Kako muzika, ritam, pjevanje i pokret podstiču razvoj govora, pažnje, motorike i emocija kod djece i zašto je upravo rano djetinjstvo dragocjeno vrijeme za muzičku stimulaciju?
Intervju: Marija Ivančević – Stipić, dipl. muzički teoretičar i pedagog
Biografija: Marija Ivančević – Stipić diplomirana je muzička teoretičarka i pedagoginja, koja je svoj profesionalni put posvetila muzici i radu s djecom, posebno najmlađim uzrastom. Nakon više od deset godina neposrednog rada s djecom različitih uzrasta, razvila je poseban pristup ranoj muzičkoj stimulaciji, koristeći muziku kao alat i podršku cjelokupnom razvoju djeteta. Posebno se bavi osmišljavanjem muzičkih aktivnosti, dječijih pjesmica i igara kroz koje djeca uče, razvijaju govor, pažnju, motoriku, emocionalne i socijalne vještine. Godine 2023. pokrenula je „Muzički vrt“, kroz koji nastavlja širiti svoj autorski program i znanje iz oblasti muzičke edukacije i rane muzičke stimulacije. Tokom profesionalnog rada dodatno se usavršavala kroz brojne seminare i edukacije iz oblasti muzičke pedagogije, muzikoterapije i razvoja djece, a učestvovala je i u značajnim projektima i programima u zemlji i inostranstvu. Posebno joj je važno približiti muziku djeci od najranije dobi i roditeljima ukazati na njen značaj za zdrav i cjelovit razvoj djeteta.
Muzika je mnogo više od pjesme koju dijete sluša, melodije uz koju pleše ili igračke na kojoj pokušava proizvesti prvi zvuk. Od najranijih dana ona može biti važan dio djetetovog razvoja – podsticati govor i komunikaciju, pažnju i koncentraciju, motoriku, emocionalnu regulaciju i socijalne vještine. Posebno je dragocjena u prvim godinama života, kada se razvoj odvija intenzivno i kada dijete kroz igru, pokret, glas i interakciju s roditeljima upoznaje svijet oko sebe. Pjevanje, ritam, pokret i zajedničko muziciranje stvaraju priliku da dijete uči na prirodan i njemu blizak način. Pri tome nije potrebno da roditelj bude muzički obrazovan niti da dijete „ima sluha“. Važniji su prisutnost, zajednička igra i spremnost da se muzika učini dijelom svakodnevnog života. Čak i jednostavna pjesmica tokom kupanja, vožnje ili pred spavanje može postati vrijedan trenutak povezivanja roditelja i djeteta. O značaju rane muzičke stimulacije, razlikama između muzikoterapije i muzičke edukacije, uticaju muzike na razvoj mozga, govora i emocija, ali i o tome kako ekrani mijenjaju način na koji djeca doživljavaju muziku, razgovarali smo s Marijom Ivančević – Stipić, muzičkom pedagoginjom i majkom troje djece, koja se više od deset godina posvećuje radu s najmlađima.
Roditelj: Šta je zapravo muzikoterapija i po čemu se razlikuje od običnog slušanja ili učenja muzike?
Marija: Muzikoterapija je klinička disciplina koju provodi certificirani muzikoterapet koristeći muziku i muzičke elemente u svrhu izlječenja, odnosno poboljšanja kvalitete života djeteta ili odrasle osobe. Cilj je postizanje individualiziranih ciljeva unutar terapeutskog odnosa, a rezultati se mogu postići na fizičkoj, mentalnoj, emocionalnoj i socijalnoj razini. Muzikoterapija dokazano poboljšava određena stanja i djeluje tamo gdje samo slušanje ili učenje muzike nailaze na granice. Muzički pedagozi nakon formalnog obrazovanja često nisu dovoljno educirani i pripremljeni da bi mogli odgovoriti na potrebe djece s poteškoćama u razvoju ili potrebe djece ranog uzrasta, dok muzikoterapeuti svakodnevno u svom radu odgovaraju na te potrebe. S druge strane, svaki oblik muziciranja donosi određene benefite, a tu činjenicu moramo imati na umu dok pokušavamo podvući bilo kakve granice. Slušanje muzike može pozitivno utjecati na raspoloženje i regulaciju emocija. Pjevanje snažno utječe na regulaciju nervnog sustava, smanjenje stresa i potiče razvoj govora. Sviranje zahtijeva visoku razinu koncentracije, a uključuje cijeli krug procesa: od vizualnog (čitanje i dešifriranje nota), motoričkog (posebno sitna motorika i koordinacija pokreta), auditivnog (čujemo to što smo vidjeli, a zatim odsvirali) i naposljetku doživljaj same muzike koju reproduciramo, kada dolazi do osjećaja dubokog zadovoljstva i ponosa zbog ostvarenog postignuća.
