Živimo u društvu gdje se curicama od najranije dobi reproduktivno zdravlje izjednačava sa nečim čega treba da se stide i da o tome slobodno ne govore.
dr. Šejla Balić Đuliman, spec.ginekologije i akušerstva
Dr. Šejla Balić Đuliman je specijalista ginekologije i akušerstva, zaposlena u Kantonalnoj bolnici dr. Safet Mujić Mostar.
U časopisu Roditelj imamo čast da vas uvedemo u fascinantan svijet ženskog zdravlja kroz razgovor sa dr. Šejlom Balić, specijalistom ginekologije i akušerstva. Kroz ovaj intervju, zajedno ćemo istražiti mnoge aspekte ginekologije i akušerstva, a poseban naglasak će biti stavljen na značaj reproduktivnog zdravlja žena i proces pripreme za porođaj. Doktorica Balić će nam pomoći da bolje razumijemo kako žensko reproduktivno zdravlje utiče na njihovu cjelokupnu dobrobit, kao i koje su ključne komponente priprema za bezbjedan i zdrav porođaj.
Kako ste se odlučili za karijeru ginekologa i akušera? Šta vas je inspirisalo da odaberete ovu oblast medicine?
Prvenstveno to nije bila odluka, nego ispunjenje dječje želje. Znam da zvuči kao kliše, ali većinom kad spomenete ginekologa, pomislite na osobu koja porađa žene. To je bila moja primarna motivacija, željela sam učestvovati u rađanju novog života. Međutim kako sazrijevate shvatite da živite u patrijarhalnom svijetu i postanete izrazito osjetljivi na položaj i probleme žena u društvu. Shvatite i da ginekologija podrazumijeva mnogo više. Željela sam da pomažem prvenstveno ženama, brinem o njima, jer u svakoj pacijentici vidim svoju majku, sestru, prijateljicu i svaka od njih zaslužuje najbolju skrb koju ja mogu ponuditi. Ono što me privuklo ginekologiji i akušerstvu jeste odnos i povjerenje koji međusobno razvijete. A i bebe su slatke.
Koje su najčešće bolesti i stanja kojima se bavite kao ginekolog? Ima li specifičnih problema koji su češći u određenim dobima ili među određenim grupama žena?
Ginekologija i akušerstvo je jako široka grana medicine koja obuhvata cijeli životni vijek jedne žene. Naravno kod adolescenata se češće bavite nepravilnim ciklusima, hormonalnim disbalansima, u njihovoj kasnijoj dobi bavite se klimakterijumom i senijumom. Dijapazon stanja i raspon dobnih skupina sa kojima se susrećem u ambulanti svakodnevno je vrlo šarolik. Svako doba nosi svoju brigu, pa tako i u ginekologiji. Sa širenjem svijesti i odličnim programima za promociju zdravlja, svakodnevno se susrećem i sa zdravim ženama koje vode aktivan nadzor nad svojim ginekološkim zdravljem. Mi ginekolozi, pored medicinskog aspekta posla, također veliku ulogu imamo i u promociji zdravlja, te psihološkoj potpori ženama u njihovim najosjetljivijim momentima.
Koji su ključni savjeti koje biste dali ženama u vezi sa očuvanjem reproduktivnog zdravlja?
Reproduktivno zdravlje ne treba biti stigma. Živimo u društvu gdje se curicama od najranije dobi reproduktivno zdravlje izjednačava sa nečim čega treba da se stide i da o tome slobodno ne govore. Predavanja u adolescentskom dobu trebaju biti imperativ budućim zdravim generacijama. Menstruacija ne treba biti riječ koja se ne izgovara, ili joj se traže sinonimi kako bi zvučalo manje nepristojno. Svoj pregled kod ginekologa ne posmatrajte kao mehanički čin uzimanja papa testa i slično, nego mogućnost dijaloga i rješavanja nedoumica koje moguće da imate. Mladima bih poručila o važnosti učenja o spolnom i reproduktivnom zdravlju, poticanju prema mjerama zaštite te važnosti imunizacije.
Kako bi ste opisali proces trudnoće i porođaja? Koji su najvažniji aspekti koje trudnice trebaju razumjeti?
