S obzirom na to da je moja majka, koja je bila moj najveći uzor u afirmativnim godinama, bila ginekolog i neizmjerno mnogo voljela svoj posao i svaki dan nasmijana odlazila na posao, negdje sam još u tinejdžerskim godinama razvila beskompromisnu ljubav prema ovoj divnoj i zahtjevnoj disciplini.
dr. Alma Vila Humačkić, specijalista ginekologije i akušerstva
U svijetu ginekologije i akušerstva, neka imena se ističu po svojoj posvećenosti, stručnosti i predanosti poboljšanju zdravlja žena. Jedno od tih istaknutih imena u Bosni i Hercegovini je Dr. Alma Vila Humačkić, doktorica koja je proglašena ginekologom godine 2023. po izboru čitatelja i pratitelja portala i časopisa Roditelj. Njen kontinuirani rad i izuzetna posvećenost pružanju vrhunske zdravstvene njege ženama prvashodno u Mostaru i Hercegovini, donijeli su još jedno priznanje i poštovanje. U ovom ekskluzivnom intervjuu, imat ćemo privilegiju da čujemo direktne uvide i savjete od dr. Alme Vile Humačkić o zdravlju žena, trudnoći, izazovima s kojima se suočavaju ginekolozi danas, kao i o njenim planovima za budućnost unapređenja zdravstvene njege žena kada je u pitanju Odjel ginekologije Kantonalne bolnice „dr. Safet Mujić“ u Mostaru. U nastavku ćemo zajedno istražiti misli i viziju ove istaknute stručnjakinje.
Kao ginekolog godine 2023., možete li nam reći nešto više o vašem profesionalnom putu? Šta je bilo presudno u odabiru ginekologije kao poziva?
Koliko daleko sežu moja najranija sjećanja uvijek sam znala da ću postati ljekar. U tom smislu je išlo i moje obrazovanje tako da sam nakon trećeg razreda gimnazije kao odličan učenik ostvarila pravo da polažem četvrti razred i upisem Medicinski fakultet u Sarajevu. Nažalost već na prvoj godini studija počeo je rat u BIH a Sarajevo je ostalo izolovano od ostatka svijeta. Nakon nepunu godinu dana provedenih u opkoljenom i ratom razrusenom Sarajevu u veoma teškim uslovima uspijevam konvojem u kom su bile žene i djeca da preko okupirane teritorije izađem iz Sarajeva i dođem u Mostar. Nakon toga odlazim u Ljubljanu gdje uspijevam upisati medicinski fakultet koji završavam u roku. Tokom studija sam bila u grupi studenata koji su se bavili istraživačkim radom na temu degenerativnih neuroloških bolesti te smo nakon uspješno završenog projekta dobili ponudu za dalju edukaciju na Neurološkoj klinici u Ljubljani. Neurologiju sam tada doživljavala kao riznicu najuzbudljivijih mogućnosti i izazova ali moje želje su uvijek bile usmjerene samo na jednu stranu, prema ginekologiji. Ta prekrasna izazovna disciplina u kojoj se prepliće precizna otvorena hirurgija, endoskopska hirurgija koja je upravo tih godina u Evropi uzimala svoj puni zamah, dijagnostika i naravno porodiljstvo kao privilegija koja nam pruža mogućnost rada na izvoru života. Obzirom da je moja majka, koja je bila moj najveći uzor u afirmativnim godinama, bila ginekolog i neizmjerno mnogo voljela svoj posao i svaki dan nasmijana odlazila na posao, negdje sam još u tinejdžerskim godinama razvila beskompromisnu ljubav prema ovoj divnoj i zahtjevnoj disciplini. Rasla sam sa ginekologijom i ona je bila dio mene mnogo prije nego sam i sama postala ginekolog. Tri godine sam radila u primarnoj praksi čekajući da se otvori mjesto za specijalizaciju i kada sam je konačno dobila kreće edukacija i usavršavanje u Sarajevu i Ljubljani u trajanju od 4 godine, nakon čega sam specijalizirala u Sarajevu i od tada sam zaposlena u KB „dr. Safet Mujić“ Mostar od 2010. na mjestu zamjenika, a 2013. na mjestu šefa odjela Ginekologije i akušerstva .
