Med sadrži spore bakterije Clostridium botulinum i može dovesti do rijetkog, ali vrlo opasnog stanja koje se naziva dojenački botulizam
Amra Alibašić, magistra farmaciji i certificirana savjetnica za dohranu beba.
Amra Alibašić je magistra farmaciji i certificirana savjetnica za dohranu beba. Amra je stručnjakina sa bogatim iskustvom u podršci roditeljima u procesu uvođenja krute hrane i osiguranja pravilne ishrane za bebe. U ovom intervjuu, Amra će podijeliti svoje znanje o ključnim fazama dohrane beba, preporučenim namirnicama za početak uvođenja krute hrane, kao i savjetima o tome kako prepoznati alergijske reakcije na hranu kod beba i kako ih tretirati. Također, istražit ćemo zašto određene namirnice poput meda nisu prikladne za bebe te kada je pravo vrijeme za uvođenje jaja u njihovu ishranu.
Koje su ključne faze u procesu dohrane beba i kako roditelji mogu prepoznati kada je vrijeme za uvođenje krute hrane?
Preporuka skoro svih svjetskih zdravstvenih organizacija je da se bebina ishrana prvih 6 mjeseci zasniva isključivo na dojenju i/ili adaptiranoj formuli. Čvrsta hrana se bebama uvodi s okvirnih 6 mjeseci, ako je beba urednog rasta i razvoja i nema medicinskih razloga za uvođenje čvrste hrane ranije. Kažem okvirnih 6, jer svaka beba je individua za sebe i ima svoju krivulju rasta i razvoja, tako da će neke za dohranu biti spremnije nešto ranije, a neke nešto kasnije, i tu je najčešće riječ o sedmici do dvije. Sa 6 mjeseci bebin probavni sistem sazrijeva i može efikasnije probaviti hranu bez neugodnih stomačnih tegoba i apsorbovati nutrijente iz hrane. Ali to je nešto što roditelj ne može vidjeti golim okom. Na našu sreću, sa probavnim sazrijevanjem se poklapa i fizički i oralno-motorički razvoj bebe i spremnost za čvrstu hranu. I upravo te fizičke i kognitivne znakove spremnosti prati roditelj (da li su bebin trup i glava stabilni u sjedećem položaju, kontroliše li pokrete glave i vrata, da li hvata predmete i prinosi ih ustima, pokazuje li beba interes za hranu…) O tome sam baš često pričala, i pričat ću :D, na svom instagram profilu, i kada sam prvi put krenula s konsultacijama, upravo ovo je bila najčešća dilema mamama, kada krenuti s dohranom i kako prepoznati znakove spremnosti. Kod nas se, nažalost, još uvijek često prakticira uvođenje čvrste hrane s 4 mjeseca. Ali, u razgovoru s mamama s kojima komuniciram svakodnevno, primjećujem da se mame sve više educiraju kada je dohrana u pitanju, i to me baš raduje.
Koji su najvažniji nutritivni aspekti koje roditelji trebaju uzeti u obzir prilikom uvođenja krute hrane u ishranu beba?
Ovo je važno pitanje, naročito jer su stare smjernice potpuna suprotnost, i baš malo podržavaju nutritivni unos pogrešnim odabirom namirnica.
Bebama sa 6 mjeseci počinju rapidno opadati razine željeza i te potrebe su iznimno visoke. Da slikovito prikažem, bebama treba više željeza nego odrasloj osobi. Tako da je primarni fokus na namirnicama bogatim željezom, a zatim cinkom. Namirnice bogate tim nutrijentima se najčešće poklapaju pa to mamama svakako olakšava osmišljavanje obroka za bebu. Također bih napomenula da su jako važne i zdrave masnoće i dovoljan unos omega-3 masnih kiselina zbog razvoja mozga, vida i centralnog nervnog sistema.
Koje su najpogodnije namirnice za početak uvođenja krute hrane i zašto su te namirnice važne za razvoj bebe?
Izbor je velik i raznolik, a to nije riža niti rižine pahuljice. Za sami početak savjetujem da to budu namirnice s kojima se i mama osjeća lagodno, da se biraju svježe i sezonske namirnice, da se svaki dan nudi jedan kvalitetan izvor željeza i da za sami početak to budu lakše svarljive namirnice dok se bebina probava malo ne navikne na čvrstu hranu.
Mame najviše vole započeti s bananom, avokadom i sličnim namirnicama jer izazivaju najmanji strah od gušenja. I to je ok. I treba početi lagano, opušteno, pratiti bebu i njene signale koje šalje.
