statistike pokazuju da veoma malo jedemo ribe? Kako da promijenimo navike?
Kada je konkretno riječ o konzumaciji ribe, to je zaista segment ishrane koji često zanemarujemo, a upravo je riba bogata omega-3 masnim kiselinama koje imaju brojne benefite za zdravlje srca, mozga i imunološkog sistema. Kako bismo promijenili te navike, smatram da moramo početi od edukacije ali i dostupnosti ribe na našem tržištu.
Pacijentima koji inače ne jedu ribu savjetujem da je postepeno uvode u obroke i to da uvijek počinju sa bijelom ribom (npr. bakalar/ oslić) ili losos. Ove ribe su jednostavne za pripremu, sa biljnim začinima, malo limuna i maslinovog ulja. Pored navedenog, ribom se mogu zamijeniti drugi izvori proteina (pa npr. napravite losos sa tjesteninom ili rižoto sa morskim plodovima). Konzervirane tune, sardine mogu se koristiti na puno načina, npr. kao glavno jelo ili ih dodati salatama, sendvičima i tjesteninama. Kada steknete naviku konzumiranja ribe- eksperimentišite sa ukusima i isprobavajte različite recepte.
Za kraj da li imate neku poruku za naše čitatelje?
Moja poruka za kraj jeste da čuvate zdravlje dok ga imate. Ako pušite, prestanite – na taj način nećete sačuvati samo svoje zdravlje, nego i zdravlje svoje porodice i bližnjih. Smanjite unos gaziranih i zaslađenih pića, a povećajte unos vode. Dodajte povrće svojoj ishrani, bilo da konzumirate kuhano ili pečeno povrće, salate ili krem supe, posebno sada u jesen i zimu kada su supe bogate povrćem idealne za zagrijavanje i odličan izvor vrijednih nutrijenata. Nemojte izbacivati crveno meso i ugljikohidrate iz ishrane, unosite ih u ograničenim količinama. Maksimalno izbjegavajte procesiranu hranu. Posebno bih apelovala na roditelje: nemojte djeci pakovati nezdravu hranu poput čipsa i gaziranih pića za užinu. Umjesto toga, naučite ih da piju vodu, a za užinu im spakujte sirovo ili sušeno voće, orašaste plodove, voćnu kašu, hurme, mrkvice (hranu prilagodite uzrastu djeteta). Povećajte fizičku aktivnost, smanjite vrijeme ispred ekrana za sebe i za djecu. I na kraju, ne zanemarujte tegobe koje osjećate. Slušajte svoje tijelo i redovno idite na preglede kod ljekara.
