Kako pravilna prehrana, porodične navike i svakodnevni izbori oblikuju zdravlje djeteta, objašnjava dr. Jasmina Osmančević Muminović, specijalista pedijatrije i magistar nutricionizma.
Intervju: dr. Jasmina Osmancevic-Muminović, specijalista pedijatrije i magistar nutricionizma
Roditeljstvo je jedno od najljepših, ali i najzahtjevnijih životnih putovanja. U vremenu preplavljenom informacijama, savjetima i trendovima o dječijoj prehrani, roditeljima je često teško razlikovati naučno utemeljene preporuke od brojnih mitova koji svakodnevno kruže društvenim mrežama. Upravo zato stručna podrška pedijatra koji razumije i medicinsku, ali i roditeljsku stranu odrastanja djeteta, danas je važnija nego ikada. Dr. Jasmina Osmančević Muminović, specijalista pedijatrije i magistar nutricionizma, već godinama svojim znanjem, iskustvom i toplim pristupom pomaže djeci i njihovim porodicama da izgrade zdrave životne navike od najranijeg uzrasta. Kao majka troje djece, svakodnevne izazove roditeljstva poznaje ne samo iz ordinacije, već i iz vlastitog doma, zbog čega svakom savjetu pristupa s mnogo razumijevanja, empatije i praktičnog iskustva. U razgovoru za naš časopis govorila je o najčešćim greškama u ishrani djece, utjecaju porodice na stvaranje prehrambenih navika, izazovima modernog roditeljstva, mitovima o suplementima i imunitetu te jednostavnim koracima kojima roditelji mogu pomoći svojoj djeci da odrastu zdravo i razviju pozitivan odnos prema hrani.
Roditelj: Kao pedijatar, nutricionista i majka troje djece, kako uspijevate spojiti stručno znanje i vlastito roditeljsko iskustvo u radu s porodicama?
Jasmina: Ja sam majka troje djece i to mi je najznačajnija uloga i to što sam roditelj djece različitog uzrasta mi pomaže u radu sa mojim malim pacijentima i roditeljima. Danas je jako izazovno biti roditelj. Uz brzi ritam života , i sve više loših stvari iz okruženja kontinuirano balansirati , osluškivati svoju djecu i prilagođavati sve svoje znanje iz struke današnjem okruženju. Kako i sama prolazim sa svojom djecom sve faze odrastanje, prilikom rada u ordinaciji uvijek se stavim u poziciju roditelja koji je kod mene i pokušam i primjerom iz svoje porodice pomoći.
Roditelj: Roditelji su danas izloženi velikom broju često oprečnih savjeta o dječijoj ishrani. Kako prepoznati informacije koje su zaista utemeljene na nauci?
Jasmina: Smatram da su društvene mreže dale priliku ljudima koji i nemaju adekvatno obrazovanje da pričaju o raznim temama, pa i o dječjoj ishrani. Posebno ranjiva kategorija novi roditelji, izgubljeni u moru informacija, podliježu često uticaju osoba koji zastrašivanjem roditelja žele publiku i skupljaju pratitelja.Prije svega roditelji bi trebali informacije o ishrani djece traži od svih pedijatra, ljekara, nutricioniste koji bi trebali da prate smjernice Espghana i Europskih pedijatrijskoj udruženja te Svjetske zdravstvene organizacije. Svako dijete je individua i na može se bukvalno pratite tablice , i stvarati pritisak roditeljima ako dijete ne može da pojede količinu hrane kao neko od vršnjaka ili ako dijete ne jede sve namirnice istim redom kako piše u priručniku, najbolje je da uz dogovor sa stručnom osobom prema Vašem djetetu napravite plani i da se toga držite.
Roditelj: Kada je pravo vrijeme za stvaranje zdravih prehrambenih navika kod djece i odakle bi roditelji trebali krenuti?