Zatim tu su različite sorte tikvi i tikvica, karfiol, brokula, mrkva, pileći batak, pileća jetrica, jaja (nakon što se uvedu i isključi alergijska reakcija), celer, juneći odrezak, teleća rebarca, jabuka, mango.
Važno je birati raznolike namirnice kako bi se beba navikavala na različite okuse i teksture i izbjegavati jednolične okuse. Začini su dopušteni u bebinoj ishrani, štoviše dobrodošli su, jer osim što nutritivno obogaćuju jelo, također navikavaju bebino nepce na raznolikost okusa. Naravno, treba birati biljne i čiste začine poput peršuna, bosiljka, kurkume, origana, cejlonskog cimeta i slično.
Kako dohrana odmiče, a to ide dosta brže nego se misli, tako širimo paletu namirnica koje nudimo u skladu s dobi i sezonom.
Ono što je od velikog značaja je educirati se na vrijeme i znati kako koju namirnicu pripremiti i prilagoditi bebi i njenom uzrastu. To znanje je jako vrijedno i svaku mamu poštedi glavobolje i pitanja šta pripremiti bebi, već od svakog obiteljskog obroka unaprijed može nešto prilagoditi i pripremiti za bebu bez puno razmišljanja.
Kako roditelji mogu prepoznati alergijske reakcije na hranu kod beba i kako postupiti u slučaju pojave alergijskih simptoma?
Prvo i osnovno, informisati se o najčešćim alergenima i na koji način ih postepeno uvesti u dohranu.
Ako je beba u rizičnoj skupini za razvoj alergija, tu je neophodno posavjetovati se s pedijatrom i alergologom, i alergene uvoditi planski i pod nadzorom. A i ako beba nije u toj rizičnoj skupini, savjetujem da se roditelji konsultuju s pedijatrom i da im pedijatar objasni sve ono što bi se moglo dogoditi, a po potrebi će i propisati antihistaminik ukoliko dođe do blaže reakcije koja ne zahtjeva hitnu intervenciju.
Simptomi mogu varirati, od blažih do težih, i alergijske reakcije su dozno-ovisne tako da je važno uvijek krenuti s malim količinama. Simptomi se mogu pojaviti u okviru dva sata, a najčešće su minute u pitanju. Odgođene alergijske reakcije su dosta rjeđe.
Simptomi blage alergijske reakcije su kihanje, curenje nosa, svrbež, osip oko usta (imati na umu da mnoge kisele namirnice mogu izazvati sličan osip oko usta koji je bezazlen), osip po tijelu uz blagi svrbež. Važno je znati da ako je više ovih simptoma udruženo, to onda više nije blaga alergijska reakcija. Simptomi teže alergijske reakcije su osip koji je rasprostranjen po cijelom tijelu, povraćanje koje se ponavlja, kašalj koji se ponavlja, kratak dah, otežano disanje, oticanje usta, jezika, usana ili očnih kapaka, blijeda koža, iznenadni umor. U slučaju blage reakcije, prestati nuditi namirnicu koja je izazvala simptom, i čim prije se javiti pedijatru. U slučaju teže reakcije ili više simptoma blage reakcije, nazvati hitnu pomoć, bez odlaganja.
Zašto je med kontraindiciran kod beba mlađih od godinu dana i koje su potencijalne opasnosti od prerane konzumacije meda?
Med sadrži spore bakterije Clostridium botulinum i može dovesti do rijetkog, ali vrlo opasnog stanja koje se naziva dojenački botulizam. Bebe mlađe od 12 mjeseci su izložene najvećem riziku i zato se preporuča ne uvoditi med do godinu dana. Ja osobno, ne vidim razlog da se žuri s njim i nakon godinu dana. Povremeno nuđenje je u redu, kao zaslađivač u poslasticama, ali nema potrebe da zauzima primat u ishrani. Građenje temelja i preferencija ne prestaje s navršenih godinu dana.
Kada je pravo vrijeme za uvođenje jaja u ishranu beba i kako ih pripremiti kako bi se izbjegle alergijske reakcije?
Jaja su jedan od najčešćih alergena, ali to ne znači da treba čekati s uvođenjem. Mogu se uvesti na samom početku dohrane, s tim da ja uvijek mamama preporučam da prvih desetak dana idu samo s niskoalergenim namirnicama kako bi i sebi i bebi dale vremena da se naviknu na novi način hranjenja. Kada se krene s uvođenjem, a to u biti vrijedi za svaku alergenu namirnicu, krenuti sa skroz malim količinama, ponuditi, pričekati 5-10 minuta, ako nema reakcije, nastaviti nuditi i pratiti bebu taj dan. Ako je sve prošlo bez ikakvih simptoma, nastaviti kontinuirano nuditi, barem 2-3x sedmično, kako bi u potpunosti isključili alergijsku reakciju. Također je važno jaja dobro skuhati ili ispeći. Tvrdo skuhan žumanjak može biti izazovan za bebu, pa se može pomiješat s malo majčinog mlijeka ili formulom ili ponuditi skroz malu količinu s prsta. Obavezno ih čuvati u frižideru, ne nuditi jela s jajima ako su dugo stojala na sobnoj temperaturi (peciva su izuzetak), ne koristiti jaja koja su fizički oštećena.
