Atopijski dermatitis

Atopijski dermatitis je često povezan sa drugim atopijskim bolestima kao što su bronhalna astma, alergijski rinitis (alergijska upala sluznice nosa), alergijski konjunktivitis (alergijska upala sluznice očiju)

 

piše: prof.dr. Tanja Knor

 

Svrbež je važan i najzamorniji simptom bolesti

 

Pad imuniteta i psihički stres su također važni provocirajući faktori. Pojava simptoma je često sezonskog karaktera jer se ponavlja u proljeće i jesen

 

Uspješno liječenje se sastoji od općih mjera prevencije, higijene i njege kože, prepoznavanja okidača i njihove eliminacije, kao i protuupalne terapije

 

 U dojenačkoj dobi u prvim mjesecima života, promjene se lokaliziraju na glavi i gornjim partijama tijela: na obrazima, čelu i bradi simetrično se nalaze eritematozne površine sa mjehurićima, vlaženjem i krastama. Sve to podsjeća na ekcem i otuda i naziv dječiji ekcem

 

Atopijski dermatitis (stari naziv je neurodermatitis) je kronična upalna recidivirajuća kožna bolest koja se najčešće javlja u djetinjstvu. Dominantne odlike su svrbež i suhoća kože. Tačan uzrok bolesti nije poznat, ali se zna da nastaje kod osoba sa takozvanom atopijskom konstitucijom, odnosno nasljednom sklonošću za alergijske reakcije na različite materijale iz okoliša. Najčešći alergeni su inhalacijski alergeni (kućna prašina, pelud, perje), alergeni iz hrane (jaja, ribe, mlijeko), te iritansi (sapuni, deterdženti). Atopijski dermatitis je često povezan sa drugim atopijskim bolestima kao što su bronhalna astma, alergijski rinitis (alergijska upala sluznice nosa), alergijski konjunktivitis (alergijska upala sluznice očiju). Roditelji ili srodnici često imaju neku od ovih bolesti. Kod većine pacijenata postoji sklonost stvaranju visokog titra IgE antitijela. Kod pacijenata sa normalnim vrijednostima IgE smatra se da je oštećena funkcija barijere kože primarni razlog za nastajanje bolesti. Za razliku od pacijenata sa povišenim vrijednostima IgE, kod pacijenata sa normalnim vrijednostima IgE alergijski testovi su negativni.

 

Promjene na koži

 

Promjene na koži vrlo se razlikuju u dojenčadi, odrasle djece i odraslih. U dojenačkoj dobi u prvim mjesecima života, promjene se lokaliziraju na glavi i gornjim partijama tijela: na obrazima, čelu i bradi simetrično se nalaze eritematozne površine sa mjehurićima, vlaženjem i krastama. Sve to podsjeća na ekcem i otuda i naziv dječiji ekcem. Zbog svrbeža se uvijek vide znakovi češanja, odnosno grebanja u vidu linearnih krasta. Svrbež može biti tako intenzivan da onemogućava spavanje. Zbog grebanja, ali i slabijeg imuniteta koža se često inficira bakterijama, virusima ili gljivicama. Kako dijete odrasta promjene se sve više suše i spuštaju u pregibe na vratu i oko velikih zglobova. Koža na zahvaćenim dijelovima zadebljava, ljušti se i naglašen je kožni crtež (lihenifikacija). Svrbež je važan i najzamorniji simptom bolesti. Kod odraslih žarišta su isušena, lihenoficirana, a nalaze se na pregibima, stražnjoj strani vrata, oko očiju, oko genitala. Promjene se mogu proširiti na cijelu površinu kože (dermatitis atopica generalisata) i tada je koža suha i gruba, odebljana, sivkaste boje.

 

Razvoj bolesti

 

Tok bolesti je kroničan, smjenjuju se razdoblja razbuktavanja i smirivanja. Razbuktavanje simptoma sa promjenama na koži i svrbežom je obično povezano sa različitim provokativnim faktorima (okidači) koji obično dolaze iz okoline kao što su sapuni, deterdženti, učestalo pranje “tvrdom” vodom, grinje iz kućne prašine, polen, infekcije, hladna i vlažna klima itd. Pad imuniteta i psihički stres su također važni provocirajući faktori. Pojava simptoma je često sezonskog karaktera jer se ponavlja u proljeće i jesen. Na sreću, kod većine pacijenata dolazi do smirivanja promjena oko puberteta, a kod manjeg broja oboljelih kroničan recidivirajući tok se održava tokom cijelog života.

 

Uspješno liječenje se sastoji od općih mjera prevencije, higijene i njege kože, prepoznavanja okidača i njihove eliminacije, kao i protuupalne terapije. Vrlo je važno objasniti roditeljima ili pacijentu prirodu bolesti i neophodnost režima u njezi kože.

 

Izbjegavati kontakt sa vunom i sintetikom, pretopljavanje bilo odjećom ili pregrijavanjem prostora, kontakt sa perjem ili kućnom prašinom, zadimljene prostore. Izbjegavati namirnice koje izazivaju iritaciju: citrično voće (agrumi), paradajz, kečap, čokolada, orašasto voće, sve iz mora (ribe, rakovi, školjke).

 

Prevencija

 

Pravilna njega kože je od iznimne važnosti. Preparati za higijenu moraju biti blagi sa pH neutralnim sapunima i šamponima. Poželjno je da voda bude mekana (kišnica ili destilirana voda). Redovito primjenjivati preparate za hidrataciju i zamašćivanje kože pa i onda kada nema izraženih simptoma na koži. Emolijentna, neutralna sredstva za njegu kože (kreme, masti, emulzije) imaju vrlo važnu ulogu u poboljšavanju zaštitne barijere kože i smanjenja gubitka vode iz kože, kao i u smanjenju suhoće i svrbeža. Ova sredstva imaju blag protuupalni učinak i smanjuju potrebu za primjenu kortikosteroidnih krema. Danas na tržištu postoje brojni preparati namijenjeni za higijenu i njegu kože kod atopijskog dermatitisa. Korisno je umjereno sunčanje, boravak na moru i visokim planinama gdje ima manje potencijalnih alergena.

 

Kortikosteroidne kreme se ne mogu izbjeći u akutnim periodima, ali one se primjenjuju kratko, na malim površinama i uvijek pod kontrolom dermatologa. Imunoterapija, antihistaminici, sredstva za smirenje i antibiotici su, također, samo u domeni liječnika.

 

Photoxpress_5465373 baby