Upale uha kao posljedice infekcije gornjih respiratornih puteva

Zbog nepotpuno razvijenog imuniteta djeca mnogo češće obolijevaju od infekcija gornjih disajnih puteva, nego odrasli ljudi.

Piše:  dr. Cvijetin Lukić, Specijalista otorinolaringologije

Dr Cvijetin Lukuć diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Foči 2002. godine. Specijalistički ispit položio 2012. Godine I stekao zvanje Specijalista otorinolaringologije. Zaposlen je u Bolnici Bijeljina od 2007. Godine. Član ORL udruzenja  ljekara Republike Srpske.

Anatomija respiratornog sistema podijeljena je u gornji, koji obuhvata: nos, nosne šupljine, sinuse, ždrijelo i dio grkljana iznad glasnih žica; i donji, koji obuhvata: deo grkljana ispod glasnih žica, dušnik, bronhije, bronhiole i alveole.

Pod infekcijama gornjih respiratornih puteva podrazumjevamo:

rinitis(zapaljenje nosne sluznice), sinuzitis( zapaljenje sinusa), otitis(zapaljenje uha), faringitis( zapaljenje ždrijela),laringitis( zapaljenje grkljana).

Infekcije gornjih disajnih puteva su grupa najčešćih akutnih infektivnih (zaraznih) bolesti u ljudskoj populaciji, koje primarno zahvataju glavne strukture gornjih disajnih puteva, uključujući nos, sinusne šupljine, grlo i glasne žice. Većina infekcija iz ove grupe, kao što su prehlada, upala sluznica nosa (rinitis), upala grla (faringitis), upala glasnih žica (laringitis) i upala krajnika (tonzilitis) mogu dovesti u osjetljivim populacijama, kao što su djeca, starije osobe, hronični i imunokompromitovani bolesnici, do pojave ozbiljnijih komplikacija, među kojima su veoma česti bakterijski sinuzitis, upala srednjeg uha (otitis media).

Infekcije gornjih disajnih puteva su povezane sa padom imuniteta. Virus se brže širi ako postoji trajni ili trenutni pad imuniteta. Zbog nepotpuno razvijenog imuniteta djeca mnogo češće obolijevaju od infekcija gornjih disajnih puteva, nego odrasli ljudi. Jedan od razloga čestog obolijevanja kod djece jeste i kratkotrajnost imuniteta nakon preležane respiratorne infekcije koji traje samo par mjeseci. Simptomi infekcija gornjih disajnih puteva nastupaju naglo, nakon kratkog perioda inkubacije od 1 do 3 dana i uključuju zapušenost nosa, curenje iz nosa, kijanje, bol u grlu i kašalj, koji su često praćeni blagim bolom u mišićima i glavoboljom. Povišena temperatura najčešće nije prisutna, ali se u blagom obliku može javiti u određenim slučajevima. Kod odraslih se većina simptoma povlači u toku 7 do 10 dana, osim kašlja, koji se u nekim slučajevima može zadržati i do 3 nedelje. Procenjuje se da više od 85% svih slučajeva infekcija gornjih disajnih puteva izaziva preko 200 različitih tipova virusa, od kojih su glavni izazivači rinovirusi, koje po učestanosti prate adenovirusi, koronavirusi, virusi parainfluence, enterovirusi i humani respiratorni sincicijski virus. (1) Oko 15% slučajeva ovih infekcija izazvaju bakterije, uključujući Streptococcus pyogenes, kao jedan od najčešćih uzročnika streptokokne upale grla, kao i Streptococcus pneumoniae, Haemophilus influenzae, Corynebacterium diphtheriae i Bordetella pertussis(2).

