Sve što treba da znamo o vitaminu D3

Nedostatak vitamina D uzrokuje rahitis u dojenčadi i djece te osteomalaciju u svim dobnim skupinama.

PIŠE: Doc. dr. Emina Hadžimuratović

Doc. dr. Emina Hadžimuratović  završila je 2000. godine  Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu. Dr. Hadžimuratović je specijalista pedijatrije i neonatologije.  2013. godine. na Medicinskom fakulteta Sveučilišta u Zagrebu stekla je zvanje doktora medicinskih znasnosti (dr. sc) područje: Biomedicinske i zdravstvene znanosti. Zaposlena je na  Klinici za pedijatriju Univerzitetski medicinski centar Sarajevo Odjel za neonatologiju i neonatalnu intenzivnu.  Od 2020. je docent na Katedri za pedijatriju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Autor je brojnih stučnih radova.

Vitamin D je esencijalni nutrijent koji igra važnu ulogu u homeostazi kalcija i zdravlju kostiju. Spada u liposolubilne vitamine (vitamine topive u mastima), kao i vitamini A, K i E.

Nedostatak vitamina D uzrokuje rahitis u dojenčadi i djece te osteomalaciju u svim dobnim skupinama. Ozbiljan deficit vitamina D može dovesti do hipokalcemije (niske vrijednosti kalcijuma u krvi) i uzrokovati tetaniju ili konvulzije. Kliničke posljedice blagog nedostatka vitamina D kod djece se još uvijek istražuju, ali se smatra da hronično niske koncentracije mogu uticati na smanjenje mineralne gustoće kostiju čak i u odsutnosti rahitisa.

Metabolizam i oblici vitamina D

Vitamin D je prohormon koji se sintetizira u koži nakon izlaganja ultraljubičastom zračenju ili se apsorbira iz hrane ili dodataka prehrani. Prohormon se zatim pretvara u metabolički aktivan oblik u jetri, a potom i u bubrezima.

Glavni oblici vitamina D su:

• Holekalciferol ili vitamin D3 – oblik vitamina D koji nastaje u epidermalnim keratinocitima i dermalnim fibroblastima iz 7-dehidroholesterola pod uticajem ultraljubičastog B (UVB) zračenja. Zbog toga se zove i „vitamin sunca“. Osim što nastaje u koži pod uticajem sunčevog zračenja, može se unositi u organizam i ishranom ili vitaminskim suplementima. Prirodni izvor vitamina D3 su životinjski proizvodi ( vrste ribe bogate uljima – pastrmka, losos, haringa, žumance jajeta, juneća jetra,..)
• Ergokalciferol ili vitamin D2 je oblik vitamina D koji nastaje pod uticajem sunčevog zračenja u biljkama. Zbog toga su njegov prirodni izvor biljni prehrambeni proizvodi (žitarice, sok od narandže, biljna mlijeka – sojino, bademovo,…) ili vitaminski suplementi.
• Kalcidiol (25-hidroksivitamin D (25OHD)) je aktivni oblik vitamina D. Nastaje u jetri procesom 25-hidroksilacije vitamina D (kolekalciferola ili ergokalciferola). Koncentracija 25OHD u serumu koristi se za procjenu statusa vitamina D.

Opšte preporuke za dnevni unos vitamina D

Nacionalna akademija medicine (eng. National Academy of Medicine) i Američka pedijatrijska akademija ( eng. American Academy of pediatrics) daju sljedeće preporuke za unos vitamina D kod zdravih osoba prema dobnim skupinama:

Tabela 1. Preporučeni dnevni unos vitamina D prema dobnim skupinama

*IU/dan – internacionalnih jedinica na dan

Ove preporuke imaju za cilj održavaje koncentracije 25OHD u serumu >20 ng/mL (50 nmol/L), što je vrijednost za koju se smatra da isključuje rizik od rahitisa.

Imajući u vidu savremene životne okolnosti – visok stepen zagađenja zraka, upotrebu krema za zaštitu od sunca i sve kraći boravak djece na otvorenom prostoru –  vlastita produkcija vitamina D kod većine djece je niska. Sa druge strane, savremeni i prevladavajući način ishrane nije siguran put za obezbjeđenje potrebnih količina vitamina D.  Zbog toga je najsigurniji način da se obezbjedi preporučena koncentracija 25OHD, davanje farmaceutskih pripravaka vitamina D.

Suplementaciju vitaminom D treba početi unutar prvih nekoliko dana života i nastaviti kroz cijelo djetinjstvo i adolescenciju.

Treba naglasiti da se gore navedene preporuke odnose na zdravu djecu i da su potrebe za vitamnom D veće kod određenih medicinskih stanja koja smanjuju resorpciju iz gastrointestinalnog trakta, kao što su celijakija, inflamatorna bolest crijeva, cistična fibroza,…

Razlike u potrebama za suplementacijom vitamina D ovisno o načinu ishrane beba

Koncentracija vitamina D u majčinom mlijeku je niska (15 do 50 IJ/ L). Isključivo dojena djeca koja dnevno prosječno konzumiraju 750 mL majčinog mlijeka dobijaju ishranom samo 10 do 40 IJ vitamina D na dan. Da bi se vlastitom produkcijom u koži osigurala potrebna količina vitamina D, beba bi morala biti izložena sunčevoj svjetlosti najmanje 30 minuta sedmično uz ekspoziciju gotovo  cjelokupne površine kože (tako da beba nosi samo pelene), a savremena preporuka je da se djeca u dobi do 6. mjeseci života ne izlažu direknim sunčevim zracima. Zbog toga je siguran put za zadovoljenje potreba za vitaminom D kod isključivo dojenih beba suplementacija koju treba započeti u prvim danima života i to u dozi 400 IJ vitamina D na dan.