Ponijeli ste titulu ginekologa 2023. godine po izboru pratitelja časopisa i portala Roditelj. S obzirom da se radi o trudnicama, mama tj. roditeljima šta za vas predstavlja ova titula?
Jako sam ponosna na titulu ginekologa godine po izboru čitatelja časopisa Roditelj, jer sam mnogo godina truda, ljubavi i odricanja uložila u svoj rad i obrazovanje kao i rad cijelog odjela na čijem sam čelu sad već cijelu deceniju. Porodiljstvo je sklizak teren, bez obzira koliko se trudite i radite najbolje koliko znate i možete i u interesu pacijenta, uvijek će postojati neka nepredvidiva situacija sa nepovoljnim ishodom i neko ko će vam se jako zamjeriti. Trudim se racionalno sagledati sve uspone i padove, izvući lekciju iz svake situacije i nikada ne prestati raditi na sebi. Kada ste na čelu jedne ovako zahtjevne discipline vi morate rješavati i biti involvirani u sve najteže i najkomplikovanije slučajeve tako da vas malo koja komplikacija ili nepovoljan ishod može zaobići. Uprkos tome, radost i energija, osmjesi, suze radosnice i neizmjerna sreća na porodima svaki put izmame ono najljepše u nama i pomislimo da vrijedi ovo svih uspona i padova, nespavanja, dilema i pravih odluka u pravo vrijeme. Ne postoji ništa tako iskreno i čisto, tako duboko i jako, predano i odano kao ljubav majke prema djetetu a najsvjesniji smo te energije upravo na porodu. Ja lično se svih ovih godina iskreno divim svim tim prekrasnim, hrabrim ženama, koje stoječki podnose trudove, satima dišu, hodaju, tiskaju kako bi podarile život a onda onako iscrpljene danima, mjesecima i godinama ne spavaju kako bi kroz dojenje i posvećenost dale najoptimalnije uslove za zdrav psihički i fizički razvoj. Upravo zbog toga što tako beskrajno cijenim i divim se trudnicama ova titula ima poseban značaj. I sama sam majka dvoje prekrasne djece i prošla sam kroz dva nimalo lagana prirodna poroda te i s te strane mogu shvatiti i razumjeti svu patnju i bol, strahove i izazove kroz koje roditelji prolaze. Hvala svim dragim damama koje su glasale i za mene i za moje kolege koji su sve vrsni ginekolozi jer sa svim vasim pohvalama i primjedbama i mi postajemo bolji doktori i bolji ljudi.
Koje su najčešće zdravstvene probleme s kojima se žene suočavaju danas, i kako bi trebalo da se ti problemi tretiraju i prevazilaze?
