Stomatolog: Savjeti novopečenim roditeljima

 Karijes je bolest zuba koja se ne nasljeđuje. Nasljeđuju se samo sklonosti i eventualne loše navike prehrane i higijene koje mogu uzrokovati karijes, te je stoga važno održavati zube čistim jer čist zub je zdrav zub pa se što prije treba krenuti sa higijenom istih

 

piše: dr. Goran Pehar

 

Karijes je bolest zuba koja se ne nasljeđuje. Nasljeđuju se samo sklonosti i eventualne loše navike prehrane i higijene koje mogu uzrokovati karijes

 

 Kao i kod dojenja, i kod hranjenja na bočicu važno je da se dijete hrani u miru, dovoljno dugo i da pri hranjenju postoji rad donje čeljusti

 

Dijete nikako ne treba navikavati da se duda namače u slatko nego samo u čistu vodu. Slatka varalica u djeteta je najveća opasnost za njegove zube.

 

Do kraja druge godine dijete bi trebalo imati sve mliječne zube

 

Najvažnije je večernje pranje zuba jer navečer se zubi peru za zdravlje, a ujutro za ljepotu

 

 

Uvijek govorimo o tome kako majka već od samog začeća treba početi brinuti o zubima svoga djeteta. Ovaj put idemo korak dalje sa savjetima novopečenim roditeljima. Osvrnut ćemo se na dojenje djeteta, nicanje i održavanje mliječnih zuba. Zdravlje zuba nas odraslih ovisi isključivo o nama samima, dok zdravlje djetetovih zuba ovisi isključivo o brizi roditelja, naročito u tim prvim godinama života. Važno je istaknuti da je karijes bolest zuba koja se ne nasljeđuje. Nasljeđuju se samo sklonosti i eventualne loše navike prehrane i higijene koje mogu uzrokovati karijes. Karijes je ipak bolest nedovoljno čistih zuba. Čist zub je zdrav zub i kao takav se najčešće ne razboli.

 

Dojenje ili hranjenje na bočicu

Dojenje je prirodna prehrana i utječe na pravilan rast i razvoj čeljusti, međučeljusnih odnosa i zuba vašeg djeteta. Dojenjem dijete dobiva sve prijeko potrebne tvari neophodne za rast i razvoj. Majčino mlijeko je aktivna imunološka tvar kojom dijete stječe određen imunitet jako važan u prvim godinama života. Mali broj žena, zbog nekih razloga, ne može dojiti dijete. Zbog toga ne treba očajavati. Na tržištu ima veliki broj zamjenske hrane kao i bočica za hranjenje. Potrebno je izabrati adekvatnu bočicu i hraniti dijete na taj način. Kao i kod dojenja, i kod hranjenja na bočicu važno je da se dijete hrani u miru, dovoljno dugo i da pri hranjenju postoji rad donje čeljusti. Ako se dijete ne hrani dovoljno dugo, ono će biti gladno što će ga navesti da sve stavlja u usta pa i prst što potiče razvoj nepodesne navike sisanja prsta, a tako i razvoja ortodontskih anomalija. Ako nema dovoljnog kretanja donje čeljusti doći će do nedovoljnog razvoja međučeljusnih odnosa, što također vodi do razvoja nekih anomalija. Mala djeca vole sisati, lizati i dudati – to je normalno ponašanje. Zbog toga sve stavljaju u usta. Ako već moraju dudati, dobro je da to bude posebno oblikovana anatomska dudavaralica. Njen anatomski oblik će pomoći pri oblikovanju žvačnog aparata i neće štetiti razvoju čeljusti. Treba napomenuti da dijete nikako ne treba navikavati da se duda namače u slatko nego samo u čistu vodu. Slatka varalica u djeteta je najveća opasnost za njegove zube.

 

Nicanje zuba

 

Nicanje zuba je prirodan proces, pa zubi niču bez ozljeda sluznice i krvarenja. Prvi zubi počinju nicati između šestog i osmog mjeseca. Na svome putu oni pritišću okončine živaca što kod djeteta izaziva svrbež, pa zbog toga u usta gura ručice i druge predmete. Tada je najbolje dati mu gumene predmete kako bi se spriječilo ozljeđivanje sluznice usta nečim tvrdim. Potpunu mliječnu denticiju čini 20 zuba i to po 5 na svakoj strani tj. 10 u svakoj čeljusti. Nicanje počinje od šestog mjeseca života: najprije niknu donji srednji sjekutići, u dobi od 8-10 mjeseci, gornji srednji sjekutići, od 10-15 mjeseci, donji pa gornji postrani sjekutići, nakon 12 mjeseci gornji i donji prvi kutnjaci, između 16-18 mjeseci očnjaci i na kraju između 24-36 mjeseci života drugi kutnjaci. Do kraja druge godine dijete bi trebalo imati sve mliječne zube. Navedena vremena su približna i moguća su odstupanja 2-3 mjeseca. Patološkim se smatra nicanje koje kasni više od 6 mjeseci. Ako vašem djetetu zubi ne počnu nicati do kraja prve godine ili svi ne niknu do kraja druge godine, odmah se obratite svom stomatologu da se utvrdi postoje li u čeljusti osnove za zube i zbog čega nisu izrasli. Zubi mogu izrasti i prije, a nekada se dijete može i roditi sa zubom koji se tada zove predmliječni zub. Taj zub obično smeta pri dojenju pa ga treba malo zaobliti ili, ako je pomičan, onda skroz odstraniti. Postoji vjerovanje da zbog nicanja zuba djeca jače sline, što je pogrešno. U tom periodu djeca iz ležećeg položaja prelaze u sjedeći, slinovnice luče slinu, ali kako je dno usne šupljine još vrlo plitko, a djeca nisu svladala čin gutanja, slina curi iz usta. Kako slinjenje nije povezano sa nicanjem zuba potvrđuje i činjenica da u toj dobi sline i djeca kod kojih nicanje zuba kasni. Kada svi mliječni zubi napokon niknu, dijete je sposobno samo žvakati. Stoga mu dajte čvrstu hranu. Žvakanje čvrste hrane će pomoći razvoju čeljusti i mišića žvakača.

 

Pranje kao „igra“

 

Odgovor na pitanje kada dijete treba početi sa pranjem zuba glasi: „Što prije to bolje!“. Higijenu počinjemo održavati i dojenčetu, na taj način što ćemo nakon dojenja dati da dijete popije malo nezaslađene vode. Voda će sprati ostatke mlijeka iz usta što neće dozvoliti naseljavanje gljivica i bakterija koje mogu izazvati bolne promjene na sluznici dojenčeta. Već nakon pojave prvih zubića, roditelj može pažljivo obrisati zube štapićem i vatom umočenom u mlaku vodu. Kada izniknu svi zubi, dijete bi već trebalo početi upotrebljavati četkicu. U početku je za njega to samo igra i ono se igra oponašajući starije. Tu njegovu zaigranost treba iskoristiti, pa prati zube zajedno s njim. Nakon što dijete opere zube,vi mu ih još jednom pažljivo operite. Zube trebate prati nakon svakog jela. Najvažnije je večernje pranje zuba jer navečer se zubi peru za zdravlje, a ujutro za ljepotu.canstockphoto2376935_babywithtoothbrush1 fotografije-za-tekstove-cetkice