Jasmina: Na prehrambene navike djece utiče mnogo faktora, porodica, okolina, drugari u vrtiću, škola, podneblje, aktivnosti. Ali najveći ulogu na prehrambene navike djece imaju roditelji i porodično okruženje . Tako da se prehrambene navike stiču i formiraju od samog rođenja , odnosno i prenatalno, to jeste u toku trudnoće. Jer mnogo je bitno kako mama jede, koliko raznovrsno jede , da li unosi dovoljno mikronutrijenata, da li unosi prerađenu hranu, da li jede više puta u toku dana, ili jede samo jednom pa su joj insulin i kortizola u stalnom disbalansu.
Roditelj: Koje su najčešće greške koje roditelji prave kada je riječ o ishrani beba i male djece?
Jasmina: Kada saznamo da ćemo postati roditelji trebao bi svako od nas preispitati svoje navike i razmisliti da li smo mi osoba kakva želimo da bude naše dijete. Raditi na tome da smo djetetu primjer ponašanjem, ishranom , a ne samo riječima. Pokušati jesti raznovrsno, rasporediti obroke, ne kupovati prerađene stvari , smanjiti kupovinu prerađenih stvari, piti vodu, i uvesti redovnu fizički aktivnost. Tako od starta formirano ispravne prehrambene navike našeg djeteta.
Roditelj: Mnogi roditelji se suočavaju s izbirljivim jelima kod djece. Kako pristupiti djetetu koje odbija određene namirnice, a da obroci ne postanu svakodnevna borba?
Jasmina: Kao pedijatar sve više viđam roditelje koji prilikom ishrane beba kasno kreću s uvođenjem krute hrane, to jeste ne mliječnom ishranom , od straha da će imati neke reakciju. A to je skroz pogrešno i naprotiv trebalo bi slušati pedijatra i u 6 mjeseci života krenuti sa dohranom postepeno ali uvoditi sezonski sve namirnice pa i namirnice iz skupine alergena jer nam je cilj da beba izgrađuje imuni odgovor na alergene. Također zapažamo i prevelike količine mlijeka u ishrani djece. Gdje samo mlijeko, šećeri iz mlijeka i masti zasite mali organizam djeteta pa ono ne može da unese druge nutrijenata koji su mu potrebi za rast i razvoj. Treća greška je stalno nutkanje djece nekom namirnicom pa dijete ne uspije da izgladni za obrok te se kod djece sve češće dijagnosticira anemija, hipovitaminoza, nedostatak minerala i ako živimo u podneblju gdje na sreću većina djece ima uslove za normalan život, ali pogrešan izbor namirnica djecu vodi u pothranjenost.
Roditelj: Koliko su grickalice, zaslađeni napici i industrijski prerađena hrana prisutni u dječijoj ishrani danas i kako pronaći zdrav balans?
Jasmina: Najčešće djeca do druge godine jedu sve što roditelji skuha , pripremi, ali često polazak u vrtić, druženje s vršnjacima dovodi do biranja, odbijanja određenih namirnica, javlja se želja za slatkom hranom, susreću se sa sokovima, grickalicama, a sve više pa samim tim biva im mrsko da jedu neko kuhano povrće ili salatu koja im se ne čini tako zanimljiva. Roditelji i onako umorni od obaveza često, zbog straha da im dijete nije gladno odustaje od uvjeravanja da pojede upravo skuhanu čorbu ili salatu, pa im dajemo bilo šta pa makar i samo pomfrit jer eto mora nešto jesti.
Mada je teško , trebali bi da uključimo djecu u kupovinu namirnica, da im dajemo zadatke prilikom pravljenja obroka, neka operu voće, povrće, neka iskupe dasku, zdjelu, da im pokažemo kako ćemo to isto staviti da se kuha, koje začine ćemo staviti , da im pričamo zašto je svaka ti namirnice dobra, a nakon što se obrok spremi, treba im dati priliku da probaju, prvi put malo, idući možda više, ako ne žele, ne odustajati od pokušaja, par dana pripremiti isto, i uvijek pričati, jednog dana će nas iznenaditi kada će pojesti dovoljno količinu nečeg što prije nisu ni htjeli probati . Djeca naših podneblja nažalost piju ogromne količine soka, jedu slatkiše svaki dan, i grickalice su im često svakodnevni izbor. Kroz ordinaciju u razgovoru sa djecom najčešće dobijem odgovor da im je omiljeno jelo pomfrit, pizza, da vodu piju samo nekad. Kako sam uočila da su prehrambene navike djece sve gore, radila sam i istraživanje u sklopu Master Rada iz oblasti Nutricionizma na Prehrambenom fakultetu U Bihaću .
