Trudnoća i kardiovaskulatorni sistem

Trudnoća i kardiovaskulatorni sistem

Česta komplikacija u trudnoći je arterijska hipertenzija u trudnoći  koja može dovesti do veoma ozbiljne opasnosti za majku i za bebicu. Pojavi se kod cca 10-15% trudnica i zahtjeva pravovremenu I efikasnu medikamentoznu terapiju.

 

Piše: Dr. Med. Grit Kirsten Sarić, Specijalista za internu medicinu / Subspecijalista kardiolog

Srce trudnica kuca za dvoje – za majku i za bebicu. Zato srce mora dosta više raditi nego kod žene koja nije trudna. Preko pupčane vrpce bebica prima krv iz majčinog organizma i u toku razvoja fetusa, srce trudnica postepeno povečava svoj rad. Organizam majke se priprema uz pomoć hormona na postepeni porast krvotoka i dječih potreba.

Volumen koji srce pumpa u svakoj minuti (minutni volumen srca) se kod trudnice povečava za cca.30-50%. Srčana frekvencija i udarni srčani volumen se također značajno povećavaju. Trudnice imaju oko 40% veći volumen krvi nego žene izvan trudnoće, što znači da njihovo srce treba značajno veću moć. U toku poroda, bol i uznemirenosti mogu dovesti do lučenje stresnih hormona i time dodatno povećavati srčanu frekvencu. Minutni volumen srca se povečava kratko prije poroda za ca. 50%, a kontrakcije maternice tokom poroda dodatno povečavaju volumen krvi u majčinom krvotoka za ca. 500 ml.Sve ovo dovodi do brojnih promjena u organizmu trudnica koje mogu prouzrokovati određena patološka stanja.

U trudnoći  dolazi često do proširenje vena donjih extremiteta- usljed povećanja cirkulirajućeg volumena, širenje vena i mehaničkog pritiska bebica na velike vene unutar majčine karlice. Radi povećanja trombotske aktivosti. kod trudnica je rizik za trombozu i emboliju povećan, ali uz adekvatnu kompresivnu terapiju ovaj rizik se može značajno smanjiti.

Česta komplikacija u trudnoći je arterijska hipertenzija u trudnoći  koja može dovesti do veoma ozbiljne opasnosti za majku i za bebicu. Pojavi se kod cca 10-15% trudnica i zahtjeva pravovremenu I efikasnu medikamentoznu terapiju.

Razvoj operativnih i minimalnoinvazivnih metoda u kardiologiji i kardiohirurgiji djece i odraslih je doveo do porasta šanse preživljavanja ovih pacijentica, tako da se danas češće suočimo sa trudnicama sa već ranije poznatim kompleksnim kardiološkim dijagnozama. Veća starosna dob trudnice koja je danas česta, dovodi do većeg broja komorbiditeta već prije trudnoća.

Zato se svakoj trudnici preporuča redovne kontrole vitalnih parametra kao šta su krvni pritisak i puls, redovna laboratorijska obrada u dogovoru sa nadležnom ginekologom, a u slučaju patologije, u daljnu dijagnostiku i liječenje se svakako treba uključiti i kardiolog.

Žene sa poznatim kardiovaskularnim bolestima i aktuelnom terapijom, svakako trebaju konsultirati kardiologa kada planiraju trudnoću. Brojni ljekovi za scre mogu negativno uticati na trudnoću i plod, tako da se terapija prebacuje na lijekove koji dokazano nemaju štetan uticaj na razvoj ploda. Kod takvih trudnica sa kardiovaskularnom bolestima su redovne kontrole kod kardiologa tokom trudnoće neophodne.

Arterijska hipertenzija neovisna o trudnoći definiše se kao visoki krvni pritisak koji postoji prije trudnoće ili kao vrijednost pritiska veća od 140/90 mmHg dijagnosticirana u prvoj polovini trudnoće i koja traje najmanje 3 mjeseca poslije porođaja.
Često se radi o blagoj do srednje teškoj hipertenziji.

U 1-5% svih trudnoća arterijska hipertenzija nastaje kao posljedica postojanja primarne (multifaktorijalni uzroci) ili sekundarne (posljedica drugih bolesti) hipertenzije, kojoj su često sklone starije i pretile žene.

Prognoza za majku i dijete značajno ovisi o funkciji majčinih bubrega.

Žene koje imaju povišeni krvni pritisak prije trudnoće imaju 5 puta veći rizik za rađanje nedonošenog djeteta male porođajne težine. Podaci iz literature pokazuju da je 4 % majčinog mortaliteta uzrokovano abrupcijom posteljice radi hipertenzije.

Ako se radi o hipertenziji bez nalaza bjelančevina u urinu, govorimo o gestacijskoj hipertenziji; suprotno tome, ako se u urinu nađe više od 300 mg bjelančevina u 24 sata, govorimo o preeklampsiji (ili gestozi) koja predstavlja stanje opasno po život.

Bez obzira na terapiju lijekovima, a ovisno o visini krvnog pritiska, starosti trudnoće i dodatnim majčinim i fetalnim rizičnim faktorima, bit će potreban strogi nadzor s ograničenjem aktivnosti sve do mirovanja u krevetu.

Krvni tlak iznad 170/110 mm Hg u trudnice smatra se hitnim stanjem i zahtijeva neodgodivu hospitalizaciju.
Diferencijalno-dijagnostički, potrebno je razmotriti pojavu visokog krvnog tlaka nakon 20. tjedna trudnoće koji nestaje unutar 6 tjedana od porođaja.

Zbog sve veće prevalencije majčinstva u starijoj životnoj dobi i povećanog rizika rađanja djece male za gestacijsku dob, potrebno je provesti daljnja istraživanja arterijske hipertenzije neovisne o trudnoći.