Pravilna i izbalansirana ishrana podrazumijeva unos svih makronutrijenata i mikronutrijenata
Piše: Isidora Kucalović, strukovni nutricionista dijetetičar
Isidora Kucalović, strukovni nutricionista dijetetičar, rođena 26.3.1998. godine u Gornjem Milanovcu, Republika Srbija. Osnovnu i srednju školu (gimnaziju-opšti smjer) završila u Vlasenici u Republici Srpskoj. Diplomirala na Akademiji strukovnih studija Beograd, odsjek Visoka zdravstvena škola, smjer nutricionista dijetetičar, sa prosječnom ocjenom 9.11 (devet i 11/100). Studije prvog stepena na studijskom programu, strukovni nutricionista dijetetičar upisala je školske 2017/18. godine a završila je školske 2020. godine. Položen stručni ispit za strukovnog nutricionistu dijetetičara pred ispitnom komisijom Ministarstva zdravlja, dana 11.5.2021. godine, nakon prethodno odrađenog pripravničkog staža u Kliničko bolničkom centru Zvezdara u trajanju od šest mjeseci, počev od 21.9.2020. godine do 20.3.2021. godine. Posjeduje radno iskustvo u obavljanju poslova nutricioniste dijetetičara u firmi Combos d.o.o. Beograd, u trajanju od dvije godine. Trenutno zaposlena u Zdravstvenoj ustanovi apoteka “ProFarm”.
Zdrave navike direktno utiču na zdravlje, fizičku spremnost, koncentraciju i samopouzdanje kod djece. Uravnotežena ishrana i redovna fizička aktivnost u djetinjstvu i adolescenciji predstavlja glavnu odrednicu zdravlja u kasnijem životu. Zato je jako važno da se u ranom djetinjstvu savladaju pravilni principi i stvore zdrave navike u ishrani.
Jedan od najvažnijih zadataka roditelja jeste da radi na građenju i usvajanju zdravih navika od prvog dana života djeteta. U prvim mjesecima života svakako da je najbolja hrana za bebu majčino ili adaptirano mlijeko, ukoliko majka nema dovoljno svog. Za malu djecu je optimalan izbor hrane svježa ili minimalno prerađena hrana bez dodatog šećera, masti i soli ili uz dodatak vrlo male količine. Roditelji su ti koji su odgovorni za izbor i priremu hrane koja kasnije oblikuje dječiji ukus i može dovesti do prihvatanja ili odbijanja određenih namirnica. Važno je i da roditelji ne hrane dijete kada plače kako bi se umirilo, da ne nagrađuju dijete hranom, da ne uče dijete da se igra sa hranom, jer sve to utiče na stvaranje loših navika ali i lošeg ponašanja.Treba insistirati na tome da se prave zdraviji izbori, a to se postiže time što će se hrana spremati kod kuće i tako što će se porodica učestalije okupljati za stolom.
Kako bi djeca usvojila pravilne navike u ishrani neophodno je da se one formiraju i njeguju, kako u porodici, tako i izvan nje, u predškolskim i školskim ustanovama. U toku dana djeci bi trebalo ponuditi tri glavna obroka (doručak, ručak i večeru) i dva među obroka (jutarnja i popodnevna užina). Ishrana u predškolskim i školskim ustanovama treba da bude primjerno organizovana u odnosu na fizičku aktivnost i vrijeme spavanja (u vrtićima). Energetske potrebe pojedinca razlikuju se u zavisnosti od uzrasta, pola i nivoa fizičke aktivnosti.
Pravilna i izbalansirana ishrana podrazumijeva unos svih makronutrijenata i mikronutrijenata koji bi trebalo da obezbijede dovoljan unos energetskih, gradivnih i zaštitnih hranljivih materija na dnevnom nivou. Svaki nutrijent ima svoju ulogu u metaboličkim procesima u organizmu i zato je potrebno da budu ravnomijerno zastupljeni. Djeci je potrebna odgovarajuća količina energije za funkcionisanje organizma, fizičku aktivnosti, te rast i razvoj, a organizam dobija energiju iz masti, ugljenih hidrata i proteina.
Masti-jedan od glavnih izvora energije i nosioci su vitamina A, D i E. Masti su neophodne za razvoj mozga i nervnog sistema kod djece. Važno je birati zdrave izvore masti kao što su mliječni proizvodi, orašasti plodovi, hladno cijeđena ulja, sjemenke, riba, riblje ulje, kokosovo ulje i životinjska mast se mogu koristiti za termičku obradu hrane. Iz ishrane djeteta treba isključiti rafinisana ulja, majonez, margarin, loj, grickalice, prženje u dubokim uljima itd. Ukoliko dijete unosi višak masti u organizam imaće višak nepotrebne energije, višak kilograma, ugroženo mu je zdravlje srca i krvnih sudova i narušen sastav krvi.
Ugljeni hidrati-su najznačajniji izvor energije potrebne za funkcionisanje organizma. Što se tiče ugljenih hidrata u ishrani, trebalo bi birati složene ugljene hidrate koji su bogati dijetnim vlaknima i skrobom. Dijetna vlakna su neophodna za normalno funkcionisanje digestivnog trakta, pa konzumiranje hrane bogate dijetnim vlaknima štite vaše dijete od pojave mnogih bolesti. Najbolji izvori dijetnih vlakana su voće i povrće, mahunarke, žitarice od cijelog zrna i brašna od cijelog zrna itd. Ono što bi svakako trebalo isključiti iz ishrane djeteta jesu prosti rafinisani šećeri kao što su slatkiši, čokolade, bombone, industrijski sokovi jer prekomijeran unos ove hrane može dovesti do raznih oboljenja.
Proteini (bjelančevine)-su potrebni za izgradnju i održavanje mišića, krvi, kostiju, kože i ostalih tkiva i organa. Važni su za normalan rast i razvoj djeteta i normalno funkcionisanje imunog sistema. Njabolji izvori proteina su svakako mliječni proizvodi, meso, riba, jaja, kao i biljni proteini mahunake (sočivo, grašak, boranija, pasulj). Nedovoljan unos proteina može dovesti do usporenog rasta i razvoja djeteta, pothranjenosti, anemije, slabijeg imuniteta, nepravilnog funkcionisanja organa kao i oštećenje kvaliteta kože, kose i noktiju.
Nijedna namirnica ne sadrži sve potrebne nutrijente, u vezi sa tim, unos svih sedam grupa namirnica koje su zastupljene u ishrani i pravilno kombinovanje istih, ima veliku ulogu u tome kako bi organizam dobio sve neophodne hranljive materije u toku dana. Pravilno izbalansiram unos hrane iz svih sedam grupa namirnica (žitarice, meso, riba, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, povrće, voće, masti i ulja i šećeri) će sigurno zadovoljiti sve potrebe za makronutrijentima (masti, ugljeni hidrati i proteini) i mikronutrijentima (vitamini i minerali) djeteta u toku dana.