Dobra vijest je da se alergije na jaja najčešće prerastu, i zapravo mnoge bebe i djeca tolerišu jaja u jelima kao sastojak, jer glavni alergeni protein jaja ovalbumin je termolabilan i razgrađuje se pod utjecajem toplote.
Kako izabrati pravu teksturu hrane prilikom uvođenja krute hrane i kako postupiti ako beba odbija novu hranu?
Hrana koju bebi nudimo mora biti oblikom, veličinom i konzistencijom prilagođena. Beba hranu treba moći držati u ruci, palmarnim hvatom. Konzistencija treba biti takva da je mi možemo zgnječiti s vrlo malim pritiskom između palca i kažiprsta. Naravno, hrana dolazi u mnogo oblika i veličina, ali skoro sva hrana se može prilagoditi za bebu ili implementirat u neko jelo. Tu je važno dobro se informisati koje namirnice i u kakvom obliku predstavljaju rizik za gušenje. Ako beba odbija jelo, ne treba forsirati. Treba imati na umu da je bebi ovo jedno sasvim novo iskustvo i da još uvijek nema dovoljno razvijene vještine i da s nekim namirnicama ne manipulira još uvijek dovoljno dobro, a neke jednostavno nije upoznala. Nekim bebama je potrebno i preko 15 nuđenja neke namirnice da bi ju prihvatila.
Uostalom, kada beba odbija da jede, najčešće ima validan razlog za to (nedovoljno je gladna, pregladna je, rastu joj zubići, bolesna je, umorna, nenaspavana…). I forsiranjem možemo samo pogoršati situaciju i izazvati odbojnost prema jelu.
Najbitnije je osluškivati bebu i poštovati signale koje nam šalje, jer beba zna koliko joj je hrane dovoljno, i time njegujemo kontrolu apetita i slušanje tijela, što je jako vrijedno i kasnije u budućnosti.
Koje su najčešće greške koje roditelji prave prilikom uvođenja krute hrane u ishranu beba i kako ih izbjegavati?
Definitivno pogrešno postavljena očekivanja. Primarna intuicija mame je da nahrani svoju bebu, i iz straha da će zakazati, da će beba ostati gladna, nutritivno zakinuta, razvije se misao da beba ne jede dovoljno. A često okolina i oprečne informacije, mamu dodatno zabrinu. I zaista, bebe jako male količine hrane unose čak do nekih 9 mjeseci. I tu dolazimo do toga da nije bitna količina, već kvalitet onog što bebi nudimo. A najbolje rješenje kako se nositi s time, je kada mama zna da je bebi njeno mlijeko ili formula primarna hrana sve do godinu dana. Sigurna mreža da beba neće ostati gladna i da većinu nutrijenata dobija preko mliječnog obroka.
Za kraj koji je vaš savjet roditeljima?
Budite opušteni i svjesni da je beba itekako sposobna biti samostalna za vrijeme jela i da zna da li je gladna ili ne. Gledati na obroke, naročito prvih par mjeseci, kao na priliku za učenje, upoznavanje i izgradnju vještina, i na zajedničko druženje. Dohrana je putovanje s izazovima, pokušajima i greškama, od strane i bebe i roditelja, i to je sve normalno. Uključiti bebu u zajedničke obroke i pokazivati bebi sve ono što i sami želite da ona nauči, jer bebe uče po modelu. Graditi toplu atmosferu za vrijeme jela i da na tome bude fokus, a ne na količini i brojanju zalogaja. Stav roditelja je krucijalan za dohranu i što su roditelji opušteniji i mirniji, i bebi je mnogo lakše uhvatiti se u koštac s toliko mnogo stvari koje treba naučiti, prihvatiti i u konačnici zavoljeti.
A ako primjetite da beba ima poteškoće s jelom, ili u kontinuitetu odbija jesti i interes za hranu kao da opada, a ne raste, ne libite se potražiti pomoć. Jer adekvatnom podrškom stručnjaka se zaista mnogo toga može riješiti i prevenirati.
