Samopregled je jako bitan ali isti ne bi trebao isključiti odlazak u specijaliziranu radiološku ustanovu.
Intervju: dr. Una Delić, mr.sci., specijalista radiologije
Dr. Una Delić, mr.sci., specijalista je radiologije i istaknuta stručnjakinja u području radiološke dijagnostike dojke. Njen kontinuirani rad i predanost ranom otkrivanju mogućih abnormalnosti ili bolesti dojke, uključujući rak, ne samo što pruža nadu već i konkretno doprinosi boljim dugoročnim zdravstvenim ishodima za mnoge žene. Una je osnivačica Centra za Dojku, renomiranog radiološkog centra specijaliziranog za dijagnostiku bolesti dojke, koji je osnovan 2023. godine. Njihova predanost pružanju izvanredne dijagnostičke usluge u suosjećajnom i podržavajućem okruženju čini ih ključnim akterom u prevenciji karcinoma dojke. Sa dr. Unom Delić smo razgovarali o važnoj temi prevencije karcinom dojke.
Kao osnivačica Centra za Dojku, možete li nam reći što vas je motivisalo da se posvetite radiološkoj dijagnostici dojke i osnivanju specijaliziranog centra?
Radiološka dijagnostika dojke je bitan segment u prevenciji i očuvanju ženskog zdravlja. Kroz dugogodišnji kontakt sa pacijenticama došla sam do zaključka da Sarajevu fali specijalizirani centar za dojku gdje žene brzo i jednostavno mogu riješiti postojeću dilemu ili obaviti redovni godišnji pregled bez komplikovanih listi čekanja i sistema naručivanja.
Kako biste opisali važnost redovnih pregleda dojki i posjeta specijaliziranim dijagnostičkim centrima u prevenciji karcinoma dojke?
Karcinom dojke je najčešći karcinom u ženskoj populaciji i vodeći je po smrtnosti, međutim isti je izlječiv do 100% ukoliko ga otkrijemo na vrijeme. Rana dijagnostika je moguća ukoliko redovno vršimo mamografske i ultrazvučne preglede.
Koja je uloga samopregleda dojki u ranom otkrivanju mogućih abnormalnosti, i kako žene mogu naučiti pravilno izvoditi samopregled?
Samopregled je jako bitan ali isti ne bi trebao isključiti odlazak u specijaliziranu radiološku ustanovu. Treba naglasiti da svaka žena najbolje poznaje svoje grudi i promjene u njima ali I da određeni broj prekanceroza i tumora u začetku nije moguće napipati ali se mogu otkriti radiološkim pretragama. Također treba naglasiti da se ne treba bojati samopregleda jer većina napipanih promjena nije karcinom ali nalaz treba potvrditi kod specijaliziranog radiologa.
Mamografija je često preporučeni dijagnostički postupak za rano otkrivanje raka dojke. Možete li objasniti kako mamografija funkcionira i koliko je važno redovito je obavljati?
Mamografija se smatra najbitnijim dijagnostičkim postupkom za rano otkrivanje karcinoma dojke za žene iznad 40 godina unatoč opšte prihvaćenim zabludama o mamografiji, ista je brz i bezbolan pregled koji se radi jednom godišnje.
Koji su najčešći mitovi ili zablude koje žene imaju o mamografiji i kako biste ih razjasnili?
Najčešći mitovi su da je mamografski pregled jako bolan što nije tačno za najnovije aparate koji koriste minimalnu količinu pritiska na dojke smanjujući bolnost pregleda. Također zabluda je da se pri mamografskom pregledu primi veća količina zračenja, današnji aparati koriste minimalne doze zračenja – manje nego što je svaka osoba primila slobodnog zračenja iz okolina u toku mjesec dana. Najveća zabluda je da ultrazvučni pregled može zamijeniti mamografski i kada žene insistriraju da urade prvo ultrazvuk pa tek onda eventualno mamografiju .
Postoje li specifični faktori rizika za razvoj raka dojke na koje bi žene trebale posebno obratiti pažnju?
Specifični faktori rizika uključuju porodičnu anamnezu posebno sa majčine strane, korištenje hormonalne terapije – vantjelesna oplodnja, izloženost terapijskom zračenju prednjeg torakalnog zida, žene koje nisu rađale ili dojile.
Kako se nositi s emocionalnim aspektima povezanim s pregledima dojki i mogućim rezultatima?
Iako je svaki pregled stresan jer iščekujemo rezultate naglasak je na bitnoj strani otkrivanja promjena iI samim tim većom šansom za izliječene. Ukoliko radimo preglede redovno, nema potrebe za stresom jer smo pod stalnim nadzorom ljekara. Odgađanje redovnog pregleda može biti uzrok stresnih situacija jer smo svjesni pauze koju smo napravili.
Kako bi se mogla poboljšati svijest o prevenciji raka dojke među ženama, posebno u zajednicama gdje je ta svijest manja?
Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u Evropi koja nema razvijen nacionalni program preventivnih pregleda. To nam ostavlja jedinu mogućnost da žene međusobno pričaju o pregledu i samopredgledu i da time stvaraju kolektivnu svijest o bitnosti pregleda. Redovne radijske, TV emisije kao i edukativni članci u medijima sigurno mogu doprinijeti destigmatizaciji pregleda i povećanoj svijenosti o važnosti istog, ako bi svaka žena inspirirala dvije svoje prijateljice da je slijede u redovnom pregledu pokrenula bi se pozitivna lavina.
Kako tehnološki napredak utječe na dijagnostiku karcinoma dojke i koje su najnovije inovacije u tom području?
Napredak u tehnici povećava senzitivnost i skraćuje vrijeme pregleda.
Na kraju, možete li podijeliti nekoliko ključnih savjeta ili smjernica za žene koje žele aktivno sudjelovati u prevenciji raka dojke?
Savjet za sve žene koje žele aktivno sudjelovati je dizanje svijesti o važnosti rane detekcije i ranog pregleda u prevenciji raka dojke. Redovitost samopregleda i pregleda i dizanje svijesti preko društvenih mreža i medija.