Roditelj: Zašto je upravo period ranog djetinjstva toliko važan za razvoj kroz muziku?
Marija: Hvala Vam za ovo pitanje jer ću kroz odgovor pokušati predstaviti srž onoga za što se kao muzički pedagog zalažem, a to je uključivanje djece u muzičke aktivnosti u što ranijoj dobi. Žao mi je što se i dalje nerijetko događa da roditelji nisu dovoljno svjesni važnosti perioda ranog djetinjstva, od rođenja do treće godine. Ovaj period prebrzo prođe, a da nismo uspjeli učiniti sve što smo mogli. Vrijeme se ne može vratiti, a sposobnost mozga da se razvija tolikim intenzitetom i uči tako brzo i lako u svakoj novoj godini djetetova života polako opada. Zato je važno da prve godine života maksimalno iskoristimo za razvoj primarnih razvojnih domena koje su neophodne za daljnji normalan rast. Svako dijete ima pravo dobiti priliku i dobar temelj kako bi razvilo svoj puni potencijal i lakše prošlo kroz period odrastanja. Muziciranje je jedna od rijetkih aktivnosti u kojima dijete može aktivno sudjelovati u najranijoj dobi. To je poseban alat koji je u ovom periodu intenzivnog rasta dragocjen i nezamjenjiv jer pozitivno utječe na cjelokupan psihofizički razvoj djeteta. Većina djece koja se uključe u muzičke programe ovako rano, pored podrške u svim primarnim razvojnim fazama, razvije muzikalnost do zavidne razine.
Roditelj: Na koji način muzika utiče na razvoj mozga, govora, emocija i socijalnih vještina kod djece?
Marija: Zvuk stimulira mozak, pomaže stvaranju novih sinapsi i aktivaciji različitih centara u mozgu. Korištenje brojalica i pjesmica direktno utječe na fonološku svijest, razvoj i jačanje mišića i struktura koje sudjeluju u govoru, doprinosi usvajanju novih glasova i pojmova, širi vokabular i poboljšava komunikacijske vještine. Muziciranje, a osobito pjevanje smiruje nervni sustav i umanjuje negativne emocije. Ako ima priliku muzicirati uz podršku roditelja ili u grupi s drugom djecom, dijete vrlo brzo postaje svjesno svoje okoline, te nakon nekog vremena prihvaća obrasce i strukture koje postavimo. To je temelj i put za razvoj socijalnih vještina. Ako dijete reagira pokretom, zatim glasom, a onda i na druge osobe u svom okruženju, dok su povezani u zajedničkoj muzičkoj aktivnosti, učinak će biti višestruko koristan i vrlo brzo vidljiv.
Roditelj: Koje benefite rani glazbeni razvoj može imati kod potpuno zdrave djece, a koje kod djece s razvojnim teškoćama
Marija: Benefiti su često slični, s tim da svako dijete ima svoju osobnost i tempo razvoja određenih vještina. Ovisno o uzrastu i stanju djeteta, jako je važno procijeniti kakve potrebe pojedino dijete ili grupa ima u određenom trenutku i na osnovu toga osmisliti adekvatnu aktivnost. U ranom uzrastu najvažniji benefiti koje djeca dobivaju aktivnim sudjelovanjem u glazbenim aktivnostima su razvoj govora i jačanje komunikacijskih vještina, jačanje strpljenja i suradnje, regulacija emocija, jačanje memorije, razvoj fine motorike, unaprjeđenje socijalnih vještina, povećavanje fokusa i pažnje… Kod djece s poteškoćama u razvoju pojedini ciljevi pa tako i benefiti se u određenim periodima razlikuju. Ako dijete nije verbalno, potrebno je premostiti tu barijeru i osmisliti način neverbalne komunikacije, a uključivanje djeteta u neku muzičku aktivnost koju može pratiti, pomaže i kod socijalne integracije. Djeca imaju različite potrebe i uče na različite načine. Ponekad, u istoj aktivnosti, jedno dijete nesvjesno gradi neku vještinu, dok se drugo dijete samo relaksira i uživa u muziciranju. Ista, zajednička aktivnost može donijeti potpuno različite benefite.
