Piše: prof.dr.med.sc. Dilista Piljić, spec. Infektologije, UKC Tuzla, Klinika za zarazne bolesti
Gastrointestinalne infekcije spadaju među najčešće infekcije u dječijoj dobi i podrazumijevaju sve infektivne bolesti kod kojih dolazi do kolonizacije i razmnožavanja uzročnika u gastrointestinalnom traktu. Međutim, simptomi gastroenterokolitisa naročito u dječijoj populaciji, ne moraju biti primarno posljedica samo bolesti kod kojih se osnovni patološki proces dešava u gastrointestinalnom traktu, nego i kao posljedica drugih, takođe teških infektivnih bolesti, gdje se dio patogeneze bolesti odvija u crijevima.
Potrebno je naglasiti da su u dojenačkoj dobi simptomi gastroenerokolitisa prisutni u skoro svih bolesti kao posljedica teške intoksikacije organizma (pneumonia, meningitis…), a ne kao posljedica primarno patološkog procesa u crijevima. Crijeva su ujedno najveći dio imunološkog sistema u organizmu i rezultati novijih istraživanja pokazuju njegovu sve veću ulogu u nastanku kako infektivnih tako i neinfektivnih bolesti, pa prema tome zdravlje crijeva je jako bitno za zdravlje cijelog organizma.
Uzročnici gastrointestinalnih infekcija u djece mogu biti bakterije, virusi i protozoe. Najčešći su sljedeći:
- Bakterije: Salmonella spp., Shigella spp., Campylobacter spp., Yersinia enterocolitica, Escherichia coli, Vibrio cholerae, Clostridium difficile…
- Virusi: Calcivirusi (Norwalk i njemu slični virusi), Rotavirusi, Adenovirusi, Astrovirusi…
- Protozoe: Giardia lamblia, Cryptosporidium spp., Entamoeba histolytica…
Pored gore navedenih infektivnih uzročnika, oštećenje gastrointestinalnog trakta mogu uzrokovati i nutritivni alergeni, i u principu simptomatologija i infektivnih i neinfektivnih gastroenetrokolitisa su slični. Gastrointestinalne infekcije u djece se vrlo brzo i lako šire, naročito u kolektivnim smještajima (obdaništa, škole, dječiji domovi…), direktnim kontaktom i feko-oralnim putem, ali izvor infekcije može biti i hrana, voda, zemlja i kontakt sa životinjama. Proljev može biti uzrokovan enterotoksičnim i enteroinvazivnim uzročnicima, a da li će doći do bolesti zavisi od faktora domaćina (dob, higijenske navike, očuvanost fizioloških zaštitnih mehanizama–kiselost želučane sluznice, peristaltika, zaštitna crijevna mikroflora) i faktora uzročnika (virulencija, invazivnost, produkcija toksina).
Osnovni simptom gastroeintestinalnih infekcija je proljev. Akutni infektivni proljev definira se kao povećana učestalost stolica (tri i više stolica na dan ili više od 200 g stolice na dan), nenormalne konzistencije (rijetko kašaste ili vodenaste) u trajanju manje od 14 dana, a može ga pratiti povišena temperature, mučnina, povraćanje, bolovi u trbuhu. Uzročnici akutnih infektivnih proljeva su obično bakterije i virusi. Hronični infektivni proljevi traju duže, ponekad mjesecima i godinama, obično se javljaju povremeno i najčešće su uzrokovani parazitima. Hrončini proljevi mogu biti povezani sa nutritivnim alergenima. Nakon akutnih i hroničnih proljeva u neke djece se nadovežu simptomi iritabilnog crijeva, koji dugo perzistiraju i onemogućavaju djeci normalan kvalitet života.
Većina akutnih infektivnih proljeva su samoograničavajuće infekcije koje ne traju više od jednog dana. Iz tih razloga mikrobiološke pretrage ne treba provoditi rutinski ukoliko se dijete javi u toku prva 24 sata, ukoliko nije dehidrirano, nema povišenu temperaturu i nema krvi i gnoja u stolici. Uzročnik se izolira iz stolice koju je potrebno uzeti odmah nakon pražnjenja crijeva ili se uzima bris završnog dijela crijeva. U slučaju kada se u stolici nalazi sluz, gnoj i krv, uzorke za mikrobiološki pregled treba uzeti sa tih mjesta.
