Slaven Krajina: Svaka buduća majka ili trudnica trebala bi znati koje su prednosti dojenja

Moramo naglasiti da postoje žene koje iz opravdanih zdravstvenih razloga ne mogu dojiti, i to je krajnje prihvatljivo.

Intervju: dr. Slaven Krajina, specijalista pedijatrije

Veoma poznato lice roditeljima dobojskog kraja je dr. Slaven Krajina. dr. Slaven Krajina  je specijalista pedijatrije i urednik instagram naloga LegeArtis. Studij medicine upisao i završio u Banjoj Luci. Specijalistički ispit iz područja Pedijatrije položio 2017. godine. Od 2011. godine zaposlen u JZU DZ Doboj u Službi KSZ Pedijatrije. Mi smo iskoristili priliku i razgovarali sa dr. Slavenom o jednoj od najznačajnijih tema kada je u pitanju pravilan rast i razvoj beba, a to je ishrana novorođenčeta i bebe. U nastavku vam donosimo savjete dr. Krajine.

Za početak razgovora nam recite koliko je važno da se majka još tokom trudnoće priprema za dojenje?

Jedna pametna žena je rekla „Dojenje je stvar odluke“. Interesantno, veliki broj trudnica odluku o dojenju donese još prije poroda u toku trudnoće. Međutim, veliki broj žena u porodilište dolaze nespremne i nedovoljno edukovane. Nepobitna činjenica da širom naše zemlje postoji veliki broj edukacija koji se tiču poroda, ali ne i samog dojenja. Budućim majkama osim edukacije, neophodno je i emocionalno osnaživanje obzirom da porodilje prolaze kroz „hormonalnu bujicu“ zbog čega su bitne ispravne i provjerene informacije kao i pozitivan stav koji će smanjiti strah i ojačati njihov duh. 

Koliko su žene upoznate s prednostima dojenja i koje biste vi naglasili kao najvrjednije?

Svaka buduća majka ili trudnica trebala bi znati koje su prednosti dojenja. Da li su i koliko žene edukovane, vjerujem da ovisi od njihovog ličnog interesovanja. Danas kada toliko znamo o benefitima dojenja za dijete i majku, mislim da ne bi trebalo dvojiti. Ovdje moramo naglasiti da postoje žene koje iz opravdanih zdravstvenih razloga ne mogu dojiti, i to je krajnje prihvatljivo. Prednosti dojenja u odnosu na formulu za dijete su to što je majčino mlijeko uvijek toplo i spremno za bebu, sterilno i čisto, štiti dijete u prvim mjesecima života od brojnih zaraznih bolesti, kasnije kroz život prevenira mogućnost razvoja gojaznosti, dijabetesa i astme, za pojedine porodice, posebno višečlane ekonomski je prihvatljivo, dok sa druge strane ubrzava oporavak majke i prevenira razvoj kancera dojke. 

Koji su po vama najveći problemi s kojima se majke susreću vezano uz dojenje i traže li pomoć na vrijeme?

Veliki problem u našoj zemlji još uvijek je gdje i kada podojiti dijete? Šta će reći okolina? Nadovezujem se primjerom od prije par dana iz jednog TC kada je moja supruga pitala prodavačicu da u kabini podoji našu kćer, jednostavno joj nije bilo dozvoljeno, da paradoks bude veći radi se o lancu dječje odjeće. Evo to je samo jedan u nizu problema sa kojim se susreću majke koje žele ništa više osim da nahrane svoju bebu. 

Kada je u pitanju upotreba kravljeg mlijeka kod novorođenčeta zašto nije preporučeno?

Kravlje mlijeko ne preporučuje se kao glavni obrok jer po sastavu nije adekvatna zamjena i alternativa majčinom mlijeku. Često se pedijatri znaju našaliti pa reći nije dijete tele da pije kravlje mlijeko. U odnosu na majčino, kravlje mlijeko sadrži dosta kalcija i proteina što može uzrokovati anemiju, tvrdu stolicu i zatvor, oštećenje bubrega u febrilitetu, alergijske reakcije i druge zdravstvene probleme. Vjerujem, da će sada neki od vas prokomentarisati da su podignuti na kravljem mlijeku što je tačno, ali ako pogledamo unatrag i moja baka se vozila na zaprežnim kolima ali ja nešto nemam tu želju.