Pod vodstvom prof. Edine Šertović ispitivala sma 300 učenika i 300 roditelja sa područja USK kantona i podaci su potvrdili da su djeca svakodnevno izložena nezdravim namirnicama, da ne jedu dovoljno voća i povrća, da sebe kreću dovoljno, da ne piju dovoljno vode, iz toga je i očekivano veliki procenat pretilih i djece sa prekomjernom tjelesnom masom, preko 18 %.
Balans pronaći je težnja svakog čovjeka danas. Nije lako, ali se može.
Vraćam se na početak…mi smo djeci najbolji primjer. Pokušati razmišljati šta i zašto jedem.
Truditi se zamijeniti nezdravi slatkiš sa nekim zdravim kolačem. Umjesto kupovnih pudinga praviti puding, Umjesto čipsa napraviti čips od voća, ne kupovati sokove, uz svaki obrok uvesti povrće , i polako i djeca će zavoljeti što je zdravo.
Roditelj: Da li postoje znakovi koji mogu ukazivati na nutritivne nedostatke kod djece i kada je potrebno potražiti savjet stručnjaka?
Jasmina: Djeca imaju faze kad jedu slabije, više, kad vole samo jednu namirnicu, kad ne žele da probaju meso, ili kad vole samo crveno povrće, …i sve je to normalno jedan period ali ako vaše dijete duži period jede jednolično, ne pije dovoljno, ako ima problem sa spavanjem, ako ima krhke lomljive nokte, zadah iz usta, opadanje kose, pospanost, manjak koncentracije, promjene po koži, trnjenje u prstima, glavobolju, …trebate se javiti svom pedijatru za obradu stanja organizma Vašeg djeteta. To su samo neki od simptoma koji mogu ukazivati na nedostatak nutrijenata.
Roditelj: Sve više djece ima problem s prekomjernom tjelesnom težinom, ali i s nedovoljnim unosom kvalitetnih namirnica. Kako roditelji mogu preventivno djelovati?
Jasmina: Sve više djece, posebno školske djece, ima problem sa viškom kilograma. Sama pretilost je bolest koja ima komplikacije Diabetes mellitus tip 2, hipertenzija, hiperlipidemija, masna jetra, opstipacija…Da bi spriječili razvoj komplikacija moramo što prije krenuti u smanjenje tjelesne mase djeteta, odnosno ne dozvoliti da dođe do prekomjerne težine. To možemo uz težnju da dijete jede tri obroka dnevno i dva medjuobroka, dan započne sa čašom vode, da ima redovnu fizički aktivnost, minimalno sat vremena dnevno , da spava dovoljno , i da ne gleda TV više od sat vremena dnevno.
Roditelj: Koliko je važan primjer roditelja u usvajanju zdravih životnih navika i šta biste savjetovali porodicama koje žele zajedno napraviti pozitivne promjene?
Jasmina: Naravno , roditelji su najbolji primjer i ako su odlučili da imaju zdravu djecu koja će sutra biti zdravi odrasli ljudi preporučujem da zajedno nađu knjige o pravilnoj prehrani da ponove sa djecom šta je piramida zdrave ishrane, zašto je značajno da se jede voće i povrće. Da ukoliko nemaju vremena pronađu edukatore o zdravoj ishrani i upišu dijete ne neku radionicu zdravog kuhanja. Da sa djecom naprave plan kupovine i istu tu kupovinu zajedno urade, da djecu uključe u pripremu obroka, da djecu uče da je bitan balans, da nema zabrana samo da treba razmišljati o svakom obroku kao izvoru snage , zdravlja za naše tijelo, i da ne jedu iz dosade , da ne jedu da prikriju emociju, nego da jedu jer je vrijeme da daju gorivu svom tijelu.
