Trebamo ih prihvatiti kao takve i dati sebi pravo da odmaramo i uživamo u tom malom biću koga smo donijele na svijet.
Intervju: Dr. Safija Softić-Namas, doktorica medicine i specijalistica urgentne medicine
Dr. Safija Softić-Namas je doktorica medicine i specijalistica urgentne medicine. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, te završila specijalizaciju. Osim urgentne medicine, posebno polje interesovanja joj je nutricionizam i preventivno zdravlje. Magistarski rad iz oblasti nutricionizma odbranila je 2022. godine na Univerzitetu u Tuzli, s temom: „Utjecaj noćnog rada na prehrambene i životne navike te zdravlje uposlenika Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo.“ Nakon završetka studija medicine, tri godine je radila kao predavač medicinskih predmeta u J.U. Srednja medicinska škola Sarajevo. Radila je kao nutricionistička saradnica u Edukacijskom centru Nahla, gdje je kreirala i vodila brojne edukativne programe, predavanja i radionice usmjerene na pravilnu prehranu. Trenutno radi kao saradnica za nutricionizam u Imuno Centru i Poliklinici Alea dr. Kandić. Česta je gošća u različitim medijima, čime promovira zdravstvenu edukaciju i pravilnu prehranu. Također je angažovana kao vanjski predavač iz predmeta Prva pomoć na Medicinskom fakultetu Internacionalnog univerziteta u Sarajevu, te aktivno učestvuje na brojnim stručnim skupovima, naučnim simpozijima i drugim edukacijama. Dr. Safija Softić-Namas je stalno zaposlena u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo kao specijalistica urgentne medicine. Dr. Softić -Namas je supruga i je ponosna majka četvero djece. U nastavku vam donosimo naš razgovor s dr. Softić-Namas
Roditelj: Doktorice Softić-Namas, za početak – možete li nam ukratko ispričati svoj profesionalni put i kako ste se odlučili za poziv ljekara, posebno za oblast urgentne medicine?
SAFIJA: Mislim da sam htjela biti ljekar od kako znam za sebe. To je bio moj dječiji san, za koji sam vrlo naporno radila da se ostvari. Uvijek sam se divila ljudima koji spašavaju živote, naročito onima na prvim linijama, u najgorim situacijama. To su momenti kada su ljudi najranjiviji i potreban im je neko da pomogne, razumije, kaže i lijepu riječ, smiri. Od malena sam se zamišljala u toj ulozi i nadam se da sam mnogima i bila neko ko je pomogao i pružio smiraj u najgorim momentima. Što se tiče urgentne medicine, usprkos mnogim riječima obeshrabrenja u društvu, nisam imala dileme. Svaki je posao težak ako ga ne voliš, a onaj posao koji voliš je lijep, čak i ako je težak.
Roditelj: Urgentna medicina često nosi sa sobom stresne i zahtjevne situacije. Šta vas najviše motivira u tom poslu i koji su vam najveći izazovi?
SAFIJA: Možda će zvučati kao obična fraza, ali mene zaista motivira pomaganje drugima. Činjenje dobrih dijela nešto je što ljudi često ne mogu shvatiti. Često misle da očekujete nešto od njih kada im učinite neko dobro. Ja sam naučila da nikad ne očekujem vraćanje učinjenog dobra, niti zahvalu. Činim dobro zbog sebe, a imam sreću da je moj posao pun prilika da učinim dobro i pomažem.
Također, pun je i izazova. Najveći izazov mi je poremećaj sna jer radim noćne smjene svaku petu noć, pošto radim u turnusima. To sa sobom nosi posljedice. Također, izazov su teški pacijenti i stres koji moj posao nosi sa sobom. Naročito je bio težak period pred kraj specijalizacije, kada sam radila puno radno vrijeme i išla na kruženja u sobodnim danima. Ponekad se s tim izazovima nosim uspješno, ponekad manje uspješno, ali smatram da je sve to dio života i pokušavam se sa stresom nositi radeći mnogo stvari koje volim. Naročito mi je u tome bitna podrška porodice, naročito muža, ali i prijatelja.
