Biomedicinski potpomognuta oplodnja je mnogim parovima jedini put do potomstva
Infertility problem with marriage couple concept. A fertility doctor or reproductive endocrinologist with man and women holding hand together in therapy consult session of inability to pregnant.

Biomedicinski potpomognuta oplodnja je mnogim parovima jedini put do potomstva

Biomedicinski potpomognuta oplodnja je mnogim parovima jedini put do potomstva

Neplodnost ili sterilitet u jednakoj mjeri pogađa oba pola, a sa sigurnošću možemo reći da su loše životne navike, stres i kvalitet života razlozi sve češćih problema parova da se ostvare kao roditelji.

Svjetska zdravstvena organizacija definiše neplodnost kao izostanak trudnoće nakon godinu dana nezaštićenih polnih odnosa, dok se parovima starijim od 35 godina savjetuje sa potraže stručnu pomoć već nakon šest mjeseci pokušaja ostvarivanja trudnoće.

Piše: dr Aleksandra Govedarović, specijalista ginekologije i akušersrtva u klinici za liječenje neplodnosti “Medico-S”, članici grupacije Pronatal

Biografija

dr Aleksandra Govedarović, specijalista ginekologije i akušerstva

Diplomirala je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci 1992. godine, da bi 2003. godine  specijalizirala na Institutu za ginekologiju i akušerstvu u Beogradu. U periodu od 1992. do 1996. godine radila je kao asistent na Medicinskom fakultetu, katedra za biohemiju i fiziologiju, potom kao ljekar specijalista u Domu zdravlja Banja Luka, a od 1998. godine ljekar specijalista Klinike za ginekologiju i akušerstvo – Odjel za humanu reprodukciju UKC RS. Trenutno je zaposlena u specijalizovanoj klinici za liječenje neplodnosti „Medico-S“ u Banja Luci, kao jedan od ljekara IVF tima.

 

 

Neplodnost ili sterilitet u jednakoj mjeri pogađa oba pola, a danas sa sigurnoću možemo reći da su loše životne navike, stres i kvalitet života jedan od razloga sve češćih problema parova da se ostvare kao roditelji.

Ipak, primarni problem jeste životna dob u kojoj se današnje generacije opredjeljuju za stvaranje potomstva.

Moderna medicina napreduje svakog dana i od prve “bebe iz epruvete”, kako je prije nešto više od 40 godina nazvana Luisa Brown kao prvo dijete koje je došlo na svijet postupkom biomedicinske oplodnje, mnogo toga se promijenilo i napredovalo.

Danas smo u prilici da pomognemo više od 90% parova koji se bore sa neplodnošću. U našoj zemlji još uvijek ne postoji zakonska regulative koja bi definisala program donacije, ali postoje zdravstvene ustanove koje primjenjuju najsavremenije metode biomedicinski potpomognute oplodnje.

Prema preporukama SZO i Evropske asocijacije za humanu reprodukciju (ESHRE) pacijentima obično savjetujemo da se što prije jave stručnjacima humane reprodukcije, te već nakon prvih konsultacija dajemo smjernice za dalju dijagnostiku. Pretrage kod ženskog partnera podrazumijevaju dokazivanje ovulacije, isključivanje upalnih i/ili infektivnih uzroka neplodnosti, određivanje hormonskog profila i provjeru prohodnosti jajovoda.

Uz ostale parametere, hormonski status nam je jako važan ne samo zarad utvrđivanja uzroka neplodnosti nego i kasnije, zbog potencijalnog odgovora organizma pacijentice na terapiju koju koristimo tokom biomedicinski potpomognute oplodnje. Tu prvenstveno mislimo na nalaze: FSH, LH, E2, PRL i TSH i zavisno od indikacije i druge hormone. Potom ukupni testosteron, DHEA-s, SHBG, progesteron 17-OHP, kortizol, antimillerov hormon, inhibin A i B. Obavezni su i vaginalni i cervikalni bris, klamidija, mikoplazma i ureoplazma bris, markeri zaraznih bolesti- HBV, HCV, HIV, VDRL, zatim: krvna grupa i Rh factor.

Osnova medicinske dijagnostike neplodnosti kod mušarakaca je spermogram, koji podrazumijeva kvantitativnu i kvalitativnu analizu sperme.

Loš spermogramski nalaz čini skoro polovinu problema bračne neplodnosti.

Nakon što iscrpimo sve druge metode, te utvrdimo da je vantjelesna oplodnja jedini način liječenja steriliteta i ostvarenja trudnoće, ulazimo u postupak koji podrazumjeva nekoliko koraka. Najprije stimulacija tokom koje, uz odgovarajuću i ciljanu terapiju nastojimo dobiti što veći broj jajnih ćelija, a odgovor organizma pratimo folikulometrijama.

Ovdje je jako važno napomenuti da je za uspjeh biomedicinski potpomognute oplodnje ključna karika embriološka laboratorija u kojoj se dešava kruna postupka. Nakon aspiracije i prije embriotransfera naši klinički embriolozi zaprimaju biloški materijal te u strogo kontrolisanim uslovima izdvajaju jajne ćelije koje su dobijene aspiracijom i posebnim metodama ih pripremaju za oplodnju. U međuvremenu se iz ejakulata izdvajaju najbolji spermatozoidi koji će ući u proces oplodnje.

U našoj laboratoriji su dostupne napredne metode kojima se vrši selekcija najkvalitetnijih jajnih ćelija i spermatozoida, te kontroliše sam postupak oplodnje. Stručni tim kliničkih embriologa izvode jednu od postojećih metoda vantjelesne oplodnje: klasičnu, ICSI ili PICSI metodu, te nakon kultivacije i praćenja rasta embriona slijedi embritransfer.

Prva provjera trudnoće radi se nakon 15 dana biohemijskim testom za utvrđivanje rane trudnoće (beta-hCG).

Trudnoća se potvrđuje ultrazvučnim pregledom mjesec dana nakon embriotransfera kada se konstatuje broj i vitalnost usađenih embriona.

Antrfile:

Uprkos tome što je starosna dob značajan faktor posebno u slučaju ženskog partnera, neplodnost je podjednako uzrokovana problemima muškog, kao i ženskog partnera, dok se u nekim slučajevima radi o neplodnosti bez posebnog uzroka (idiopatski sterilitet). Neplodnost je izlječiva, a oko 50% parova poslije odgovarajuće terapije ostvari željenu trudnoću i bez biomedicinski potpomognute oplodnje.