Primarni cilj nam je smanjiti broj oboljelih i umrlih koji se može dovesti u vezu s COVID-19 i istovremeno smanjiti prijenos COVID-19 među stanovništvom
Prve doze vakcine protiv COVID-19 u Bosnu i Hercegovinu stigle su tokom prošlog mjeseca. Tim povodom razgovarali smo sa Prim. dr Eniz Čolaković, šefa Službe higijene i zdravstvene ekologije Zavoda za javno zdravstvo HNK/Ž.
Prim. dr. Eniz Čolaković rođen je 1958. godine u Čapljini. Medicinski fakultet Univerziteta u Banja Luci završio je 1988. godine, a specijalizaciju iz Higijene i zdravstvene ekologije završio je 2003. godine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. U svom bogatom radnom iskustvu obavljao je dužnost šefa Odjela Higijene i zdravstvene ekologije u Zavod za zdravstvenu zaštitu, 2008. godine izabran sam na mjesto direktora Zavoda za javno zdravstvo HNK/Ž u Mostaru. Predsjednik je Udruženja ljekara javno-zdravstvenih disciplina FBiH. Prim. Dr. Čolaković je Kantonalni kordinator za provođenje imunizacije, kantonalni kordinator za masovne zarazne i nezarazne bolesti. Za dugogodišnji uspješan rad i postignute posebne rezultate na zaštiti stanovništva, kao i razvoju zdravstva, 07.04.2009. godine od strane Federalnog ministarstva zdravstva dobio je počasno priznanje naziva Primarijus. Asisten je na Fakultetu zdravstvenih studija na Univerzitetu Džemal Bijedić na predmetima zravstvena njega i ekologija.
Roditelj: „Bosna i Hercegovina je počela sa procesom imunizacije stanovništva. Po Vašem mišljenju koji vremenski period je potrebna da se izvrši imunizacija cjelokupne populacije i da li je to uopće moguće?
Prim. dr. Eniz Čolaković: „U proteklih nekoliko dana počeo je proces imunizacije stanovništva na području BiH protiv CORONA-19. Cilj nam je pružiti okvir za cijepljenje protiv COVID-19 radi očuvanja javnog zdravlja kroz cijepljenje populacije. Cijepivo protiv CORONA-19 će biti besplatno i dobrovoljno za građane, a provođenje samog cijepiva bazirat će se na principu jednakosti, pravičnosti i solidarnosti prema najugroženijim osobama.“
Roditelj: „Da li je moguće potpuno potiskivanje virusa ili je za to potrebna ravnomjerna vakcinacija?“
Prim. dr. Eniz Čolaković: „Primarni cilj nam je smanjiti broj oboljelih i umrlih koji se može dovesti u vezu s COVID-19 i istovremeno smanjiti prijenos COVID-19 među stanovništvom. Prioritetne skupine u prvom redu su zdravstveni radnici i drugo zdravstveno osoblje, štićenici socijalnih ustanova za starije osobe, odnosno osobe starije od 65 godina, osobe s hroničnim bolestima te osobe zaposlene u posebnim javnim ustanovama. Vremenski period potreban da se izvrši imunizacija stanovništva svakako će zavisiti od broja pristizanja vakcina u zdravstvene ustanove koje će provoditi imunizaciju. Cjelokupnu imunizaciju stanovništva je nemoguće izvesti kako zbog odgovarajućih bolesti prisutnih među stanovništvom, a jedan broj stanovnika bez obzira kakav efekat se postigao biti će protiv imunizacije.
Roditelj: „Trudnice i dojilje svakako su rizična grupa kada je u pitanju Corona virus. Da li raspolažete statističkim podacima koliko je trudnica u HNK oboljelo od Covida tokom pandemije? Imate li saznanje kakva je bila opšta slika oboljelih?
Prim. dr. Eniz Čolaković: „Trudnice i dojilje svakako predstavljaju rizičnu skupinu kada je riječ o Corona virusu. Evidenciju o broju trudnica u HNK-u kod kojih je dijagnosticiran COVID-19 nemamo, a na osnovu toga ne možemo govoriti ni o kliničkoj slici bolesnih. Trudnice imaju jednake šanse da dobiju COVID-19 kao i svi ostali, ali ako se razbole mogu proći gore od svih ostalih. U BiH ne postoji upustvo za vakcinaciju trudnica i do sada nigdje nije izričito rečeno trebaju li se ili ne imunizirati. Suština je u tome da nisu završena ispitivanja kako bi vakcine djelovale na plod ili samu trudnicu i to je glavni razlog zašto nema trudnica i dojilja u planu za vakcinaciju protiv koronavirusa.“
Roditelj: „Od kada su se pojavile vakcine protiv virusa Corona, to je glavna tema među trudnicama i svim ženama koje planiraju trudnoću. Da li raspolažete podacima ispitivanja u svijetu kada je u pitanju vakcinacija trudnica?“
Prim. dr. Eniz Čolaković: „Također, u svijetu se trudnicama ostavilo da same odluče hoće li se vakcinisati ili ne, što znači da bi to uradile na svoju odgovornost. Na osnovu dosadašnjih istraživanja niko im ne smije i ne može preporučiti da se vakcinišu. Nema dokaza da je vakcina nesigurna ako je osoba u drugom stanju ili doji, ali potrebno je prikupiti još dokaza prije nego što se vakcina može preporučiti i ponuditi (trudnice i dojilje). Do sada niti jedno kliničko ispitivanje vakcine protiv COVID-19 nije obuhvatilo trudnice ili dojilje što je zabrinjavajuće. Žena koja je vakcinisana tokom trudnoće vjerovatno će na svoje nerođeno dijete prenijeti barem određenu zaštitu, a zaštita će vjerovatno trajati nekoliko mjeseci nakon rođenja. Isto vrijedi i za dojilje, jer nemamo jasnih indikacija smiju li se ili ne vakcinisati jer su istraživanja u toku i nisu još završena, a predpostavlja se da bi majčino mlijeko moglo da daje još dugotrajnija antitjela. Važno je napomenuti da WHO ne savjetuju vakcinaciju trudnicama i toga se moramo pridržavati. Ako trudnica ima neizbježan visok rizik od izlaganja virusu, kao u slučaju zdravstvenih radnika ili ima neke komorbiditete, tada se vakcinacija smije uzeti u razmatranje, ali u dogovoru sa nadležnim ljekarom. Trudnice bi ipak trebalo rano uključiti u istraživanja pandemijskih cijepiva tako da ne bi trebale dugo čekati što im se dokaže učinkovitost na opću populaciju. U SAD se traži da se provedu sigurne studije na trudnim životinjama prije testitanja cijepiva na trudnicama kako bi bili sigurni da ne štete fetusu te da ne mogu dovesti do pobačaja.
Roditelj: „Da li imate neku preporuku za trudnice i dojilje kada je u pitanju vakcinacija?“
Prim. dr. Eniz Čolaković: „Na kraju dok se ne urade klinička ispitivanja ipak se moramo pridržavati preporuka Svjetske zdravstvene organizacije.“
