Suplementacija u trudnoći

Zdrava i izbalansirana ishrana predstavlja predstavlja dobar način za unos hranljivih materija

Piše: dr. Bojan Stević, specijalista ginekologije i akušerstva

Trudnoća je jedan od najzahtjevnih perioda u životu, a ujedno i najljepši. U tom periodu od 280 dana povećane su potrebe skoro u svim mikronutritijentima, koje se nastavljaju i tokom dojenja. Izbalansirana ishrana u toku trudnoće veoma je značajna kako za trudnicu tako i za razvoj ploda.

Uzimanjem suplemenata obezbjeđuje se adekvatan unos vitamina i minerala tokom trudnoće, kada to nije moguće samo ishranom. Primjena vitamina i minerala u trudnoći u većini zemalja se razlikuje. Razvijene zemlje imaju svoje nacionalne vodiče. U Americi postoji preporuke za upotrebu vitamina i minerala ali samo kod visoko rizičnih grupa žena (pušači, dijabetičari, žene koje nose više od jedne bebe, itd.). Potreba za različitim nutritijentima se mijenja zavisno od faze trudnoće, od kojih ćemo u ovom tekstu nabrojati samo pojedine.

Vitamin D je bitan za metabolizam kalcijuma i fosfata. Njegov nedostatak može izazvati depresiju, pad imuniteta i različita oboljenja kostiju. Vitamina D ima u ribi, punomasnim mliječnim proizvodima, sojinom mlijeku, žumanjcu jajeta i pojedinim vrstama gljiva. Kalcijum i magnezijum imaju ulogu u prevenciji visokog pritiska u trudnoći. Pravilna i uravnotežena ishrana zadovoljava potrebe za magnezijumom. Niska koncentracija magnezijuma može dovesti do preranih kontrakcija. Magnezijum sadrže: orašasti plodovi, sjemenke, banane, soja, zob ,brokula. Kalcijum je jako bitan za razvoj kostiju novorođenčeta. Izvori kalcijuma su: mlijeko, sir, sardine, bademi, narandže, kelj, brokoli. Cink je potreban za aktivnost oko 300 različitih enzima u tijelu od kojih su neki jako bitni u trudnoći. Prirodan izvor cinka su: zob, grah, grašak i bijeli luk. Omega-3 masne kiseline su važne za razvoj mozga i funkcionisanje retine. Prirodan izvor omega-3 masnih kiselina su: plava riba, riba iz hladnih mora, alge, orašasti plodovi.

Gvožđe zauzima prvo mjesto od svih mikronutritijenata, kada je u pitanju nedostatak i uzrok anemije. Najviše ga ima u jajima, koprivi, džigerici, ribi, kvascu, kozijem mlijeku. Apsorpciju olakšava vitamin C, a smanjuju je tanin iz čaja, kalcijum, vlakna, fitati. U toku trudnoće količina krvi u organizmu trudnice se povećava, tako da je potrebno više gvožđa za proizvodnju više hemoglobina za svu dodatnu krv. U malim količinama se gvožđe nalazi u hrani, većinom u oblicima  koji se slabije resorbuju, pa se hranom teže unose potrebne količine.  Takođe gvožđe je potrebno za razvoj ploda, te kako trudnoća napreduje, naročito nakon 30. nedelje potrebe ploda za gvožđem su sve veće. U praksi najbolje vrijeme za detekciju rizika po plod povezanog sa anemijom je rana trudnoća. Smatra se da suplementacija gvožđem smanjuje rizik od neželjenog porođaja i da  pozitivno djeluje na masu i veličinu djeteta (1). Studije navode povezanost kognitivnih sposobnosti novorođenčeta sa nivoom gvožđa u trudnoći (2).  Preporučena dnevna doza gvožđa za trudnice je 27 mg/dan što je znatno više od uobičajenih potreba koje su 18mg/dan (3). Komplikacije koje se mogu javiti u trudnoći zbog nedostatka gvožđa su: preklamsija, ponavljane infekcije, prijevremeni porođaj.

Zdrava i izbalansirana ishrana predstavlja predstavlja dobar način za unos hranljivih materija. Obzirom na današnji stila života teško je obezbijediti zdravu i uravnoteženu ishranu, pa se preporučuje dodatno uzimanje suplemenata. Stav autora je da se preporuke za uzimanje dijetetskih suplemenata ne smiju generalizovati i da treba ići ka individualnom pristupu. Takođe, moguće rješenje bi bilo da se u skorašnjoj budućnosti ide ka izradi smjernica za korištenje suplemenata u populaciji trudnica.

  1. Cogswell ME, Parvanta I, Ickes L, Yip R, Brittenham GM. Iron supplementation during pregnancy, anemia, and birth weight: a randomized controlled trial. Am J Clin Nutr 2003; 78(4): 773-781.
  2. Ramakrishnan, U. Nutrition and low birth weight:from research to practice. Am J Clin Nutr 2004;79(1): 17-21.
  3. Institute of Medicine, Food and Nutrition Board, National Academies: Dietary Reference Intakes (DRIs): Recommended Dietary Allowances and Adequate Intakes for Vitamins and Elements. [cited 2014 January 10].

Sponzor teksta: Amicus pharma doo