Infekcije gornjih disajnih puteva se veoma lako mogu preneti sa osobe na osobu direktnim, neposrednim kontaktom, udisanjem sitnih kapljica iz vazduha (aerosola) koje u sebi sadrže virus. Ostali načini prenosa podrazumevaju kontakt sa kontaminiranim površinama i predmetima ili dodirivanje nosa i usta, koji predstavljaju dva glavna mesta ulaska patogena u organizam. Upalni procesi srednjeg uha su veoma česti kao posljedica upalnog procesa gornjih disajnih puteva  kod djece kao i kod odraslih. Kod djece su češće  iz razloga što je Eustahijeva tuba kod male djece horizontalno postavljena i šira. Eustahijeva tuba povezuje epifarinks I kavum timpani. U kavumu timpani je njen otvor na prednjem zidu. Kod odasalih njena dužina je oko 36 .

Akutne upale uha obično izazivaju jake bolove i obično su popraćene povišenom temperaturom. Drugi znakovi i simptomi mogu uključivati gubitak apetita, osjećaj vrtoglavice ili poremećaj ravnoteže. Starija djeca se mogu žaliti na bolove u uhu ili osjećaj punoće i pritiska u uhu. Kod neke djece upale su uha stalni problem. Može se smatrati da  dijete ima rekurentni otitis media ako ima tri ili više upala u razdoblju od 6 mjeseci ili četiri upale godišnje.

Akutne upale srednjeg uha su najčešća oboljenja dječijeg uzrasta. Smatra se da do 3 godine života 70% djece ima barem jedanput ovo oboljenje, što znači tube auditivae, kavuma timpani i mastoidnih ćelija. (3) Infekcija se širi iz farinksa kroz tubu auditivu u ostale dijelove srednjeg uha tu obično prethodi infekcija gornjih respratornih puteva. Oboljenje je ponekad obostrano kada se infekcija iz farinksa proširi na oba uha .Često je u pitanju virusna infekcija na koju se nadoveže bakterijska. Najizraženiji simptomi su jak bol, konduktivna nagluvost, šum u uhu.Treba zbati da je potrebno oko mjesec dana da se srednje uho nakon liječenja potpuno oporavi.

Upale unutrašnjeg uva/Labirynthitis /unutrašnje uvo čoveka se deli na dva dela: dio za sluh i dio za ravnotežu. Upala unutrašnjeg uva je najčešće virusnog porijekla i najčešće  se nadovezuje na prethodnu akutnu infekciju gornjih respiratornih puteva. Takođe, može se javiti u slučaju već postojeće hronične upale srednjeg uva, trauma glave, meningitisa i tumora.Kod labirintitisa, pacijent se prvo žali na zujanje u uvu,slabljenje sluha,

Gnojni (purulentni, supurativni) labirintitis je bakterijska infekcija unutarnjeg uha, koja često dovodi do gluhoće i gubitka vestibularne funkcije.

Do gnojnog labirintitisa često dolazi kad se bakterije prošire na unutarnje uho tokom teške akutne upale srednjeg uha, gnojnog meningitisa ili rastućeg kolesteatoma.

Simptomi su teška vrtoglavica i nistagmus, mučnina i povraćanje, tinitus, te različito izraženi gubitak sluha. Bol i temperatura su rijetki.

Na gnojni labirintitis se posumnja ako tijekom napada akutne upale srednjeg uha dođe do vrtoglavice, nistagmusa ili osjetno–živčanog gubitka sluha.

Tako da možemo reći da za oboljenja srednjeg/otitis media/ i unutarnjeg/labirynthitis /uha  jedan od najčešćih uzroka je prethodni upalni proces respiratornih puteva. (4)

Liječenje virusnih upala je simtomatsko, dok kod bakterijskih upala neophodna je primjena antibiotske terapije.

Reference:

  1. WHO: Acute respiratory infections; who.int
  2. Ngo CC, Massa HM, Thornton RB, Cripps AW Predominant Bacteria Detected from
    the Middle Ear Fluid of Children Experiencing Otitis Media: A Systematic
    2016
  3. Bylander-Groth A, Stenström C. Eustachian tube function and otitis media in children.
    Ear Nose Throat J. 1998;
  4. Branica, S. Akutna upala srednjeg uha. Medicus 2005