UH NE – ne želimo biti zločesti i aludirati da djeca s balavim nosićima nisu poželjni, samo želimo skrenuti pažnju na velike greške koje roditelji najčešće čine čim djetetu procuri nosić. Većina nas-vas-njih automatski krenu zabundavati dijete i ne dati mu vani jer je vani hladno i pada kiša, a unutra radi grijanje pa će dijete brže doći k sebi ako koji dan odleži zatvoren u kući. Dijete naravno pritom ne leži, jer nije bolesno i često se već prvi dan jako dosađuje jer mu fali bilo kakva veća aktivnost.
Naravno, ovo je priča o prehlađenoj djeci s klasičnim curi nos-kašlje simptomima, a ne onima kojima je prehlada otišla na mnogo opasniju upalu pluća ili bronhitis s visokom temperaturom pa stoga sve savjete koje donosimo pokušajte primijeniti na djecu koja nisu bolesna već samo prehlađena!
Otkud opet prehlada?
Čista logika kaže da se i virusi i bakterije brže razvijaju na višim temperaturama, no nekako baš to smetnemo s uma kada se dijete malo prehladi jer velika većina roditelja smatra da se dijete prehladilo baš zbog hladnog i vlažnog zraka. Ma nije – vjerojatno se prehladilo u vrtiću gdje je pobralo bakterije i viruse od druge djece (sline, kašlju jedan u drugoga, brišu nosiće rukama i rukavom pa diraju igračke i tako još brže prenose bacile). Ili, ako je njihov organizam bio izložen hladnijem vremenu u nedovoljno toploj odjeći pa se nahladilo ili pokislo i otud je krenula prehladica.
Ako se pita tete u vrtiću djecu koju je načela prehlada trebali bi ostaviti kod kuće kako ne bi zarazili ostalu još uvijek zdravu djecu, no znamo kako je teško organizirati čuvanje, ići malo malo na bolovanje pa je stoga u ovo zimsko vrijeme vrtić doslovno pun prehlađene djece. I tu nijedan roditelj, a ni tete jednostavno ne mogu ništa – osim pomoći djetetu da slobodno vrijeme provede u okruženju koje će definitivno pomoći njihovim nosićima. A to nije u toplom, već naprotiv – vani! Na svježem zraku!
Blagodati svježeg zraka
Pedijatri i svi zdravstveni djelatnici uglas će istaknuti sve blagodati boravka na svježem zraku – kretanje vani djetetu omogućuje da se nadiše svježeg zraka koji će iznimno povoljno utjecati na njegove dišne puteve (nosići se brže odčepe, sluznica se ne isušuje kao u toplom, suhom zraku što dovodi do zgušnjavanja sluzi… ), bolje im radi krvotok i cijeli živčani sustav, a o blagodatima aktivnosti i umora da i ne govorimo.
I sam kašalj brže će se smiriti ukoliko dijete u pluća unosi svjež, a ne suh, ustajali zrak pa stoga pedijatri i djeci s bronhitisom i laringitisom savjetuju svakodnevni boravak vani da se dišni putevi iščiste i provjetre. Naravno, nećete poslati van dijete s visokom temperaturom niti ćete ga ostaviti na kiši bez jakne na tri sata, ali ako je ono adekvatno obučeno i obuveno nema razloga da s njime svaki dan ne prošećete minimalno pola sata. I neka to ne budu one šetnje od vrtića do dućana pa odmah doma, već dajte djetetu da se malo izguštira i u parkiću (ako nije kiša), neka slobodno skuplja plodove s poda (orahe, kestene), razbacuje lišće, jer i sva ta vanjska prljavština u sebi ima čitav niz dobrih bakterija(mikrobakterija iz tla i zraka) koje također utječu na podizanje djetetovog imuniteta, odnosno stvaranje otpora na brojne bolesti (alergije, dijabetes, multipla skleroza, crijevne bolesti …).