Roditelj: Koje su tri najvažnije preporuke koje biste dali roditeljima kada je riječ o jačanju imuniteta djece kroz pravilnu ishranu i svakodnevne navike?
Jasmina: Kako jačati imunitet? Kako da moje dijete ne bude bolesno? Koji je najbolji sirup za zdravlje ? …to su česta pitanja pred novu školsku godinu i pred polazak u vrtić. Ja uvijek savjetujem da imunitet gradimo od rođenja , raznovrsnim ishranom, boravkom napolju na svim vremenskim uslovima, redovnom tjelesnom aktivnošću, a nekad i korištenjem preporučene suplementacije pod kontrolom pedijatra.
Roditelj: Postoji li savjet koji roditelji često čuju, a koji je zapravo mit kada govorimo o dječijoj ishrani i zdravlju?
Jasmina: Često se reklamiraju sirup koji će spriječiti da dijete se razboli, da pokupi virus. To ne postoji. Bilo koja sumplemetacija ima smisla tek nakon obrade stanja organizma i pod kontrolom pedijatra ordiniranje preparata tačno prema potrebama Vašeg djeteta. Još jedan mit da su proizvodi na kojim piše Fit, ili Diet, ” Sa manje šećera ” zdravi za dijete. Većina tih proizvoda ima mnogo više šećera nego što je potrebno za dnevni unos djeteta a svakodnevno korištenje tih proizvoda u ishrani može dovesti do problema sa razini. glukoze ,i kasnije kod starije djece do inzulinske rezistencije.
Roditelj: Koju biste poruku poslali roditeljima koji se svakodnevno trude donijeti najbolje odluke za zdravlje svoje djece, ali se često osjećaju nesigurno ili preopterećeno brojnim informacijama?
Jasmina: Roditelji su danas opterećeni konstantno bombardirani sa slikama savršenih roditelja, idealnih porodičnih ručkova, exstra zdravim obrocima sa savršenih inastagram profila. Instagram je platforma gdje se uglavnom prezentiraju samo lijepe stvari a realna svakodnevna borba ne. Tako da treba svima biti jasno da niko nije savršen, ne postoji osoba čija je ishrana svakodnevno savršena ali je bitno da težimo da jedemo ono što treba našem tijelu. Da pijemo vodu ,da se krećemo svaki dan. Svako može bar tih 10000 koraka napraviti. Mogu se skupiti šetajući, biranjem stepenica umjesto lifta, igrom sa djecom u parku, ili plesom nakon napornog dana. Ma kako užurbano živjeli pokušati planirati obroke. Vikendom se truditi što više stvari pripremiti da tokom sedmice bude nam lakše pripremiti obrok. Ako i moramo kupiti gotovu hranu da ona bude potpuna, da svaki obrok sadrži povrće, da jedemo zdrave užine i iste pakujemo djeci za školu .
Izbjegavati pekarske proizvode.
Slušati svoje dijete , ne dozvoliti da se objeduje uz ekran, laptop, mobitel. Naučiti ga da razmišlja dok jede, da jede polako i da uživa u hrani. Vratiti porodici bar jedan zajednički obrok, koji je zapravo mirna luka svake porodice, koji treba da bude način razmjene osjećaja u toku dana, i da taj obrok bude izvor snagu za dalje.
Kad čitate i slušate informacije o hranjenju, gledajte ko ih govori. Mnogo je obrazovanih ljudi, ljekara, nutricionista, fitnes trenera, od kojih možete dobiti ispravne savjete i koji vam mogu pomoći da izgraditi pravilne prehrambene navike.
Život je dragocjen, Vaše vrijeme je Vaše bogatstvo, nemojte ga trošiti na tekstove i video isječke od strane ljudi koji ne koriste naukom potkrijepljene informacije.
