Trudnoća je prirodan, ali i veoma osjetljiv period, i zato zaslužuje posebnu pažnju.
Dr. sc. dr. Mirza Kozarić specijalista ginekologije i akušerstva
Briga o zdravlju žene počinje mnogo prije trudnoće, a nastavlja se i kroz svaki njen korak. U razgovoru s dr. sc. dr. Mirzom Kozarićem, specijalistom ginekologije i akušerstva iz Poliklinike Dr. Kozarić, dotakli smo se upravo tih ključnih tema – od važnosti redovnih pregleda, preko pripreme za trudnoću, do najčešćih izazova u trudnoći i značaja moderne dijagnostike. Intervju koji slijedi biće posebno koristan svim budućim mamama, ali i onima koje tek razmišljaju o planiranju porodice.
Dr. sc. dr. Mirza Kozarić je specijalista ginekologije i akušerstva u Poliklinici Dr. Kozarić. Za početak našeg razgovora možete li nam reći kada ste se odlučili za ovaj poziv?
Već tokom studija medicine osjetio sam posebnu povezanost s ginekologijom i akušerstvom. Posebno me privukao trenutak porođaja – ta čudesna prilika da pomognem ženi dok na svijet donosi novi život. To je neopisivo snažan i emotivan trenutak, u kojem se spajaju znanje, povjerenje i ljudskost. Biti uz ženu u tim trenucima, pružiti joj sigurnost i stručno vodstvo, za mene je ne samo profesionalna odgovornost nego i duboka čast. Tako sam znao da je ovo poziv kojem želim posvetiti svoj život.
Danas se mnogo govori o prevenciji, tj. o preventivnim pregledima. Da li su brojne kampanje urodile plodom tj. da li je povećan broj žena na redovnim ginekološkim pregledima?
Definitivno primjećujemo pozitivne pomake. Edukativne kampanje, mediji i rad zdravstvenih profesionalaca doprinijeli su povećanju svijesti o važnosti preventivnih pregleda. Iako još uvijek ima prostora za napredak, sve više žena dolazi na redovne kontrole, čak i kada nemaju simptome. To je izuzetno važno, jer ranim otkrivanjem mnogih stanja možemo prevenirati ozbiljne posljedice.
Kada i koliko često bi trebao biti redovni ginekološki pregled i od čega se on sastoji?
Preporučujemo da žene obavljaju ginekološke preglede barem jednom godišnje, počevši od adolescencije, odnosno prve menstruacije ili početka seksualne aktivnosti. Pregled obično uključuje razgovor o simptomima i menstrualnom ciklusu, klinički pregled, PAPA test, ultrazvuk i, po potrebi, testiranje na spolno prenosive infekcije. Učestalost pregleda može varirati ovisno o dobi, rizicima i prethodnim nalazima.
Živimo u modernom dobu gdje su planovi vrlo važni, pa tako i planiranje porodice tj. trudnoće. Kako je najbolje pripremiti tijelo za trudnoću? Koje preglede je neophodno obaviti prije planiranja trudnoće?
Idealno je da žena posjeti ginekologa nekoliko mjeseci prije planirane trudnoće. Savjetujemo rutinske pretrage, ginekološki ultrazvuk, provjeru statusa vakcinacije, kao i laboratorijske nalaze – uključujući krvnu sliku, nivoe hormona, šećer i funkciju štitne žlijezde. Takođe preporučujemo uzimanje folne kiseline dva mjeseca prije planirane trudnoće, prilagodbu ishrane i prestanak rizičnih navika kao što su pušenje i konzumacija alkohola.
Koliko su važni pregledi u trudnoći i koji se nikako ne smiju preskočiti?
Pregledi u trudnoći su temelj sigurnog vođenja trudnoće. Svaka faza nosi specifične rizike, pa je važno da se trudnica redovno kontroliše. Ključni su ultrazvučni pregledi u prvom tromjesečju (do 13. sedmice), zatim u 20-22 sedmici (tzv. anomaly scan) i treći u trećem tromjesečju kada pratimo rast dijeteta i funkciju organa. Takođe, važne su laboratorijske kontrole, testovi na gestacijski dijabetes i praćenje krvnog pritiska. Preskakanje ovih pregleda može dovesti do propuštanja bitnih informacija o razvoju ploda i zdravlju majke.
Stručnjak ste za UZV (ultrazvučnu) dijagnostiku. Koliko moderna tehnologija danas olakšava preglede tj. vođenje trudnoće?
Ultrazvučna tehnologija je danas izuzetno sofisticirana. Trodimenzionalni (3D) i četvorodimenzionalni (4D) ultrazvuk omogućavaju detaljan uvid u razvoj ploda, rano otkrivanje anomalija, fetalno ponašanje i praćenje rasta. Osim toga, doppler ultrazvuk daje informacije o protoku krvi kroz matericu, posteljicu, pupčanu vrpcu i krvne žile fetusa koje opskrbljuju hranjivim materijama i kisikom organe i tkiva fetusa što je ključno za procjenu fetalnog stanja. Ova tehnologija znatno povećava sigurnost trudnoće i omogućava precizno donošenje odluka, a umjetna inteligencija koja je sve više prisutna u ultrazvučnim aparatima posljednje generacije (5D) ubrzava i olakšava otkrivanje različitih poremećaja razvoja fetusa i preciznije postavljanje dijagnoze.
Koji su najčešći problemi koji se mogu javiti u trudnoći i na koji način ih možemo prevenirati?
Najčešći problemi uključuju povišen krvni pritisak (preeklampsiju), gestacijski dijabetes, anemiju i prijevremeni porođaj. Prevencija se bazira na redovnim kontrolama, zdravom načinu života, pravilnoj ishrani, fizičkoj aktivnosti prilagođenoj trudnoći i izbjegavanju stresa. Edukacija trudnica je ključ – kada žena zna šta može očekivati i prepoznati simptome, lakše reagujemo na vrijeme.
Za kraj – vaša poruka čitateljima časopisa Roditelj?
Briga o reproduktivnom zdravlju ne počinje u trudnoći – ona počinje mnogo ranije. Redovni pregledi, edukacija i otvorena komunikacija sa svojim ljekarom najbolji su način da sačuvamo zdravlje žene i majke. Trudnoća je prirodan, ali i veoma osjetljiv period, i zato zaslužuje posebnu pažnju. Želim svim čitateljima zdravlje, sreću i podršku na svakom koraku roditeljstva.