Trudnoća je fiziološki proces u kojem se dešavaju značajne promjene kako u tijelu žene, tako i psihološkom aspektu. Od momenta kad zatrudnite, susrećete se sa naizgled beskonačnom listom izbora. To je životni period kada se istovremeno radujete dolasku bebe, ali i strepite da li će biti sve u redu. Roditelji trebaju da se informišu o stvarima koje prate trudnoću i porođaj. Možda je najbitniji savjet psihološka priprema i oslobađanje od straha koji trudnoća i porod nosi.
Bili ste predavač na edukacijama za trudnice. Koliko je važno da su trudnice upoznate sa samim činom poroda?
Edukacija je najznačajniji faktor za uspješan porod. Za dobro iskustvo poroda neophodno je pripremiti se unaprijed. Psihofizička priprema podrazumijeva set fizičkih vježbi i edukacija kojima je cilj pripremiti trudnicu za porođaj kako bi dolazak u porodilište bio sa što manje straha, a što više pozitivne energije koja će pomoći da na svijet donese svoje novorođenče. Trudnice trebaju savladati znanje o porođajnim dobima, tehnikama pravilnog disanja, prepoznavanju pravih trudova i ispravan način prolaska kroz iste. Voljela bih da trudnice bez strepnje iskoristite svoje redovne kontrole pred porod, da se informišu i upoznaju sa osobljem i rađaonom, te da i na taj način smanje napetost i strah. Svima nam je u cilju da supružnici imaju što ljepše iskustvo na porođaju.
Kako se nosite s emocionalnim izazovima koje vaši pacijenti mogu doživjeti tokom trudnoće, porođaja i postporođajnog perioda?
Izazov ginekologa jeste u momentima kad smo suočeni sa nepobitnim nepovoljnim ishodom, je da moramo pružiti podršku i utjehu. Donošenje loših vijesti pacijentima izaziva tugu i u nama, i ne prestaje izlaskom iz prostorije. Uloga ginekologa kao što sam već spomenula, podrazumijeva i vrstu psihološkog savjetovanja. Trudnice pod uticajem hormona u trudnoći i postpartalnom periodu predstavljaju vrlo osjetljivu populaciju, gdje je vrlo bitno prepoznati probleme s kojim se one suočavaju i zajedno pokušati riješiti isti. Na svakom pregledu trudnice, odvojim vrijeme za pitanja i nedoumice koje imaju. Sasvim je normalno osjećati spektar emocija u ovom periodu, ali želim napomenuti da ne zadržavate to za sebe i da nađete osobu sa kojom možete podijeliti svoje tegobe. Ne smijemo biti žene koje se ne smiju požaliti da su u postporođajnoj depresiji, jer se njihova nena savršeno sa tim nosila. Istina je da je niko nije pitao.
Možete li nam reći nekoliko vaših ličnih iskustava ili priča o inspirirajućim trenucima u vašoj karijeri?
Teško je izdvojiti. Mislim da u ljudskoj prirodi leži činjenica da izrazito volimo da dijelimo radosne trenutke i donosimo lijepe vijesti. Kada sa jednom rječju ozarite lica drugih ljudi, to je blagodat. Činjenica da ja svaki dan nekome izmamim osmijeh na lice, bilo to sa riječima, trudni ste ili čestitam, postali ste mama, meni predstavlja veliko zadovoljstvo. Tako da, rado mogu reći da moja karijera obiluje inspirativnim trenucima i danima prožetim srećom i smijehom.
Koje su najvažnije poruke koje želite prenijeti ženama u vezi sa njihovim zdravljem i reproduktivnim pravima?
Pravo svake osobe je da bude zdrava, a obaveza da brine o svom zdravlju. Prepoznavanje i edukacija o reproduktivnim pravima je nužna za razvoj zdrave seksualnosti, te alat protiv diskriminacije. Odluku o broju i vremenu rađanja djece, te pristup informacijama i metodama koje im to omogućavaju i pravo da donese odluku o vlastitoj reprodukciji, svaka žena treba da donese samostalno, bez osude okoline . Voljela bih naglasiti važnost preventivnih pregleda, screening metoda, jer cilj nam nije liječiti bolest, nego spriječiti. Redovni ginekološki pregledi nam omogućavaju ranu detekciju nepravilnosti koje biu suprotnom posljedično mogle imati koban ishod. Bolja budućnost počinje zdravljem žena.