U liječenju gastrointestinalnih infekcija potrebno je sagledati opći apekt djeteta, težinu kliničke slike, stepen dehidriranosti…Antibiotici se ne smiju koristiti rutinski, a kada se koriste trebaju se dati u odgovarajućoj dozi i dovoljno dugo. Antibiotska terapija započinje se empirijski (prije dobijanja nalaza koprokulture) u slučajevima umjerene do teške infekcije, posebno kod djece sa povišenom temperaturom i sumnjom na enteroinvazivnu bolest. Bez obzira na uzročnika treba ispravno provesti rehidraciju. Preporučuje se oralna rehidracija, osim u slučajevima teške dehidracije ili poremećaja svijesti kada se preporučuje parenteralna nadoknada tekućine. Savjetuje se uzimanje tekućine (čaj od šipka), slane bistre supe, dvopeka i slanih krekera. U slučaju temperature daju se antipiretici. Ponekada zbog težine bolesti dijete treba hospitalizirati.
Primjena Enterosgela u kliničkoj praksi dobija sve veći značaj, obzirom da se rutinska primjena antibiotika izbjegava zbog mogućih nus efekata i porasta antimikrobne rezistencije. Enterosgel je inovativni oralni crijevni adsorbent (enterosorbent). Po sastavu je organosilicijev polimerni spoj porozne strukture sa adsorpcijskom sposobnošću vezanja toksičnih tvari u crijevu, te djeluje kao „pametna spužva“ tako što selektivno, fizički na svoju površinu veže štetne materije (bakterije, viruse, egzotoksine, endotoksine, alergene…) i omogućava njihovo uklanjanje stolicom. Može se primjenjivati i u kombinaciji s drugim oblicima liječenja i ne utiče na normalne metaboličke procese niti inhibira normalnu crijevu floru. Ne apsorbira se u krvotok, ne adherira na sluznicu niti adsorbira normalnu mikrofloru. Ne uzrokuje crijevnu atoniju, niti ima uticaj na peristaltičku aktivnost crijeva, ne smanjuje apsorpciju vitamina, minerala i hranjivih tvari. Enterosgel ne sadrži konzervanse, gluten, šećer, zaslađivače, laktozu, masti, arome, bojila, sastojke biljnog ili životinjskog porijekla.
Zahvaljujući gore navedenim karakteristikama, Enterosgel je našao široku primjenu u pedijatrijskoj praksi djece iznad 1 godine života sa akcidentalnim ili namjernim trovanjima medikamentima, nutritivnim alergijama, atopijskim dermatitisima, infektivnim proljevima uzrokovanih virusima ili bakterijama i sindromom iritabilnog crijeva. Rezultati pojedinih studija ukazuju da je primjena Enterosgela doprinijela skraćenju dužine simptomatologije i hospitalizacije pacijenata sa akutnim infektivnim proljevom, nutritivnim alergijama i medikamentoznim intoksikacijama. Enterosgel je svoju primjenu našao u dječijoj populaciji jer se veliki broj djece suočava sa proljevom, alergijama, infekcijama, ali i medikamentoznim i alimentarnim intoksikacijama. Navedenoj patologiji osobito su često izložena djeca u vrtićima i školama.
Preporučeno doziranje:
- djeca uzrasta od 1-6 godina: 5 g tri puta na dan (5 g=1 čajna kašika)
- djeca uzrasta 7-14 godina: 10 g tri puta na dan (10 g= 2 čajne kašike)
Nakon uzimanja lijeka potrebno je popiti dovoljnu količinu tečnosti (200ml za djecu iznad 7 godina; 50-100ml za djecu u dobi od 1-6 godina). Lijek se treba uzeti 1-2 sata prije ili poslije oborka, odnosno uzimanja lijekova. Kod akutnih stanja dužina trajanja liječenja je 3-5 dana, dok se kod horničnih stanja (proljeva) terapija može koristiti do 21 dan, čak i do 30 dana. Kada je riječ o kontraindikacijama, zabranjen je djeci sa individualnom netolerancijom na glavni sastojak, kod djece sa crijevnom atonijom, te kod krvarenja u probavnom traktu i hirurških crijevnih opstrukcija. Kod djece starosti od jedne do tri godine preporučuje se obratiti liječniku prije uzimanja Enterosgela. Tokom i nakon primjene Enterosgela nije potrebno koristiti dodatke prehrani, jer Enterosgel ne uzrokuje pomanjkanje vitamina, minerala ili drugih neophodnih tvari, ali ga ne treba koristiti duže od preporučenog trajanja liječenja i ne treba ga uzimajti zajedno uz obrok.