Roditelj: Sve više se govori o povezanosti ishrane i općeg zdravstvenog stanja. Koliko, po vašem mišljenju, ono što jedemo utiče na našu otpornost, energiju i oporavak?
SAFIJA: Ishrana je jedan od mnogih faktora koji imaju uticaj na cjelokupno psihofizičko zdravlje. Ogroman je broj studija koje se odnose na povezanost prehrane sa hroničnim nezaraznim oboljenjima, s kojima se može povezati najveći broj današnjih poremećaja zdravlja. Tu spadaju bolesti srca i krvnih žila, povišen krvni pritisak, masna jetra, mnogi karcinomi, šećerna bolest, inzulinska rezistencija, neka mentalna oboljenja, neke bolesti probavnog sistema, imunog sistema itd. U stvari, ove bolesti se smatraju ubicom br. 1, ubijaju više ljudi u svijetu nego ratovi, prirodne nepogode i svi drugi uzroci smrtnosti. A da ne pričamo o tome kako uzrokuju invaliditet ljudima koji žive s ovim oboljenjima, te poteškoće za cijele porodice. Ipak, prehrana nije jedini uzrok ovih oboljenja. Među uzrocima su i fizička neaktivnost, hronični stres, poremećaji spavanja, genetska predispozicija, neuredan način života (pušenje, alkoholizam) itd. Ponekad je važnije šta nas jede, nego šta mi jedemo.
Roditelj: Kada govorimo o ženama u trudnoći – koje su najvažnije prehrambene navike koje bi svaka trudnica trebala usvojiti?
SAFIJA: Smatram da svaka žena treba da usvoji prave navike mnogo prije trudnoće. Ne kažem to samo zato da bi trudnoća prošla što bolje i da bi dijete bilo što zdravije, nego zato što je zdravlje buduće majke već i prebitno da bi se odgađalo usvajanje dobrih navika za trudnoću. Naravno, tada je motivacija za mijenjanje navika veća, jer instinktivno trudnica više misli na bebu, nego na sebe. To se može iskoristiti da se poželjne navike usvoje i za kasnije, a da se one nepoželjne odbace.
U trudnoći je najbitnije osigurati stabilnu energiju, dovoljno makro i mikronutrijenata za zdravlje majke i bebe. To podrazumijeava redovne, uravnotežene obroke s fokusom na kvalitet hrane. Bitna je hidratacija, pijuckanje vode tokom cijelog dana. Zavisno od trimestra, postoje određeni nutrijenti na koje treba obratiti pažnju. Fizičku aktivnost ne treba izbjegavati, osim ako postoji zdravstveni razlog, nego je treba prilagoditi stanju. Svakodnevne šetnje su vrlo bitne. Ukoliko trudnica ima neke zdravstvne izazove, kao što je gestacijski dijabetes, onda mora obratiti posebnu pažnju na preharanu, fizičku aktivnost, uzimanje propisanih lijekova i ostale stručne preporuke.
Roditelj: Postoji mnogo “savjeta” o tome šta trudnice smiju, a šta ne smiju jesti. Koje su najčešće zablude koje vi susrećete?
SAFIJA: Najveća zabluda je da su preporuke za trudnice posebno drugačije u odnosu na ostale mlade žene. Postoje određene posebnosti u preporukama, ali one ne odstupaju mnogo. Na primjer trudnicama se ne savjetuje da konzumiraju hranu koja potencijalno sadrži izvor zaraze poput bakterije Salmonele, određenih parazita (suši, sirova riba i sl.), da ne konzumiraju velike količine hrane. Savjetuje se da izbjegavaju alkohol, prženu hranu, gazirane i druge zaslađene sokove, mnogo slatkiša i šećera, visokoprocesiranu industrijsku hranu itd. U stvari, ako bolje razmislite, to su stvari koje svi trebamo izbjegavati ili svesti na minimum. I još jedna zabluda, koja se provlači od davnina, je da trudnica treba jesti za dvoje. Ako pričamo o količini hrane, to je potpuna zabluda, jedino možemo reći da treba poboljšati kvalitet hrane, a nikako njenu količinu.
