Sara Ilić: Važno je da logoped uradi procjenu govorno-jezičnih sposobnosti

Prije nego se započne proces učenja stranog jezika svakako je potrebno da dijete ovlada maternjim jezikom kako ne bi kasnije naišlo na teškoće u savladavanju maternjeg jezika.

Piše: Sara Ilić, logopedica 

Sara Ilić rođena u Trebinju  27.10.1992. Osnovnu i srednju školu završila u Bileći. 2015. diplomirala na UIS-Medicinski fakultet Foča, smjer Specijalna edukacija i rehabilitacija- logopedija i surdoaudiologija. Majka dvoje djece i od nedavno vlasnik logopedskog kabineta „Logopraktika“ u Bileći.

Za uredan govorno-jezični razvoj djeteta potrebno je zadovoljiti određene uvjete kao što su biološki, psihološki i sociološki procesi sazrijevanja. To se odnosi na utvrđivanje djetetove okoline u kojoj odrasta gdje se prvenstveno fokusiramo na porodičnu dinamiku. Potrebno je utvrditi prati li psihički razvoj djeteta ujedno i fizički rast i razvoj. O razvoju govora i kada je pravo vrijeme regaovati razgovarali smo sa Sarom Ilić, logopedicom. 

Po zanimanju ste logoped. Kako ste se odlučili za taj poziv?

Oduvijek volim da radim sa djecom, volim da sam u njihovom okruženju,  obasipaju iskrenošću, neiskvarenošću i pored njih se i sama osjećam kao dijete. Također, od malih nogu sam se susretala sa djecom koja imaju neki vid govorno-jezičnog poremećaja i uvijek me vukla želja da saznam šta se krije iza tih problema, šta je uzrok, zašto neka djeca mucaju a neka ne, kako se može pomoći i slično.

Danas djeca sve češće imaju problema sa razvojem govora. Kada je pravo vrijeme za prvu posjetu logopedu?

Da, istina je da je sve veći broj djece sa nekim vidom poremećaja govora i jezika. Ono što mogu reći jeste da ne možete doći prerano kod stručnjaka. Roditelji obično počinju da traže pomoć stručnjaka tek kada primijete da dijete sa dvije godine još uvijek nema prvu riječ, ili kada sa tri godine zna samo par riječi ili mu  je pak  govor nerazumljiv. Moja preporuka je da roditelji čim primijete bilo kakva odstupanja u govorno-jezičkom razvoju treba da potraže pomoć stručnjaka.. Npr. beba između 10 i 12 mjeseci treba da ima pokazni gest, a pokazni gest jeste zapravo preteča samom govoru. I ukoliko izostaje u tom periodu eto razloga da se javite stručnjaku. Najoptimalniji period za govorno-jezični razvoj jeste period do treće godine i u tom periodu treba iskoristiti raspoloživi kapacitet.

Koliko su računari, tableti i telefoni utjecali na razvoj govora kod mališana? 

Ovo je svakako tema o kojoj se danas mnogo govori ali nažalost malo toga se radi po pitanju rješavanja problema koji nastaju upravo kao posljedica prevelikoj izloženosti ekranima.  Živimo u periodu digitalnog razdoblja, tehnologija je dio naše svakodnevnice i svakako da utiče na naš stil života kao i na razvoj naše djece s akcentom  na govorno-jezični razvoj. Zašto je to tako? Djeci je od najranijeg uzrasta plasirana velika doza sadržaja na svim vrstama ekrana i u tom vrlo bitnom periodu za razvoj, kada dijete treba da istražuje svoju okolinu i na prirodan način se razvija ono je pred ekranom i na taj način usporava psihomotorni i govorno-jezični razvoj. Ne možemo očekivati da će razvoj djeteta teći normalnim tokom ako dijete veći dio dana provede pred ekranom. Dijete treba da je aktivno, da istražuje i upoznaje svoju okolinu, stiče različita iskustva koja će vremenom znati pravilno da prepoznaje i upotrebljava. Tako da roditelji treba da smanje (ograniče) izlaganje djeci ekranima, a djeci mlađoj od 24 mjeseca ekrane u potpunosti ukinuti. Roditelji treba da vode računa o vrsti sadržaja koje djeca gledaju i zajedno sa djecom gledaju isti. Ugasiti TV kada se ne gleda.