Roditelj: Da li postoje istraživanja koja potvrđuju pozitivne efekte muzike na dječiji razvoj?
Marija: Postoje mnogobrojna istraživanja koja potvrđuju da muzika nije samo zabava, već jedan od najsnažnijih pokretača ranog dječijeg razvoja. Mogla bih navesti neka od poznatijih, ali to su informacije koje su svima dostupne na internetu. Za mene je najvažnije istraživanje rad na terenu koji podrazumijeva svakodnevne radionice s malenima. Sad već imam generaciju djece koja završava 4. razred, a s muzikom ih pratim od jasličke dobi. Njihov napredak je nevjerovatan.
Roditelj: Kada je najbolje vrijeme da dijete počne dolaziti u kontakt s muzikom? Da li razvoj može početi još tokom trudnoće?
Marija: Poželjno je početi još u trudnoći. Ako majka počne pjevušiti pjesmice prije, a nastaviti ih pjevati i nakon porođaja, stvorit će sigurno i poznato okruženje za bebu. Majčin glas je djetetu najvažniji i najugodniji zvuk. Postoje istraživanja koja pokazuju da stvaranje “pjesme iz trbuha” (womb song) ima nevjerojatne benefite za povezivanje mame i bebe. Pored pjevanja, dobro je uživati i u slušanju muzike, pazeći na ugođaj i glasnoću. Roditelji mogu napraviti playlistu za bebu, a nakon rođenja djeteta tu muziku mogu nastaviti slušati zajedno.
Roditelj: Mnogi roditelji smatraju da dijete mora imati “sluha” kako bi imalo koristi od muzike. Koliko je to zapravo tačno?
Marija: To uopće nije točno. Korist od glazbe ovisi o različitim faktorima, ali nivo razvijenosti sluha nije jedan od njih. Glavni cilj rane muzičke stimulacije i edukacije je podrška u razvoju primarnih razvojnih domena. Muzikalnost svakako ostaje vrijedan benefit. Većina djece, pogotovo ako se na vrijeme uključe u program, kroz aktivno sudjelovanje u muzičkim aktivnostima spontano razvije muzički sluh.
Roditelj: Kako roditelji mogu uključiti muziku u svakodnevni život djeteta, čak i ako nisu muzički obrazovani?
Marija: Ako je roditelj svjestan benefita koje donose muzičke aktivnosti, sigurno će, uz malo truda, uspjeti pronaći mnoštvo zanimljivih aktivnosti u kojima može uživati zajedno s djetetom. Postoje korisni profili na društvenim mrežama gdje stručnjaci nerijetko dijele zanimljive ideje. Muziciranje s roditeljima za dijete predstavlja veliku radost, nisu potrebni dugački termini niti specijalne muzičke sposobnosti. Djeca nisu kritičari, potrebno im je vrijeme i prisutnost roditelja. Djeca znaju neumorno ponavljati pjesmice koje vole, roditelji ih trebaju podržati i kad god je moguće zajedno pjevati već poznate ili čak osmišljavati svoje pjesmice. Ako ne uspijevaju sami, mogu se s djetetom uključiti u program zajedničkog muziciranja, ako takav program postoji u njihovom okruženju.
Roditelj: Može li muzika pomoći djeci koja imaju poteškoće s govorom, pažnjom ili emocionalnom regulacijom?
Marija: Ako se radi o blažim odstupanjima, grupne muzičke aktivnosti pomažu kod svih navedenih poteškoća. Kada bih morala izdvojiti jednu aktivnost za svaki navedeni problem, izdvojila bih pjevanje kao podršku govoru, sviranje za jačanje pažnje, a slušanje muzike za regulaciju emocija. Naravno, benefiti se isprepliću i uvelike ovise o izboru zadataka i aktivnosti. Ako su poteškoće teže, najbolji rezultati se postižu integriranjem određenih aktivnosti u svakodnevnu rutinu uz podršku roditelja ili kada dijete pohađa strukturirane seanse kod certificiranog muzikoterapeuta u suradnji s logopedima i defektolozima.
Roditelj: Kakvu ulogu ritam, pokret i ples imaju u razvoju djece?