Sa druge strane, adaptirane mliječne formule sadrže najmanje 400 IJ/L vitamina D3. Budući da većina dojenčadi hranjenih adaptiranom mliječnom formulom nakon prvog mjeseca života unese gotovo 1 L mlijeka dnevno, na taj način postižu unos vitamina D od 400 IU/dan. Svako dojenče koje prima <1 L adaptirane mliječne formule dnevno treba suplementaciju od 400 IU/dan vitamina D. Dakle, ako se dojenče hrani kombinovano – doji uz dohranjivanje adaptiranom mliječnom formulom –  treba suplementaciju od 400 IU/dan kako bi se osigurao adekvatan unos vitamina D.

Oblici suplementacije vitamina D

Postoje dva oblika vitamina D koji se koriste kao suplementi: vitamin D2 (ergokalciferol) i vitamin D3 (kolekalciferol). Pokazalo se da vitamin D3 ima veću učinkovitost u postizanju ciljane koncentracije 25-OH-D u serumu. Zbog toga, većina obogaćenih prehrambenih proizvoda i vitaminskih dodataka sadrži vitamin D3. Za dojenčad se preporučuju vitaminski pripravci koji sadrže samo vitamin D, jer dojenčad nemaju potrebu za multivitaminskim dodacima. Izuzetak su neka rijetka medicinska stanja, ali se tada kao dio tretmana same bolesti ordinira i suplementacija određenim vitaminima.  Neki  pripravci vitamina D sadrže 400 IU po kapi, koliki je i preporučeni dnevni unos za dojenčad u prvoj godini života, što znatno olakšava praktičnu primjenu i doziranje.

Osim po koncentraciji vitamina D u jedinici volumena, vitaminski pripravci se razlikuju i po tzv. nosaču vitamina D, stabilizatorima otopine i drugim karakteristikama, pa razlikujemo mikroenkapsulirane, micelizirane i uljane pripravke vitamina D.  Studije pokazuju da najveću bioraspoloživost imaju uljani pripravci vitamina D.

Kako bi se izbjeglo predoziranje i toksični efekti, zdravstveni radnici moraju paziti da daju eksplicitne upute o ispravnom doziranju i primjeni pripravaka vitamina D, a roditelji da se striktno pridržavaju dobijenih uputa.

Literatura:

1. Smernice za zdravu ishranu djece uzrasta do tri godine. Federalno ministarstvo zdravstva, Sarajevo, 2013.
2. Institute of Medicine (US) Standing Committee on the Scientific Evaluation of Dietary Reference Intakes. Dietary Reference Intakes for Calcium, Phosphorus, Magnesium, Vitamin D, and Fluoride. Washington (DC): National Academies Press (US); 1997. Dostupno na: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK109825/
3. Dietary Reference Intakes for Calcium and Vitamin D. Washington (DC): National Academy of Sciences; 2011.
4. American Academy of Pediatrics. https://www.healthychildren.org/English/healthy-living/nutrition/Pages/Vitamin-D-On-the-Double.aspx
5. Lips P, Cashman KD, Lamberg-Allardt C, Bischoff-Ferrari HA, Obermayer-Pietsch B, Bianchi ML, et al. Current vitamin D status in European and Middle East countries and strategies to prevent vitamin D deficiency; a position statement of the European Calcified Tissue Society. Eur J Endocrinol. 2019 Apr;180(4):P23–54.
6. Marino R, Misra M. Extra-skeletal effects of vitamin D. Nutrients. 2019 Jun;11(7):E1460.
7. Rabenberg M, Scheidt-Nave C, Busch MA, Thamm M, Rieckmann N, Durazo-Arvizu RA, et al. Implications of standardization of serum 25-hydroxyvitamin D data for the evaluation of vitamin D status in Germany, including a temporal analysis. BMC Public Health. 2018 Jul;18(1):845.
8. Lane G, Nisbet C, Whiting SJ, Vatanparast H. Canadian newcomer children’s bone health and vitamin D status. Appl Physiol Nutr Metab. 2019 Jul;44(7):796–803.
9. Viraraghavan VR, Seth A, Aneja S, Singh R, Dhanwal D. Effect of high dose vitamin d supplementation on vitamin d nutrition status of pre-pubertal children on anti-epileptic drugs – A randomized controlled trial. Clin Nutr ESPEN. 2019 Feb;29:36–40.
10. Zakharova I, Klimov L, Kuryaninova V, Nikitina I, Malyavskaya S, Dolbnya S, et al. Vitamin D Insufficiency in Overweight and Obese Children and Adolescents. Front Endocrinol (Lausanne). 2019 Mar;10:103.