Najčešći problem iz sfere reproduktivnog zdravlja danas predstavlja sterilitet bračnih partnera, koji se definiše kao izostanak začeća u godini nezaštićenih odnosa. Problem s plodnošću danas ima svaki 7. par ili 15% partnerstava i nažalost taj procent je u stalnom porastu. 50% steriliteta je ženska neplodnost, 40 % muška a u 10% uzrok steriliteta je nepoznat. Osim uobičajnih uzročnika neplodnosti, kao što su infekcije, anatomske promijene reproduktivnih organa, endometrioza, hormonalne smetnje i biološko starenje, sve više se spominju i faktori okoline- epigenetika, ishrana, izloženost toksičnim supstancama i radioaktivnom zraačenju, stres. Danas se bračna neplodnost može liječiti metodama potpomognute oplodnje koje su samo djelimično uspješne i zato je potrebno raditi na prevenciji infekcija kod oba spola i hirurškom ili medikamentoznom rješavanju opstrukcija unutar reproduktivnog trakta, zato su redovni ginekološki pregledi ključ zdravog reproduktivnog života. Iz sfere ginekološkog zdravlja najveći problem predstavljaju ginekološki karcinomi, maligna oboljenja koja su u stalnom porastu što se tumači načinom života, štetnim životnim navikama, utjecajem radne i životne sredine te značajnim produljenjem životnog vijeka. Najučinkovitiji način smanjivanja smrtnosti od malignih bolesti je njihova prevencija, rano otkrivanje i pravovremeno liječenje te rehabilitacija nakon liječenja, odnosno edukacija bolesnika u svrhu sprječavanja povratka bolesti i pravilnog načina života. Za sve ginekološke karcinome značajan je izostanak simptoma u ranim fazama bolesti, zato su neophodni preventivni pregledi kao i preventivno cijepljenje protiv viskoonkogenih tipova HPV koji uzrokuju kaarcinom grlića maternice.
Kako bi ste savjetovali žene da vode zdrav način života u cilju očuvanja reproduktivnog zdravlja?
Cilj medicine je prevenirati a ne liječiti. Zdrav način života ima mnogobrojne benefite, a očuvanje reproduktivnog zdravlja je samo jedan od njih. Drastične promjene u tjelesnoj težini mogu postati riziko faktor za neplodnost. Zdrava i balansirana ishrana je ona koja ispunjava sve nutritivne potrebe žene. Pored toga moramo istaknuti važnost tjelovježbe koja smanjuje nivoe stresa i dovodi do ravnoteže hormonalnog statusa. Zdrav način života također podrazumijeva i prestanak konzumacije duhana i alkohola.
Trudnoća je jedan od najvažnijih perioda u životu svake žene. Možete li podijeliti neke savjete za trudnice o tome kako da održe zdravu trudnoću?
Trudnoća bi trebala biti najljepše razdoblje života žene. Sama spoznaja da se u nama razvija život i da od našeg psihičkog i fizičkog zdravlja, načina života, kao i od životnih i prehrambenih navika u mnogome zavisi kako ce taj život rasti, predstavlja imperativ da budemo najbolja verzija sebe i proživimo devet veličanstvenih mjeseci. Danas je jako teško ostati spokojan tokom trudnoće jer nam se putem medija plasiraju stresne i cesto neprovjerene informacije koje unose nemir u svakodnevnicu trudnica. Bilo bi odlično, ukoliko je moguće, individualno ograničiti pristup informacija, posebno negativnih komentara i loših iskustava jer ne postoji niti jedan identičan porod. Svaka trudnoća a posebno porod je priča za sebe, ispisana riječima i emocijama trudnice i njihovih najbližih čija je nesebična potpora jako važna za zdravu trudnoću i uspješnu porodicu. U tom smislu je jako bitno povesti računa o lošim životnim navikama kao što su pušenje i alkohol, i to svih članova porodice koji žive zajedno sa trudnicom. Tako da je pasivno pušenje jednako štetno kao i aktivno. Osim toga trudnica prolazi kroz fizičke i hormonalne promjene zbog čega nije uvijek spremna da prihvati tu novu sebe i jasno je da će imati česte promjene raspoloženja što porodica mora prepoznati kao normalno i pružiti podršku. Trudnoća je fiziološko stanje ali organizam prolazi kroz niz promjena kojima se mora prilagodit i nakon završene trudnoće ponovo restituirati. Kako bi se što bolje pripremili za tok trudnoće i sam čin poroda iznimno je bitna psihofizička priprema pacijentice koja se provodi u školama za trudnice. Cilj fizičke aktivnosti u trudnoći je adekvatna priprema tijela u smislu poboljšanja motorike, kondicije i snage te povećanje dotoka kisika do ploda. Fizičkoj pripremi je potrebno pridružiti i metode za opuštanje, relaksaciju mišiča, pravilno disanje kao i savjete o ishrani, o fiziologiji i načinu poroda, te savjete o dojenju i brizi za novorođenče. Trudnice bi trebale prilagoditi početak vježbi svojim sposobnostima i životnim navikama prije trudnoće, što znači da ako su žene bile aktivne i prije trudnoće one mogu nastaviti sa fizičkom aktivnošću od samog početka trudnoće samo moraju prilagoditi težinu, vrijeme i odjeću kao i voditi računa o hidraciji dok pacijentice koje su bile prethodno fizički neaktivne trebale bi krenuti sa vježbanjem u drugom trimestru. Dobra kondicija, jaki trbušni i leđni mišići, dobra prokrvljenost organizma olakšavaju trudnoću i porod te omogućavaju da se organizam bez trajnih posljedica vrati u stanje prije trudnoće.
