Biti roditelj to je dar od Boga, zato imate te urođene instinkte šta je najbolje za vaše dijete.
dr.sci.med Verica Mišanović, specijalista pedijatar
Dolazak bebe doma za roditelje predstavlja poseban momant. Kao presudan faktor je i to da su roditelj spremni za dolazak novog člana porodice, ali isto tako da su spremni stalno učiti i sarađivati sa stručnim osobama. Nikada se ne smiju imati dilemu tražiti pomoć. Pitanja uvijek možete uputiti pedijatru vašeg djeteta. Mi smo za vas pitali našu pedijatricu dr.sc.med. Vericu Mišanović, specijalistu pedijatrije. Ogovorene na pitanja možete naći u ovom vrlo zanimljivom i nadasve korisnom tekstu.
Kako bi ste opisali svoje profesionalno iskustvo u neonatologiji, posebno u radu s novorođenčadi koje zahtijevaju intenzivnu medicinsku skrb?
Pedijatrijska Klinika KCU u Sarajevu je sada, već davne 2000 godine, zahvaljujući velikom entuzijazmu, ljubavi, profesionalizmu i vizionarstvu uposlenika prepoznala nadolazeći problem liječenja i skrbi teško bolesne novorođenčadi i djece, i počela razmišljati o osnivanju Jedinice intenzivnog liječenja. Ne možemo ne spomenuti imena dvije liječnice, izuzetnih ljudskih i profesionalnih kvaliteta koje su „pogurale“ nas ostale da se upustimo u taj podhvat, a da pri tome nismo znali što nas čeka. To su prof dr Esma Ćemerlić-Zečević tadašnja direktorica Pedijatrijske klinike, i prof dr Suada Heljić prva šefica Jedinice neonatalnog i pedijatrijskog intenzivnog liječenja. Mi ostali smo bili:sekundarci (ja sma jedna od njih), specijalizanti i mladi specijalisti. Nećete mi zamjeriti ako spomenem još jedno ime, čovjeka, prijatelja, učitelja, velikog profesionalca, koji će kasnije nakon što se Jedinica intenzivnog liječenja podijeli na dvije zasebne cjeline, 2015 godine; Neonatalnu intenzivnju njegu (NICU) i Pedijatrijsku intenzivnu njegu i terapiju (PICU) postati moj šef, prim dr Fedžat Jonuzi koji je svojim radom postavio čvrste temelje PICU i omogućio da mi i generacije koje dolaze pravimo nadgradnju. Svaki početak pa i naš bio je težak, pun neizvjesnosti, jer nemate potrebno znanje, iskustvo, naša Zemlja Bosna i Hercegovina je izašla iz rata, kadrovski i infrastrukturno osiromašeno zdravstvo.. Prva oprema, edukacije zahvaljujući Lions Club International, prijateljima iz Engleske , Great Ormond Street Hospital for Children, Italije, Belgije , SAD …Tečajevi bazične i napredne neonatalne i pedijatrijske reanimacije; BLS, ALS. .. Prevođenje literature sa engleskog jezika na naš jezik, utvrđivanje protokola liječenje, usvanje praktičnih vještina ( korištenje ambu balona i maske, vanjska srčana masaža KPR, intubacija, plasiranje centralnih venskih katetera, intraosealna igla, lijekovi za reanimaciju, mehanička vetilacija ……), kliničko praćenje i nadzor pacijenta. Konzultativne službe: sve subspecijalističke oblasti pedijatrije, fizijatri, oftalmolozi, radiolozi, infektolozi, dječiji i ostali kirurzi koji skrbe o djeci, mikrobiolozi, transfuziolozi, psiholozi…. Sestrinski kadar, spremačice….Sve navedeno je zahtijevalo puno zajedničkog truda, rada, učenja, odricanja-nemate vremenski utvrđeno radno vrijeme… Dokaz da smo danas izrasli u jednu respektabilnu i prepoznatljivu NICU i PICU jedinicu u Bi H i okruženju, govori u prilog toga da je sve moguće ako nešto volite, želite, i ako niste sami , nego imate tim istomišljenika sa zajedničkim ciljem – na najbolji mogući način pomoći bolesnom novorođenčetu, djetetu i njegovim roditeljima. Na žalost postoje i situacija gdje ni medicina nema rješenje za svaki problem, ali ih je hvala Bogu sve manje i manje, tada možete i morate nastaviti dalje svjesni da niste svemogući, ali uz važno saznanje da ste kao čovjek i profesionalac dali sve od sebe.
Koje su najčešće medicinske izazove s kojima se susrećete u radu s prerano rođenom djecom, i kako pristupate njihovom liječenju i skrbi?
