Rizična trudnoća

Često se trudnoća klasificira kao visokorizična zbog problema koji proizlaze iz same trudnoće i koji nemaju puno veze sa zdravljem majke

Svaka trudnoća nosi svoje rizike, ali dobra prenatalna njega i podrška mogu vam pomoći da umanjite te rizike. Čimbenici kao što su dob i cjelokupno zdravstveno stanje mogu povećati vaše šanse da doživite komplikacije tokom trudnoće.

Trudnoća je u većini slučajeva prirodan proces. Nakon trudnoće, žene započinju porod na datum ili blizu roka i rađaju zdravu bebu. Dan ili dva kasnije napuštaju bolnicu kako bi započeli svakodnevni život sa svojom porodicom. Ali, ne prolaze sve trudnoće glatko. Neke žene se suočavaju sa pojavom koju doktori nazivaju rizičnom trudnoćom. Trudnoća se smatra rizičnom kada postoje potencijalne komplikacije koje bi mogle utjecati na majku, bebu ili oboje. Visokorizične trudnoće zahtijevaju vođenje od strane stručnjaka kako bi se osigurao najbolji ishod za majku i bebu.

Faktori rizika za rizičnu trudnoću

Razlozi da se trudnoća može smatrati rizičnom uključuju:

• Dob majke –  Jedan od najčešćih faktora rizika za rizičnu trudnoću je dob buduće majke. Žene koje će biti mlađe od 17 godina ili starije od 35 godina kada se porode, imaju veći rizik od komplikacija. Rizik od pobačaja i genetskih oštećenja se povećava nakon četrdesete godine.
• Medicinska stanja koja postoje prije trudnoće – Stanja poput visokog krvnog pritiska; problemi s plućima, bubrezima ili srcem; dijabetes; autoimuna bolest; spolno prenosive bolesti; ili hronične infekcije poput virusa humane imunodeficijencije (HIV) mogu predstavljati rizik za majku i/ili nerođenu bebu. Historija pobačaja, problemi s prethodnom trudnoćom ili porodična historija koja uključuje genetske poremećaje su također faktori rizika za rizičnu trudnoću.
• Ako imate zdravstvene tegobe, važno je da se posavjetujete sa svojim doktorom prije nego što odlučite zatrudnjeti. Vaš doktor može izvršiti testove, prilagoditi lijekove ili vas savjetovati o mjerama predostrožnosti koje trebate poduzeti kako biste optimizirali svoje zdravlje i  zdravlje vaše bebe.
• Čak i ako ste zdravi kad zatrudnite, moguće je razviti ili dijagnosticirati probleme tokom trudnoće koji mogu utjecati na vas i vašu bebu. Dva najčešća problema vezana za trudnoću su:
• Preeklampsija – sindrom koji uključuje visoki krvni pritisak, mokraćne proteine ​​i oticanje; može biti opasno ili čak fatalno za majku ili bebu ako se ne liječi. Međutim, stavljanjem ovog sindroma pod kontrolu većina žena koje razviju preeklampsiju imaju zdrave bebe.
• Gestacijski dijabetes je vrsta dijabetesa koji se razvija tokom trudnoće. Žene s gestacijskim dijabetesom mogu imati zdrave trudnoće i bebe ako slijede plan liječenja od svog zdravstvenog radnika. Dijabetes se obično riješi nakon porođaja. Međutim, žene s gestacijskim dijabetesom imaju povećan rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.

Problemi vezani za trudnoću

Često se trudnoća klasificira kao visokorizična zbog problema koji proizlaze iz same trudnoće i koji nemaju puno veze sa zdravljem majke. Oni uključuju:

• Prerani porod, tj. porod koji započinje prije 37. sedmice trudnoće. Iako ne možemo znati koje će žene doživjeti prijevremeni porod, postoje faktori koji žene dovode u veći rizik, poput određenih infekcija, skraćenog vrata maternice ili prethodnog prijevremenog porođaja.
• Više rođenja znači da nosite više od jedne bebe (blizance, trojke, četvorke itd.). Višeplodne trudnoće, koje su češće kod žena koje koriste više tretmana za neplodnost, povećavaju rizik od preranog porođaja, gestacijskog dijabetesa i visokog krvnog pritiska izazvanog trudnoćom.
• Placenta previa je stanje u kojem placenta prekriva cerviks. Ovo stanje može izazvati krvarenje, posebno ako žena ima kontrakcije. Ako placenta i dalje pokriva vrat maternice dok se porođaj bliži, doktor može zakazati carski rez kako bi smanjio rizik od krvarenja za majku i bebu.
• Fetalni problemi, koji se ponekad mogu vidjeti na ultrazvuku. Otprilike 2% do 3% svih beba ima manji ili veći strukturni problem u razvoju. Ponekad može postojati porodična historija fetalnih problema, ali ti problemi mogu biti i potpuno neočekivani.

Prevencija i liječenje komplikacija u trudnoći

Čak i ako nemate postojećih zdravstvenih problema, mnogi doktori preporučuju konsultacije prije začeća kako biste osigurali da budete zdravi koliko god možete biti prije nego što zatrudnite. Na ovom sastanku doktor vam može preporučiti korake koje možete poduzeti kako biste smanjili rizik od određenih problema.

Oni uključuju:

• Uzimanje najmanje 400 mikrograma folne kiseline dnevno, počevši prije i nastavljajući tokom trudnoće
• Primanje odgovarajuće imunizacije
• Zdrava prehrana i održavanje pravilne težine
• Redovne tjelesne aktivnosti, osim ako vam doktor nije drugačije savjetovao
• Izbjegavanje cigareta, alkohola i droga (osim lijekova koje je odobrio doktor)
• Redovne konsultacije s doktorom

Ako se vaša trudnoća smatra rizičnom, doktor vas može uputiti na perinatologa, specijalistu za majčinu i fetalnu medicinu. Perinatolog je opstetričar sa posebnom obukom za visokorizične trudnoće. Ovaj će specijalist raditi s vašim drugim doktorima, medicinskim sestrama i ostalim zdravstvenim radnicima kako bi osigurao najbolji mogući ishod i vama i vašoj bebi.

Trebam li posebne testove?

Ovisno o okolnostima, vaš doktor može preporučiti:

• Specijalizirani ili ciljani ultrazvuk – Ova vrsta ultrazvuka fetusa, koja koristi visokofrekventne zvučne valove za stvaranje slika bebe u maternici – u mogućnosti je detektovati sumnjivi problem, poput abnormalnog razvoja.
• Prenatalni skrining DNA (cfDNA) – Tokom ovog postupka, DNK majke i fetusa izvlači se iz uzorka krvi majke i fetalna DNK se pregledava radi povećane šanse za određene probleme sa hromozomima.
• Invazivni genetski skrining –  Vaš doktor može preporučiti amniocentezu ili uzorkovanje horionskih resica (CVS). Tokom amniocenteze, uzorak tečnosti koja okružuje i štiti bebu tokom trudnoće (amnionska tečnost) uzima se iz maternice. Obično se radi nakon 15. sedmice trudnoće, a može identificirati određena genetska stanja, kao i ozbiljne abnormalnosti mozga ili kičmene moždine, poput defekta neuralne cijevi. Tokom ovog skrininga, uzorak ćelija se uzima iz placente, a tipično se radi između 10. i 12. sedmice trudnoće.
• Ultrazvuk za dužinu vrata maternice – Vaš doktor može koristiti ultrazvuk za mjerenje dužine grlića maternice na prenatalnim pregledima kako bi utvrdio da li imate rizik od preranog porođaja.
• Laboratorijski testovi – Vaš doktor će testirati urin na infekcije mokraćnog sistema i zarazne bolesti poput HIV-a i sifilisa.
• Biofizički profil – Ovaj prenatalni ultrazvuk koristi se za provjeru stanja djeteta. To može uključivati ​​samo ultrazvuk za procjenu fetusa ili, ovisno o rezultatima ultrazvuka, i fetalno praćenje otkucaja srca (nonstress test).

Neki prenatalni dijagnostički testovi – poput amniocenteze i uzorkovanja horionskih resica – nose mali rizik od gubitka trudnoće. Odluka o provođenju ovih testova ovisi o vama i vašem partneru. Razgovarajte o rizicima i prednostima sa svojim zdravstvenim radnikom.