Šta smatrate najvećim izazovima u oblasti ginekologije i akušerstva danas, i koje su vaše strategije za njihovo prevazilaženje?
Vječni izazov u perinatalnoj medicini u cijelom svijetu je trend sniženja perinatalnog mortaliteta i morbiditeta (smrtnosti i oboljevanja u periodu trudnoće i poroda) te identifikacija i rješavanje svih faktora koji do njega mogu dovesti. Usprkos sve boljoj antenatalnoj i neonatalnoj zaštiti neka područja, kao što je prijevremeni porod, ostaju velika nepoznanica i nesavladiv terapijski izazov. U tom smislu slijedimo smjernice SZO i provodimo sve dostupne procedure za sprječavanje prijevremenih poroda koji sa sobom nose najveći procent trajnih oboljenja i povećavaju stopu smrtnosti. U tom smislu na odjelu provodimo kontinuiranu edukaciju, sarađujemo sa drugim komplementarnim odjelima u identifikaciji rizičnih faktora(mikrobiologija i laboratorija), radimo na certifikaciji i akreditaciji naših procedura te uvodimo nove prakse zahvaljujući razvoju tehnologe i edukaciji kadra tako da smo unazad dvije godine krenuli sa snimanjem fetalne magnetne rezonance.
Da li imate planove za budućnost u vezi s unapređenjem zdravstvene njege žena i promocijom reproduktivnog zdravlja?
Cilj nam je uticati na sve dobne skupine. Smatram da je vrlo bitna edukacija od adolescentnog perioda o reproduktivnom zdravlju, sigurnom stupanju u odnose, HPV vakcinaciji te vaznosti redovnih pregleda i pratećih screening metoda. Jedan od većih izazova ovog posla jeste da nije dovoljno razvijena svijest o važnosti ginekoloških pregleda i brige o reproduktivnom zdravlju. U svakodnevnoj praksi često se susrećem sa ženama koje su propustile svoje redovne ginekološke preglede i jave se tek sa problemom.
Kako tehnološki napredak utiče na praksu ginekologije i akušerstva? Da li vidite neke nove tehnologije ili metode koje bi mogle revolucionirati vašu praksu u budućnosti?