Da bi ste nešto dobro radili morate to voljeti, željeti svaki dan nešto novo naučiti, da unaprijedite svoje znanje i vještine i da budete spremni stalno učiti i surađivati sa ljudima sa kojima neposredno surađujete i da uvijek ako imate neku dilemu tražite pomoć, iako možda imate drugo mišljenje. Znači u našoj profesiji individualizam i sujeta ne bi trebali postojati, ili bi trebali biti svedeni na minimum, timski rad donosi najbolje rezultate za naše pacijente, a time i za nas profesionalce. Samo rođenje prijevremenog djeteta, manje od 37 TG (tjedana gestacije), je izazov, i što je broj gestacijskih tjedana manji izazovi su veći. Život prijevremenog djeteta je ugrožen zbog nezrelosti, što nije samo mala tjelesna težina i dužina nego teškoće sa disanjem, problemi sa srcem mogu nastati ne samo zbog urođenih srčanih anomalija nego i zbog toga što prijevremeno rođena djeca imaju tzv. fetalni krvotok koji je drugačiji od odraslih i gdje se pojedine „rupice“ na srcu nisu zatvorile. Ishrana nezrelog djeteta je izazov, ne postoji formula koja može potpuno zamijeniti majčino mlijeko. Kombinacija enteralne i parenteralne prehrane je neophodna za život ali mogu nastupiti komplikacije poput nekrotičnih promijena crijeva ili infekcija zbog nekih cjevčica koje moraju biti uvedene u venu da se primi parenteralna prehrana, a predstavljaju rizik za nastanak infekcije. Infekcija sama po sebi može biti uzrok prijevremenog poroda, a imunološki sustav prijevremeno rođenih beba nema sposobnost da brani organizam. Tu se otvara pitanje i vakcinacije, sve je više majki koje nisu vakcinirane pa nemamao ni taj tzv. pasivni imunitet. Sklonost krvarenju, posebno u moždane komore i tkivo mozga je na žalost češće kod prijevremeno rođenih beba. Dakle izazova je jako puno…
Ali zahvaljujući napretku medicine, tehnologije, farmakologije, usavšavanju postojećih znanja i usvajanju novih znanja i vještina većina ovih problema ima rješenje i ne ostavlja trajne posljedice. Nabrojat ću samo neka dostignuća koja su poboljšala kvalitet skrbi prijevremeno rođene djece: transport in utero i porod u medicinskom centru koji ima jedinicu neonatalnog intenzivnog liječenja, primjena kortikosteroida kod porodilja koje će roditi prijevremeno, smanjuje se rizik razvoja respiratornog distres sindroma i izbjegava mehanička ventilacija, upotreba surfaktanta koji poboljšava „sazrijevanje“ pluća i disanje, neinvazivna mehanička ventilacije, terapijska hipotermija koja dokazano smanjuje neurološka oštećenja kod djece rođene u tzv. asfikciji koju prati manja koncentracija kiseonika što ostavlja posljdice na stanicama mozg, korištenje Coffein citrata kod djece koja „zaborave“ disati jer su rođena prije vremena, lijekovima se zatvara tzv. DAP, „rupica na srcu“ koja može izazvati probleme sa plućnom cirkulacijom, i na taj način izbjegne operativni zahvat. Promjene na očima tj retini koje nastanu zbog korištenja kiseonika u terapiji kod malih beba uspješno se rješavaju plasiranjem lijeka Avastin, rani habilitacioni tretman koji omogućava pravilan psihofizički rast i razvoj prijeveremeno rođenih beba i još puno drugih terapeuskih metoda koje pomažu da prebrodimo teška stanja vezana za prematuritet .. Praćenjem rasta , razvoja i prihičkog i fizičkog može se reći da ova djeca potpuno dostižu svoje vršnjake u razvoju krajem druge godine života.
Koliko su važni prvi dani, mjeseci i godine života kod beba… Kako se roditelji treba da pripreme za dolazak bebe?
Teško je konretno odgovoriti na pitanje: Koliko su važni prvi dani, mjeseci i godine života kod beba… Kako se roditelji treba da pripreme za dolazak bebe? Znamo da su temelji važni da li će kuća biti stabilna ili ne, tako su sigurno prvi dani, mjeseci i godine, a prema psiholozima do pune tri godine života, važni za postavljanje temelja koji će omogućiti da dijete izraste u psihički i fizički zdravu osobu. Mislim da to počinje planiranjem porodice kada se ljudi zrelo i svjesno odluče za rađanje potomstva i pripreme za to adekvano. Planirani posjet liječnicima iz oblasti ginekologije koji mogu dati najbolje savjete šta je potrebno da majka i otac urade od nalaza, npr određivanje krvne grupe i Rh faktora da se spriječi teška komplikacija hemolitička anemija i patološka žutica; ukoliko je majka anemična da se uključe preparati željeza, nedostatak folne kiseline može imati negativne posljedice po plod pa se i preparati folne kiseline mogu dodati u ishranu trudnica, uravnotežena i raznovrsna ishrana, potrebno je uraditi i probir na najčešće infekcije koje se mogu transplacentarno prenijeti na dijete tzv TORCH ( toxoplazma, rubeola, citomegalo i herpes simplex –virusne infekcije), vaginalni bris neposredno pred porod.. Ali sve ovo ne treba izazvati u roditeljima paniku, planirana trudnoća, devet mjeseci trajanja trudnoće daje dovoljno vremena za pripremu, ali je navažnije da to dijete želite i da ste ga spremni primiti i odgajati sa ljubavlju. Najbolje je ako je moguće izbjegavati informacije sa interneta, koje su najčešće neprovjerene, nisu stručne, unose paniku i strah….. Imate oko sebe žene sa iskustvom majke, sestre, prijateljice razgovarajte sa njima podijelite svoje strahove, čujte njihova iskustva i sve će biti puno lakše i ljepše …. Osim toga nema škole koju možete završiti sa odličnim uspjehom da znate da ćete biti najbolji roditelji… Biti roditelj to je dar od Boga, zato imate te urođene instinkte šta je najbolje za vaše dijete…
Koje preventivne mjere preporučujete kako biste smanjili rizikod sindroma iznenadne smrti novorođenčadi?
