Celijakija je najčešća hronična gastroenterološka bolest
Jeste li ikad jeli gluten? Ako ste ikada pojeli komad hljeba, komad pice ili zdjelu žitarica, velike su šanse da ste jeli gluten. U nastavku teksta pročitajte više o tome šta je celijakija i na koji način živjeti sa njom.
Celijakija ili glutenska enteropatija nasljedni je imunološko-posredovani poremećaj koji obilježava trajna nepodnošljivost glutena, bjelančevine pšenice, ječma i raži, a možda i zobi. Jedna je od najčešćih hroničnih gastroenteroloških bolesti.
Što je gluten?
Gluten je protein koji se nalazi u pšenici, raži i ječmu – žitaricama koje postoje u mnogim svakodnevnim namirnicama. Većina nas bez problema jede hranu s glutenom. No, za neke ljude jedenje glutena može izazvati reakciju u njihovim tijelima. Neko ko ima ovaj problem ima celijakiju. Nakon što pojedete hranu, ona ide u želudac, koji je dio skupine organa koji čine vaš probavni sistem. Važan dio probavnog sistema je tanko crijevo koje je obloženo vilima. Vili se obično opisuju kao mikroskopske projekcije nalik prstima. Čudno, zar ne? Prsti u crijevima! Ali ne zaboravite da su mikroskopski, što znači da su izuzetno mali – tako mali da ih ne možete vidjeti bez mikroskopa. Vile su važne jer apsorbiraju hranjive tvari u organizam.
Za osobe s celijakijom, na primjer, konzumiranje glutena – u komadu hljeba – izaziva reakciju imunološkog sistema. Vaš imunološki sistem obično vas sprječava da se ne razbolite, ali kod nekoga koji ima celijakiju tijelo počinje oštećivati i uništavati vile. Bez vila, tijelo ne može apsorbirati vitamine i hranjive tvari iz hrane. Bez dovoljno hranjivih sastojaka, djetetovo tijelo ima teško breme da ostane zdravo i pravilno raste. Čak i ako osoba jede puno, još uvijek može smršavjeti i može razviti anemiju od neapsorbiranja dovoljno željeza.
Zašto djeca dobivaju celijakiju?
Niko nije siguran zašto se celijakija događa, ali čini se da najčešće oboljevaju osobe koje imaju prorodičnu predispoziciju za ovu boljest. Tako od 5% do 10% su šanse da dobijete celijakiju ako je ima neko iz vaše porodice. Celijakija je česta među ljudima iz sjevernih europskih zemalja i Sjedinjenih Država. Koliko često? Otprilike 1 na svakih 133 osobe u Sjedinjenim Državama ima celijakiju. Mnogi ljudi koji imaju celijakiju to i ne znaju. Kad bi se svim tim ljudima dijagnosticirala, celijakija bi bila češća od dijabetesa tipa 1. Srećom, svijest o problemu raste i postoje bolji načini testiranja ljudi na to.
Znaci i simptomi
Neki uobičajeni simptomi celijakije su proljev, smanjeni apetit, bolovi u trbuhu i nadimanje, loš rast i gubitak težine. Kod mnogo djece se dijagnosticira kada imaju između 6 mjeseci i 2 godine, a to je kada većina djece ima prvi okus glutena u hrani. Problem je hroničan, što znači da, iako simptomi mogu doći i nestati, ljudi koji imaju celijakiju uvijek će ga imati.
Neko s celijakijom može se osjećati umorno i mogao bi biti razdražljiv. Neki imaju i osipe na koži i čireve na ustima. Često se dešava da se celijakija “udruži” is s drugim probavnim problemima koji se nazivaju upalna bolest crijeva (IBD) ili netolerancija na laktozu. U nekim slučajevima dijete neće imati nikakvih simptoma i odjednom će početi imati problema u vrijeme stresa, poput povrede.
Kako prepoznati da bolujete od celijakije?
Često treba i 11 godina dok se ne postavi tačna dijagnoza bolesti. Mnogi i umiru od posljedica neliječene celijakije.Neko ko ima puno bolova u stomaku, proljeva, gubitka kilograma ili bilo kojeg drugog simptoma celijakije trebao bi razgovarati s ljekarom. To može biti, a ne mora biti celijakija, ali ljekar može pomoći riješiti to stanje i obično će odrediti skreening test krvi.
Ako screening testovi pokažu da osoba može imati celijakiju, sljedeća stanica obično je posjetiti gastroenterologa, ljekara specijaliziranog za probavne probleme. Ovaj se specijalist može odlučiti uzeti uzorak tankog crijeva i pogledati ga pod mikroskopom. Ovaj mali uzorak naziva se biopsija. Ako se napravi biopsija, ljekar će dati neki poseban lijek koji će pomoći osobi da se ugodno osjeća tokom postupka.
Kako se liječi?
Celijakija se liječi nejedenjem glutena. To može biti teško jer gluten postoji u mnogim namirnicama, ali dijetetičar može pomoći nečijoj prehrani da izbaci gluten. Važno je ne započeti dijetu bez glutena, osim ako vam nije dijagnosticirana celijakija. Slijedeći dijetu bez glutena omogućavamo ozdravljenje tankog crijeva. Ali to ne znači da osoba može ponovo početi jesti gluten. Za nekoga ko ima celijakiju gluten će uvijek nadražiti crijeva i, ako se to dogodi, vratit će se proljev, bol u trbuhu i drugi problemi.
Ako je dijagnosticirana celijakija, može biti izazov saznati koja hrana sadrži gluten. Možda ih se nećete moći sjetiti svih, ali možete napraviti popis i uz sebe ga držati dok naučite sve namirnice koje sadrže gluten. Ubrzo ćete biti profesionalac koji će znati koja je hrana sigurna, a koja ne. Osim hrane koja sadrži gluten, morat ćete paziti na hranu koja je možda bila kontaminirana glutenom. To se naziva “unakrsna kontaminacija”. To znači da hrana ne sadrži gluten kao sastojak, ali je došla u kontakt s hranom koja sadrži gluten. To se najvjerojatnije događa kod kuće u vašoj kuhinji – na primjer, mrvice od pšeničnog kruha u tosteru, maslac ili staklenka s kikirikijevim maslacem.
Ako imate celijakiju, trebat će vam vlastiti toster, a također trebate i zasebne namaze i začine kako biste izbjegli unakrsnu kontaminaciju. Neke se namirnice zagađuju tijekom obrade, tako da vam mama ili tata mogu pomoći pronalaženjem certificirane hrane bez glutena. Na primjer, zob bez glutena sada je dostupan osobama oboljelim od celijakije. Najbolji je pristup čitanje naljepnica sa hrane.