Tehnološki napredak kako generalno u svijetu, tako i u ginekologiji dovodi do značajnih inovacija i inovativnih procedura, olakšanoj dijagnostici što rezultira većim zadovoljstvom pacijenata. Trenutno najveći napredak u svijetu je uvođenje robotike u hirurgiju, koju nažalost na ovim prostorima zbog finansijskih razloga nećemo još implementirati. Razvojem dostupne ultrazvucne dijagnostike te endoskopske i laparaskopske hirurgije, smanjuju se postoperativne tegobe i skracuju vrijeme provedeno u bolnici. Upotrebom fetalne magnetne rezonance smo unaprijedili dijagnostiku u svim slučajevima kada nam ultrasonografske metode nisu dovoljne za dijagnozu. Veliki izazov predstavlja i uvođenje bezbolnih poroda u epiduralnoj anesteziji, sa kojim smo krenuli tačno prije godinu dana ali na žalost zbog nedostatka anesteziološkog kadra nismo u stanju ispratiti 24 satnu dostupnost ove metode, što uveliko utječe na manji broj poroda u epiduralnoj anesteziji koji danas predstavlja standard u zemljama EU i u većini zemalja u regiji. Trenutno se porodi u epiduralu provode kao inducirani, aktivno vođeni porodi i unaprijed dogovoreni nakon pregleda anesteziologa i ginekologa, što znači da trudnica ne može u zadnji čas donjeti odluku da se bezbolno porađa. Nadamo se, i radimo na tome, da se u skorije vrijeme steknu svi potrebni uslovi da se naše trudnice mogu porađati bez bolova u svakom momentu kada one to požele. Postoji i veliki broj izazova u ginekologiji koji su uglavnom vezani za minimalno invazivne operativne procedure i što širu primjenu endoskopske hirurgije koju naša ustanova provodi na visokom nivou posljednjih 28 godina uz stalne edukacije i treninge za poboljšanje performansi i širu terapijsku primjenu ovih hirurških metoda koje u najmanjoj mjeri narušavaju integritet organizma i omogućavaju brži i lakši postoperativni oporavak. Ove godine u šestom mjesecu Odjel Ginekologije KB „Dr Safet Mujić“ Mostar u saradnji sa Poliklinikom Arbor Vitae Mostar organizuje školu početne i napredne endoskopske hirurgije kao i najnovija dostignuća u Endoskopskoj hirurgiji uz predavanja i mentorstvo najzvučnijih svjetskih imena Endoskopske ginekologije. Gosti i predavači nam dolaze iz Amerike, Norveške, Njemačke, Austrije, Engleske, Slovenije i zemalja regiona. Ponosni smo da smo uspjeli dobiti organizaciju ovako velikog skupa i da smo dio dobre ljekarske prakse koja se konstantno usavršava i teži da ide u korak sa svjetskom medicinom.
Koja je uloga preventivnih pregleda i redovnih kontrola u očuvanju ženskog reproduktivnog zdravlja?
Preventivni pregledi spašavaju živote. Redovne kontrole sa PAPA testom čine karcinom grlića materice bolešću koja se može prevenirati. Razvoj od prekanceroznih promjena do karcinoma traje više godina, što znači da promjena dijagnosticirana na vrijeme daje bolje šanse za izliječenje. Moram napomenuti da se zalažem za inicijativu za uvođenjem HPV vakcine u redovni kalendar imunizacije, i ovim putem savjetujem sve roditelje da cijepe kako svoje djevojčice, tako i dječake, jer samo na taj način možemo postići potpunu eradikaciju virusa, i smanjenu incidence razvoja karcinoma grlića materice, orofarinksa i anusa. Ja sam majka koja je vakcinisala svoju djecu čim se stvorila prilika za to. Na ginekološkim pregledima obavezno savjetujemo redovni samopregled dojki, te ultrazvučne i mamografske pregledi dojki.
Za kraj imate li neku poruku za naše čitateljke?
Željela bih da naglasim da nema razloga da ginekološki pregled bude nešto strašno i nešto čega se žene plaše. Meni je u cilju da sa svakom svojom pacijenticom izgradim odnos pun povjerenja, da našu saradnju shvate kao timski rad i da je nama ljekarima vaše zdravlje i dobrobit na prvom mjestu. Odjel koji vodim sastoji se od mladih, visoko obrazovanih ljudi, spremnih da uče i prihvate sve što donosi moderna medicina, vrhunskih ljekara koji vole ljude i vole ovaj posao, koji se druže i izvan bolničkih okvira i dišu kao jedno tijelo. Zaista je čast i privilegija raditi u jednom tako dobrom i funkcionalnom kolektivu, u prijateljskom afirmativnom okruženju. Ginekologija je timski rad i jedinstven kolektiv u stanju je odgovoriti na većinu svakodnevnih izazova.