Da bi smo govorili o prevenciji ili smanjenju rizika od sindroma iznenadne smrti novorođenčati prvo moramo reći nešto o tome što je SIDS. Čim u definiciji jedne pojave imamo riječ sindrom, to nas upućuje da se radi o skupu simptoma koji mogu dovesti do tog stanja, a da se točan uzrok nezna. Ovaj sindrom najčešće se javlja kod zdravih beba između 2. i 4. mjeseca života, uzroci se ne mogu dokazati. Javlja se češće kod dječaka, u zimskom periodu, po nekim statistikama najčešće se dešava oko 6 sati ujutro. U preventivne mjere se ubrajamo sljedeće: majka ne bi smjela pušiti niti konzumirati opojne droge za vrijeme trudnoće , niti kada se beba rodi; iznimno su važni kontrolni pregledi ginekologa tjekom trudnoće, dojenje je važno jer jača imunitet bebe i indirektno može prevenirati SIDS. Beba treba da spava u krevetiću u sobi sa roditeljima u prvim mjesecima života. Beba ne bi smjela spavati na trbuhu, čak se ni bočni položaj ne preporučuje ako nema roditeljske kontrole. Do druge godine života ne bi smjeli koristiti jastuk za spavanje. Beba se ne smije pretopljavati, obući je u adekvatnu odjeću. U krevetu ne smiju biti igrašče plišane ili neke druge, ručnici, krpice i sve što bi eventualno beba mogla staviti preko glave nosa i usta. Ako koristi dudu varalicu treba je skloniti iz kreveta kada beba zaspi. Posebnu pozornost obratiti ako beba ima infekciju gornjih dišnih putova, tolata dišnih putova, ihhalacije, vlažan zrak, provjetravanje prostorija, nadzor.
Koliko je u stvaranje temelja novog čovjeka bitno dojenje?
Kada govorimo o dojenje i koristi dojenja za psihofizički razvoj čovjeka općeno do sada je puno toga napisano, rečeno, nešto se primjenjuje u praksi, a nešto će se siguno tek otkriti. Suvremena znanost kaže da je prvi kontakt koža majke i koža bebe još u porođajnoj sali najvažniji impuls za stvaranje i razvijanje svih bitnih psihofizičkih funkcija budućeg čovjeka. Ovaj kontakt se prilikom svakog podoja iznova dešava i donosi korist za bebu i za majku. Unošenjem prvog mlijeka, kolostruma, crijeva novorođenčeta bivaju nastanjena dobrim bakterijama iz mlijeka, izluči se prva stolica, uspostavi dobra probava, izbjegne se tvrda stolica, nadutost, smanje grčevi i povraćanje tj. bljuckanje hrane. Majčino mlijeko sadrži namirnice koje pomažu razvoj mozga, retine, faktor rasta kao i hormone. Smanjuje oboljevanje od respiratornih infekcija jer u sebi sadrži protutjela i imunoglobuline. Smanjuje rizik od astme i alergija. Manji je rizik od gojaznosti i problema sa visokim krvnim tlakom , bolestima srca, dijabetesa i zubnog karijesa u kasnijem životu. Djeca koja doje imaju veću vjerojatnost postizanja boljih rezultata na testovima inteligencije. Majke dojilje također imaju koristi od dojenja. Studije su pokazale da se u to ubrajaju: manji rizik za nastanak raka jajnika i maternice, manji rizik od raka dojke u premenopauzi. Smanjuje se rizik razvoja osteoporoze u kasnijoj životnoj dobi, dugoročno smanjuje rizik za nastanak dijabetesa tip 2. Pomaže u mobilizaciji i sagorijevanju masnih naslaga , gubi se i do 500 kalorija dnevno.Zahvaljujući povećanom nivou oksitocina, majke koje doje pokazuju manje postoporođajne tjeskobe i depresiju. Na jednom predavanju u jednom slajdu vidjela sam ovu rečenicu , zapamtila je, i često je koristim kada me pozovu da pričam o dojenju i njegovoj važnosti :“ Dojenje omogućuje preživljavanje, omogućilo je i evoluciju čovjeka “ Mislim da je istinita. Dakle iznimno je važno dojiti i promovirati dojenje da bi evolucija čovjeka napredovala.