Razlikuje se uvođenje dohrane kod dojene i kod nedojene djece? U čemu je razlika?

U pogledu uvođenja krute hrane ili kašica tu nema razlike kod dojene i djece na formuli. U tom pogledu postoji neslaganje između WHO i ESPGHAN – a, npr. WHO savjetuje ekskluzivno dojenje prvih šest mjeseci, potom uvođenje krute hrane, dok ESPGHAN propagira da dohranu treba uvesti u periodu između četvrtog i šestog mjeseca života što je stav i našeg udruženja. Bitno je naglasiti da majčino mlijeko za razliku od formule, nema dovoljno željeza pa dojena djeca posebno majki koje su bile anemične u trudnoći i kod kojih se krene kasno sa dohranom posebno sa mesom, nerijetko budu malokrvna. 

Sa kojom čvrstom hranom treba krenuti i sa koliko mjeseci?

Koju namirnicu će dijete prvo probati ovisi isključivo od vjerske, etničke i kulturološke pripadnosti. Uzmimo u obzir, mi i Azijati nećemo uvoditi u ishranu iste namirnice. Po ishrani mi smo bliski Germanima pa obično započinjemo ishranu sa krompirom, rižom, mrkvom, tikvicom i slično. Obično se postavlja pitanje u koje doba dana krenuti sa ishranom i to je najbolje u vrijeme budućeg ručka između jedan ili dva sata. Također, jedna od dilema koliko kašičica dati bebi da proba i tu obično preporučimo u prosjeku između osam i petnaest.

Sa koliko mjeseci dijete može da kozumira jaja? 

Uvođenje alergenih namirnica u ishranu pa tako i jajeta posljednjih godina se značajno promijenilo. Sada već znamo da je jako bitno djetetu predstaviti i uvesti alergene namirnice što ranije u ishranu kako bi dijete steklo toleranciju na hranu. Pa tako npr. jaje i kikiriki savjetujemo da dijete proba u periodu između četvrtog i šestog mjeseca života po protokolu koji prethodno detaljno objasnimo roditeljima. Bitno je naglasiti da dijete do prvog rođendana treba probati gotovo sve namirnice osim soli, šećera i meda. 

Mnoge mame imaju pitanja vezana za uvođenje meda u ishranu. Kada je najbolje vrijeme?

Savjetujemo da med djeca ne konzumiraju prije prvog rođendana zbog mogućeg dojenačkog botulizma. Botulizam je zaista rijetka, ali smrtonosna bolest koja nastaje kao posljedica botulinskog toksina kojeg stvara bakterija koja se naziva Clostridium botulinum i može se naći u zemlji, prašini, na biljkama i u probavnom sistemu životinja. Zbog nezrelosti probavnog sistema dojenčeta i crijevne mikroflore kao i slabog aciditeta želudačnog soka bitno je da med ne konzumiraju dojenčad. Izuzetak je med koji je pod dejstvom visokog tlaka dekontaminiran od ove bakterije.

Za kraj koja je vaša poruka roditeljima kada je u pitanju ishrana mališana?

Na koncu, bitno je reći da bi ishrana trebala biti bazirana na raznovrsnim namirnicama. Kod sve dječice predškolskog i školskog uzrasta trebalo bi gajiti zdrave zdravstvene navike u stilu tri glavna obroka i dvije užine. Poželjno je ograničiti unos sokova posebno gaziranih, konzumaciju slatkiša i grickalica koji doprinose nastanku gojaznosti koja je prediktivni faktor razvoja brojnih hroničnih nezaraznih bolesti poput dijabetesa i hipertenzije. 

POVEZANI ČLANCI

Zadnje objave