Piše: dr Lamija Ljeljak- Rožajac, spec pedijatar
Akutni proljev predstavlja pojavu učestalog broja (tri ili više) vodenastih stolica, koje mogu sadržavati tragove sluzi ili krvi. Proljev kod djece obično traje otprilike dva do tri dana, dok u nekim rijetkim slučajevima može trajati i do deset dana. Proljev kod djece najčešće pogađa djecu između prve i treće godine. Važno je znati da su za novorođenčad i malu djecu do godine dana uobičajene mekše stolice i do nekoliko puta na dan i u tim situacijama nema mjesta za paniku. Od drugih simptoma može se pojaviti povraćanje, povišena tjelesna temperatura, bolovi u trbuhu, nadutost trbuha, slabiji apetit i drugo.
Uzročnici proljeva mogu biti infektivni i neinfektivni uzročnici. Infektivni uzročnici su virusi (rotavirus, adenovirus, norovirus i dr.), bakterije (salmonele, šigele i dr.), paraziti (Entamoeba histolytica, Giardia lamblia i dr.) i gljivice (Candida albicans i dr.). Neinfektivni uzročnici akutnog proljeva su: intolerancija na sastojke hrane, alergije na hranu, uzimanje antibiotika, kod nekih crijevnih bolesti i dr.
Najčešći putevi nastanka zaraznog proljeva kod djece su nečiste ruke, dodir raznih predmeta rukama, ukoliko se ruke ne peru nakon kašlja i kihanja, upotreba higijenski neispravne vode i hrane.
Povećani broj stolica dovodi do gubitka vode i minerala, što može dovesti do smanjenja zaliha vode i minerala u djeteta što dovodi do dehidracije organizma. U zavisnosti od količine gubitka vode i minerala dehidracija može biti blaga, umjerena i teška.
Kako se liječi proljev?
Terapijske mjere koje poduzimamo temelje se na sprječavanju nastanka dehidracije, liječenju dehidracije i omogućavanja što ranijeg unosa hrane i sprječavanja gladovanja kod djeteta.
Djeci s proljevom treba što ranije dati hranu kako bi se spriječilo gladovanje, daljnji gubitak tjelesne težine i što prije oporavila sluznica crijeva. Kod dojenčadi koja doje ne treba prekidati s podojima, čak se preporučuje da podoji trebaju biti učestaliji. U skladu s novim preporukama djeci koja su na dojenačkim mliječnim formulama treba dati uobičajenu mliječnu formulu, koju je koristilo prije proljeva. Kod djece kod kojih je uvedena dohrana (nemliječna hrana) daju se namirnice koje ne sadrže previše masnoća i jednostavnih šećera, tj. daju se žitarice, povrće, meso, riba, hrana koja sadržava kalij ( banana, krompir, zeleno lisnato povrće, jogurt, i dr.) – što je u ovisnosti od dobi djeteta odnosno kalendara dohrane. Hrana treba biti dobro skuhana, ispasirana, potrebno je izbjegavati davanje pržene, masne i začinjene hrane. Obroci trebaju biti manji, učestaliji, tj. djecu hraniti najmanje svakih 3-4 sata ili koliko žele.
U liječenju proljeva veoma značajnu ulogu imaju regulatori crijevne flore (probiotici ili „dobre bakterije“). Istraživanja su pokazala da probiotički soj Lactobacillus rhamnosus LA801 – sadržan u Babybiane imedia smanjuje intezitet i trajanje akutne dijareje kod djece, te prevenira dijareju uzrokovanu upotrebom antibiotske terapije. Zakiseljava okolinu i tako djeluje protiv patogena, ima svojstvo kompeticije s patogenima u adheziji na epitelne stanice i duže ostaje u crijevima. Način upotrebe je vrlo jednostavan, potrebno je jednu vrećicu dnevno otopiti u čaši ili bočici vode, mlijeku ili umiješati u dječiju hranu.
Kod veće djece može se primjeniti Lactibiane Imedia koji se također uzima jednom dnevno, direktno u usta, bez upotrebe vode. Ovo je značajno kod djece koja uz proljev i povraćaju te svaki unos tečnosti iritira na povraćanje.
Upotreba soja kao i količine koji se nalazi u Babybiane imedia preporučena je od strane Evropskog Udruženja za Dječiju Gastroenteroenterohepatologiju i Nutriciju – ESPGHAN.
