Upale ždrijela kod djece su čest razlog za posjetu doktoru tokom cijele godine a naročito tokom zime. U simptomima dominira bol, nelagoda, pečenje i iritacija u ždrijelu prilikom gutanja, ali i neovisno od toga. Kod male su djece upale ždrijela često popraćene odbijanjem hrane, a katkad i tekućine stoga roditeljima predstavljaju velik problem.
Upale ždrijela su najčešće uzorkovane virusima (rinovirus, adenovirus, virus influence, koronavirus, respiratorni sincicijalni virus, koksaki virus), a rjeđe bakterijama, što je bitno razlikovati jer samo bakterijske infekcije ždrijela u kojima dominira beta hemolitički streptokok grupe A treba liječiti antibioticima.
Virusne i bakterijske infekcije ždrijela se mogu razlikovati prema nekim osnovnim kliničkim karakteristikama, a u razlikovanju nam pomažu laboratorijski i mikrobiološki nalazi kao i brzi testovi u kojima se iz obriska ždrijela može detektirati streptokokni antigen.
Virusna infekcija ždrijela uglavnom ima postupan početak, temperature nema ili je blago povišena, a izraženi su respiratorni simptomi poput kihanja, kašljanja, curenja nosa, suzenja očiju i promuklosti. Mala djeca imaju često ometen san i hranjenje.
Ždrijelo je kod virusne infekcije blaže zacrvenjeno, a u nosu je prisutan sekret koji s jedne strane curi van i ometa disanje, a s druge se cijedi niz stražnju stijenku ždrijela i uzrokuje kašalj.
Poseban oblik virusne angine je herpangina koju uzrokuje coxsackie virus, a karakteriziraju je male vezikule i ulcerirajuće promjene na sluznici ždrijela (afte) koje se mogu proširiti na tonzile, uvulu i jezik , izrazito su bolne i ometaju hranjenje i govor.
Ako bolest dulje traje potrebno je učiniti laboratorijske nalaze gdje se kod virusnih infekcija ždrijela mogu vidjeti uredne ili niže vrijednosti leukocita, a u diferencijalnoj krvnoj slici dominacija limfocita. C reaktivni protein je uredan ili tek blago povišen.
Izvor vijesti: trudnoca.hr