I sami ste majka dvoje mališana. Kako kod njih pratite razvoj govora?

Biti majka i neko ko se bavi razvojem govora i jezika je s jedne strane odlično, jer uvijek znate šta da očekujete u određenom uzrastu, a sa druge strane je teško jer znate kakve posljedice donose neki naši izbori,  počevši od same trudnoće pa tokom burnog ranog razvoja jer ste stalno na oprezu i preispitvanju samog sebe i svojih postupaka. Ali svakako bih rekla da je velika prednost poznavati uzrasne norme i na osnovu njih pratiti razvoj svog djeteta i samim tim stimulisati i  na vrijeme reagovati.

Kada roditelji primijete neki problem u razvoju govora, kada da se obrate stručnjaku?

Odgovor na ovo pitanje se samo nameće  čitajući gore navedeno.  Stručnjaku se možete obratiti u bilo kom uzrastu djeteta, raspitati se o uzrasnim normama i tako biti spreman i znati šta očekivati kada. Nemojte čekati da dijete napuni 3 godine a zna samo par riječi da kaže. Ponavljam, ne možete rano doći kod logopeda.

Mnogi roditelji se često hvale kako njihovi mališani govore neki strani jezik. Da li je uredu da tako mala djeca bolje govore strani jezik od maternjeg jezika? Kakva su Vaša iskustva?

U današnje vrijeme potreba za poznavanjem stranog jezika  je na  visokom nivou, prisutna je velika kulturna raznolikost i potreba za razumijevanjem i govorenjem što više jezika je svakako opravdana. Međutim, prije nego se započne proces učenja stranog jezika svakako je potrebno da dijete ovlada maternjim jezikom kako ne bi kasnije naišlo na teškoće u savladavanju maternjeg jezika. Važno je da logoped uradi procjenu govorno-jezičnih sposobnosti kako bi bio siguran da učenje novog jezika neće poremetiti bazu maternjeg jezika, već da će je samo nadograditi. Djeca koja zamjenjuju (supstituišu)glasove, omituju, umekšavaju, obezvučuju ili/i iz bilo kojeg razloga kasne u govorno-jezičkom razvoju mogu da imaju takva odstupanja u izgovoru i u stranom jeziku. Tek kada logoped ukaže na probleme koje dijete ima prilikom izgovora glasova ili u samom kašnjenju  govora i nakon logopedskog tretmana i rješavanja problema u govoru i jeziku, dijete je spremno za učenje stranog jezika. Dakle, baza maternjeg jezika mora imati dobar temelj, osnovu, kako bi izgradnja onoga što tek dolazi bila čvrsta i ustaljena.

Šta roditelji treba da poduzmu kada je u pitanju razvoj govora?

Roditelji treba da prate prirodan razvoj svog djeteta. Šta to zapravo znači? Od najranijeg uzrasta baviti se djetetom, voditi higijenske brige o djeci, maziti, ljubiti, pričati, slušati njihove potrebe. Bebe pričaju i kad plaču, adekvatno reagovati na plač. Kada se uvede čvrsta hrana, sa oko 6 mjeseci, ne blendati djeci hranu, neka žvaću, tako će jačati vilicu i pripremati oralnu muskulaturu za pravilan razvoj govora. Igrati se sa svojom djecom, provoditi kvalitetno vrijeme zajedno. Roditelji treba da budu dobri govorni modeli svojoj djeci, ne „tepati“  već pravilno govoriti jer su roditelji ti od kojih djeca uče. Već smo spominjali ekrane i njihov uticaj na govorno-jezični razvoj, tako da ću samo opet skrenuti pažnju da se ograniči vrijeme izloženosti svim vrstama ekrana.

Za kraj da li imate neku poruku za naše čitatelje? 

Za kraj mogu poručiti roditeljima da treba što više vremena da posvećuju djeci, da kvalitetno iskoristite  zajedničko vrijeme i samim tim će bolje biti upućeni u razvoj svoje djece. Ukoliko se javi neki problem na vrijeme reagovati i obratiti se stručnjaku, jer  javiti se na vrijeme znači da ste već u prednosti.

POVEZANI ČLANCI

Zadnje objave