Često postoje priče da trudnica ne smije jesti određene namirnice, kao što je ljuta hrana, kafa, med, soja, ananas, kikiriki i druge. Sve se to može jesti u razumnim količinama i nema stvarne opasnosti za njihovu konzumaciju. Čak je i pohvalno jesti sve zbog postepenog izlaganja alergenima, te bi se time mogao spriječiti nastanak alergije kod djeteta.
Roditelj: Kako pravilna ishrana može pomoći porodiljama u periodu oporavka nakon poroda, i postoji li nešto što biste posebno savjetovali mladim mamama?
SAFIJA: Pravilna prehrana u postpartumu je ključna jer pomaže u bržem oporavku organizma, stabilizaciji hormana i povratku energije, što je posebno važno u periodu velikog fizičkog i emocionalnog napora. Naročito je ovo bitno za žene koje su imale težak porod, određene komplikacije, veliki gubitak krvi, operaciju i sl. Fokus treba biti na nutritivno bogatoj hrani, što podrazumijeva kvalitetne izvore proteina, zdrave masti, povrće, voće, integralne žitarice. Posebno obratiti pažnju na unos željeza, omega-3 masnih kiselina, vitamina B skupine, te dobro hidriranje organizma. Sve to treba da je raspoređeno u 5-6 redovnih obroka, radi stabilnosti energije.
Kada spominjemo period poslije poroda, preporučila bih svima koji se nađu u blizini porodilje da na neki način doprinesu njenom oporavku. Od neizmjerne je važnosti da žena koja se porodila osjeti brigu, blagost, empatiju, da joj donesete kvalitetan obrok, ponudite čuvanje bebe da bi se mogla odmoriti koji sat, pripazite starije dijete ili pomognete na neki drugi način.
Posebno bih savjetovala da se porodilje ne izlažu raznim dijetama, koje nemaju nikakvog smisla u tom periodu. Tijelo je prošlo kroz rolerkoster promjena u svakom smislu. Moj savjet je blagost i strpljenje prema sebi, svom tijelu, emocionalnom i mentalnom stanju.
Roditelj: Ako biste trebali dati jedan ključni savjet ženama – trudnicama i porodiljama – o brizi za sebe i svoje tijelo, koji bi to bio?
SAFIJA: Ključno što bih savjetovala je blagost prema sebi i slušanje svoga tijela. Ono govori šta mu treba, ali ga često toliko ušutkavamo, da ono prestane i reagovati. Onda se desi da sve potrebe eksplodiraju onda kada se i ne nadamo. Trudnoća i postpartum su intenzivne fizičke i emocionalne faze u životu žene. Trebamo ih prihvatiti kao takve i dati sebi pravo da odmaramo i uživamo u tom malom biću koga smo donijele na svijet.
Još jedna vrlo bitna stvar; potražite pomoć kada je potrebna. Nemojte nositi terete koje ne morate, ne morate sve same, ne morate sve odjednom. Zatražiti pomoć je najnormalnija stvar. Pomoć svakome nekad treba i nije sramota tražiti je.
Roditelj: Kada biste imali priliku promijeniti jednu stvar u načinu na koji društvo gleda na zdravlje žena, šta bi to bilo?
SAFIJA: Toliko je puno stvari koje bih mijenjala da mogu. Ako bih morala izabrati jednu stvar to bi bilo da društvo prestane očekivati da žene budu jake i da trpe po svaku cijenu, da se prestane podrazumijevati da je normalno da ženu boli, da pati, da bude mučenica. Od žene se očekuje da bude na zadnjem mjestu, da joj je sve preče od nje i njenog zdravlja. Željela bih da briga o psihofizičkom zdravlju žene bude prioritet zdravstva i zdravog društva, da ta briga bude propoznata kao temelj zdravlja, a ne luksuz.
Kada bi se društvo tako postavilo, žene bi bile zdravije, snažnije, ispunjenije, manje opterećene, poletne, bile bi u mogućnosti da ostvare ogroman potencijal koje nose u sebi.
