Majčino mlijeko sadrži brojne imunološke faktore koje štite dijete od infekcije.
Intervju: spec. dr. Džemila Begagić Memagić, specijalista pedijatrije
Dojenje se univerzalno smatra optimalnim početkom života za svaku bebu, nudeći ne samo savršeno uravnoteženu ishranu, već i neprocjenjivu emocionalnu i imunološku podršku. Ipak, unatoč brojnim dobrobitima, majke se često susreću s izazovima, nesigurnostima i pritiskom okoline.
Kako bismo rasvijetlili sve aspekte ove teme i pružili roditeljima stručne, utemeljene savjete, razgovarali smo sa spec. dr. Džemilom Begagić Memagić, specijalisticom pedijatrije. U ovom intervjuu, dr. Begagić Memagić detaljno objašnjava zašto je majčino mlijeko nezamjenjivo, kako dojenje utiče na zdravlje i majke i djeteta, te nudi praktične smjernice za prevazilaženje uobičajenih prepreka na putu ka uspješnom dojenju.
Roditelj: Kako biste roditeljima najjednostavnije objasnili zašto je dojenje optimalan izbor za zdravlje bebe u prvim mjesecima života?
Džemila: Dojenje je prije svega više od hranjenja, u majčinom naručju tokom obroka dijete komunicira s majkom svim osjetilima, osjeti ritam disanja, mirise i otkucaje srca te samim tim ostvaruje se bolja psihološka veza između majke I djeteta. Majčino mlijeko sadrži baš onoliko hranjivih tvari koliko je optimalno za rast novorođenčeta i dojenčeta I maksimalno je prilagođen potrebama i karakteristikama njegovog probavnog sistema.
Roditelj: Koje su ključne koristi dojenja za bebu, ne samo nutritivne, već i imunološke i emocionalne?
Džemila: Brojne su prednosti dojenja za dijete. Majčino mlijeko sadrži brojne imunološke faktore koje štite dijete od infekcije. Hemijski sastav je prirodno maksimalno prilagođen potrebama rasta i razvoja. Nivo proteina je mali, ali dominiraju proteini prilagođeni porebama dojenčeta koji su lakše probavljivi-laktoalbumin, laktoferin, imunoglobulin, lizozim. Sadržaj masti u majčinom mlijeku je varijabilan, koncentracija raste sa trajanjem laktacije, također postoje varijacije tokom dana i samog podoja. Ugljikohidrati u svojim kombinacijama favorizuju rast acidofilnih bakterija koje protektivno djeluju u prevenciji gastrointestinalnih i alergijskih manifestacija. U zaključku imamo dijete zdravije od samog početka.
Roditelj: Na koji način dojenje utiče na zdravlje i emocionalno stanje majke?
Džemila: Dojenje ima nevjerovatne prednosti za majku. Povećan je priliv hormona oksitocina koji pomaže ubrzati involuciju maternice I smanjuje postporođajno krvarenje. Dojenje pomaže majci povezati se sa djetetom, stimulira pozitivne osjećaje I smanjuje stres. Psihosomatski reflex odnosno emocionalno stanje majke je jako bitno za uspjeh laktacije. Osjećaj sigurnosti I zadovoljstva stimuliše refleks stvaranja I otpuštanja mlijeka. Također jedna od većih prednosti je I potrošnja kalorija što doprinosi mršavljenju pa se majke koje doje brže vrate na tjelesnu težinu koju su imale prije trudnoće.
Dojenje dokazano smanjuje rizik od kardiovaskularnih oboljenja, osteoporoze te raka dojke, jajnika i maternice.
Roditelj: S kakvim izazovima se majke najčešće susreću u prvim danima i sedmicama dojenja, i kako ih mogu uspješno prevazići?
Džemila: Majčinstvo na početku zahtjeva vrijeme prilagodbe, potpuni oporavak od porođaja i podršku od porodice. Nažalost umor, stres i manjak sna su neizbježni kada novorođenče dođe kući. Jako je bitna priprema za dojenje. Položaj majke i djeteta je veoma važan, treba da bude udoban, ležeći položaj na boku ili u sjedećem položaju. U prvim danima nakon poroda dojka je nabrekla zbog povećane količine krvi i limfe pa oksitocin sporije dolazi do mišićnih stanica, dijete sisa i do 2 min dok nastupi otpuštanje mlijeka. Ta faza se može prebroditi primjenom toplih obloga na dojke, nježnim masiranjem bradavica i dojke ili ručnim istiskivanjem male količine mlijeka prije stavljanja djeteta na dojku. Što više dijete sisa više će se mlijeka proizvesti. Preporučuje se dojenje prema „ zahtjevu“ djeteta, a ne prema regularnim određenim intervalima. Završetak dojenja diktira dijete i obično samo ispusti bradavicu i zaspi kad završi dojenje. Zadržavanje na dojci duže od 20 min nije potrebno jer macerira bradavicu i potiče strvaranje ragada. Potrebno I piti dosta tečnosti I održavati pravilnu higijenu dojki.
Roditelj: Koliko je važna uloga partnera i šire okoline u podršci majci koja doji, i šta konkretno može pomoći?
Džemila: Psihološka priprema oba roditelja za dojenje je jako važna. Žena pri tome treba zadržati pravo ličnog izbora. Treba dosta strepljenja, međusobnog poštovanja i ljubavi u porodici da bi se postigao novi potpuniji sklad. Uz adekvatnu podršku okoline majka treba da izgradi samopouzdanje kako bi održala dobru količinu mlijeka i ublažila osjećaj nedostatka mlijeka.
Roditelj: Postoje li najčešće zablude o dojenju koje bi voljeli razjasniti roditeljima?
Džemila: Žene često odustaju jer misle da je mlijeko “slabo” ili “vodenasto”. Majčino mlijeko nije isto na početku i na kraju podoja, prvo sadrži veću količinu vode, te je vodenastije I prozirnije, a pri kraju je bogatije više mastima. Nedovoljna količina majčinog mlijeka se nikada ne može procijeniti prije 20. dana po porodu.
Nema majke čije bi mlijeko bilo slabo hranjivo. Ne treba davati djetetu mliječnu formulu prije podoja. Najbolji način procjene da li dijete ima dovoljno mlijeka je evidencija prirasta u tjelesnoj težini u određenom periodu.
Roditelj: Koje savjete biste dali majkama koje se osjećaju nesigurno, umorno ili pod pritiskom okoline kada je u pitanju dojenje?
Džemila: Rani početak i održavanje dojenja u postporođajnom periodu je često zahtjevna zadaća majci. Ali uzimajući u obzir da je majčino mlijeko najbolja hrana I od neprocjenjive vrijednosti, dojenje je nešto najvrjednije što majka može priuštiti svom djetetu.