Marija: Ritam, pokret i ples djecu jako vesele, međutim, nisu samo zabava, nego su važni pokretači neurološkog i kognitivnog razvoja djece. Znanstveno je dokazano da sinkronizacija s ritmom potiče razvoj regija u mozgu zaduženih za samokontrolu. Kroz vođene aktivnosti i ples možemo potaknuti suradnju i disciplinu. Primjerice, kada kroz pjesmu ili igru tražimo da čučnu ili da se potpuno zaustave ako glazba stane, djeca to s radošću ispoštuju. Muzički pedagog tu vidi i postavlja red i suradnju. Ples ima važnu ulogu i u radu s djecom s poteškoćama, osobito za djecu koja su u spektru autizma. Tehnike poput zrcaljenja, gdje ponavljamo djetetove pokrete i usklađujemo se s njegovim ritmom, značajno poboljšavaju socijalnu komunikaciju, smanjuju ponavljajuća ponašanja i omogućuju djetetu da izrazi emocije bez riječi.
Roditelj: Da li primjećujete da današnja djeca drugačije doživljavaju muziku zbog sve veće izloženosti ekranima?
Marija: Primjećujem da dolazi do određenih promjena iz godine u godinu. Teže je privući pažnju djece, a pedagozi trebaju biti iznimno kreativni i razigrani da bi dobili poželjnu reakciju na aktivnosti koje im nude. Često primjećujem emocionalnu nezrelost, nedostatak strukture i granica u odgoju, loše razvijen govor, oskudnu pažnju i fokus u odnosu na dob djeteta, a sve to kod djece urednog razvoja. Trudim se prilagoditi i nastojim pomoći djeci pažljivo osmišljavajući aktivnosti i igre. Rekla bih da je direktan utjecaj ekrana primjetniji kod školske djece, a očituje se najviše u nedostatku volje ili interesa za bilo kakve aktivnosti ili sadržaje u stvarnom svijetu. Teže se nose s frustracijom, pokazuju lošiju interakciju i značajno kraće strpljenje. Mišljenja sam da kod najmlađe djece već imamo generacije osvještenijih roditelja koji su svjesni rizika i negativnog utjecaja ekrana, te ih ne izlažu pretjerano. Najčešće im povremeno puštaju pjesmice koje djeca gledaju na uređajima jer nisu svjesni da takva vrsta učenja poprilično blokira benefite muzičkih aktivnosti o kojima sam ranije govorila. U trenutku kad se muzika počne „gledati“, tijelo postaje statično, muzika prestaje biti pokretač. Zato je živa muzička interakcija danas potrebnija nego ikad s obzirom da djecu vraća u realni prostor, istovremeno im omogućujući zdravu vrstu fokusa. Najteža posljedica ekrana za djecu, koje odrasli često nisu svjesni, je utjecaj ekrana na roditelje. Dok gledaju u telefone, ne mogu gledati niti doživjeti djecu. Dogodi se da dijete skakuće oko pasivnog roditelja koji je fizički tu, ali u stvari nije prisutan i ne ostvaruje spontanu interakciju niti se povezuje s djetetom. To ostavlja dubok trag i direktno utječe na psihu i mentalno zdravlje djeteta.
Roditelj: Koje aktivnosti kroz muziku roditelji mogu raditi kod kuće kako bi podsticali razvoj svog djeteta?
Marija: Pjevanje je prva i najčešća opcija. Bebama pjevamo kad se rode,a trebamo nastaviti pjevati i kasnije, posebno u periodu intenzivnog razvoja govora. Kada dijete usvoji pjesmicu dobro je ponekad zastati i pustiti da izgovori riječ prije roditelja. Važno je uvođenje rutine pjevanja u svakodnevnim aktivnostima: prije spavanja, u vožnji, za vrijeme kupanja… Djeca vole interakciju i igre, raduju ih pjesmice u kojima se trebaju zaustaviti, krenuti ili učiniti neku drugu radnju na određeni signal ili uputu. Igra dirigenata je omiljena, pustimo kraću klasičnu kompoziciju, uzmemo bojicu kao zamjenu za dirigentski štapić i uživimo se u ulogu, a djeca nas brzo počnu imitirati. Možemo plesati s maramama. Roditelji se mogu igrati koncerta, simulirati da tata svira neki instrument, na kraju se pokloni i od djeteta i mame očekuje aplauz. Kad dijete bude spremno, uloge se mijenjaju. Roditelji mogu sebi postaviti izazov da nauče odsvirati jednostavnu melodiju na metalofonu,a kasnije mogu pokušati naučiti i dijete. Mogu praviti različite instrumente ili istraživati zvukove iz okoline. Uvijek je zabavno korištenje predmeta kao muzičkih instrumenata.
Roditelj: Postoje li situacije u kojima glazbena stimulacija može biti korisna kao podrška drugim oblicima terapije?
Marija: Timski rad uvijek daje najbolje rezultate, tim više ako imamo podršku roditelja koji kod kuće dosljedno i uporno ponavlja vježbice i igrice. Aktivnosti koje provodim mogu biti izvanredna podrška logopedskim tretmanima, defektološkom radu i fizikalnoj terapiji. Glazba motivira dijete; ono kroz igru i pjesmu odradi teške vježbe (govorne ili motoričke) koje bi mu inače bile dosadne ili naporne.
Roditelj: Šta biste poručili roditeljima koji razmišljaju o uključivanju djeteta u programe rane glazbene stimulacije?
Marija: Roditeljima bih preporučila da ne čekaju i da što ranije obogate život svog djeteta muzikom. Ako su u prilici da se pridruže programu rane muzičke stimulacije, neka to obavezno učine. Voljela bih da iskustvo zajedničkog muziciranja doživi svako dijete ali i roditelj. Na muzičkim igraonicama često nam se pridruže mališani koji još ne idu u vrtić. Ponekad bude nesigurnosti i straha na početku, ali divno ih je gledati kada se počnu opuštati i napredovati u svakom pogledu. Roditelji ne trebaju brinuti o tome kako će dijete reagirati, svaka reakcija je očekivana i prihvaćena. Moja djeca su imala priliku rasti uz muziku i glavni su razlog zbog kojeg sam se odlučila fokusirati na rad s najmlađima kojima muzika najviše znači.
Roditelj: Za kraj, možete li nam reći nešto više o sebi, svom profesionalnom putu i radu kojim se danas bavite?
Marija: U jednoj fazi života, dok sam radila kao asistent u vrtiću, počela sam se educirati u pravcu muzikoterapije ali nakon nekog vremena ipak sam izabrala ranu muzičku stimulaciju i edukaciju. Shvatila sam da je to moj životni poziv. Iskustvo koje sam stekla u različitim periodima svog profesionalnog rada jako cijenim i smatram da me učinilo kvalitetnijim pedagogom i boljom osobom. Imala sam privilegiju raditi s vrhunskim muzičkim pedagozima i profesorima predškolskog odgoja u okviru različitih projekata, organizacija i ustanova. Nakon više od deset godina provedenih u svakodnevnom radu s najmlađima, 2023. godine pokrenula sam svoj Muzički vrt. Živim svoj poziv i trudim se širiti svijest roditelja i odgojitelja o ogromnom značaju muzike i muzičkih aktivnosti u ranom i predškolskom uzrastu djece. Smatram da je najvrjednije od svega što radim program namijenjen bebama i djeci mlađoj od tri godine koja imaju priliku muzicirati uz pratnju roditelja. To je program koji sam osmislila kako bih odgovorila na potrebe malenih, a koji realiziram u suradnji sa suprugom. On je moj asistent i korepetitor na gitari, ali i koautor dijela naših autorskih pjesmica koje na radionicama uvijek pjevamo i sviramo uživo. Na programu Muzičkih radionica za djecu od 3 do 6 godina uveliko radim na spontanom muzičkom opismenjavanju kroz igru, sviramo na zvonima i metalofonima, a povremeno i na klaviru. Realiziram i radionice za školarce od 1. do 5. razreda. U okviru ovog programa djeca već samostalno sviraju blok flaute, a upoznaju se i sa osnovama klavira i ukulelea. Radionice realiziram u partnerskim vrtićima i školama, a većina roditelja je itekako svjesna privilegije postojanja ovih programa u dječijem okruženju.
Iako je u svijetu, uključujući i zemlje regije, svijest o ulozi i značaju rane muzičke stimulacije i edukacije kao i muzikoterapije dosta razvijena, u Bosni i Hercegovini to još uvijek nije ni približno dovoljno. Certificiranih muzikoterapeuta ima vrlo malo, kao i muzičkih pedagoga koji su spremni raditi s najmlađima. Rad s djecom je zahtjevan, iziskuje ogromnu količinu energije, kreativnosti, a najviše strpljenja i ljubavi, ali djeca to sve višestruko vrate.
