Refleksi novorođenčeta

refleksi-novorodjenceta

Pod refleksima podrazumijevamo nesvjesne tjelesne pokrete. Beba se rađa s više od 70 instinktivnih refleksa. Neki od njih, kao što su traženje bradavice i disanje, vitalni su za preživljavanje. Neki refleksi iščezavaju u prvim danima ili mjesecima a beba ih ponovno “nauči” u nekom kasnijem razdoblju života. Reagiranje osnovnih refleksa testira se u kratkom razdoblju nakon rođenja. Refleksi nam pomažu u utvrđivanju pravilnih funkcija živaca i mozga. Upoznajmo neke od najosnovnijih refleksa novorođenčeta:

REFLEKS SISANJA je od vitalnog značenja za bebu. Njime je bebi osigurana ishrana odnosno preživljavanje. Da bi beba uopće započela sa sisanjem pomaže joj OSNOVNI, odnosno KORIJENSKI REFLEKS. Ako dodirnete ili poškakljete bebin obraz, ona će odmah okrenuti glavu u tom pravcu i otvoriti usta. Beba će isto napraviti ukoliko dodirnete središte bebine gornje usne. Već negdje oko drugog mjeseca refleksno sisanje prelazi polako u dobrovoljno. Negdje oko četvrtog mjeseca beba savlada traženje hrane pogledom i gestama pa se ovaj refleks u tom razdoblju potpuno gubi.

REFLEKS HODANJA jedan je od onih refleksa koje možemo uočiti u prvim danima života a gubi se jako brzo, između trećeg i šestog tjedna starosti bebe. Ukoliko podignete bebu i pridržavate je ispod ruku, ona će početi stavljati jedno stopalo ispred drugoga a njezini pokreti nalikovat će na prilično čvrste korake. Ova pojava spada pod reflekse, a ne pod pravo hodanje koje većina beba savlada tek negdje oko prve godine života.

REFLEKS STEPENICA sličan je refleksu hodanja. Ako držite bebu u uspravnom položaju i dodirnete njenom nogom rub stola, beba će podići stopalo kao da se penje. Istu stvar možemo uočiti i s rukama. Ako bebinom podlakticom dodirnemo rub stola ona će instinktivno podići ruku.

REFLEKS HVATANJA potječe još iz vremena naših predaka kada je od vitalne važnosti bilo pridržavanje za majku. Ako dodirnete prstom ili nekim drugim predmetom bebin dlan, njezin palac i ostali prsti omotat će se oko vašeg prsta ili onoga čime ste bebu dodirnuli. Bebin stisak može biti toliko jak da bi beba bila u stanju vlastitu težinu držati u rukama. Poškakljate li bebu po stopalu, primijetit ćete ovaj isti refleks. Negdje do trećeg mjeseca bebine ručice bit će većinom stisnute. Nakon trećeg mjeseca ovaj refleks počinje slabiti, a gubi se potpuno kada beba počne pokazivati interes za hvatanje predmeta.

MORO REFLEKS je ustvari izgubio svoju prvobitnu funkciju a to je sačuvati bebu od pada. Ako beba ima osjećaj da će pasti, ona u tom trenutku naglo ispruži ruke, savije noge i zabaci glavu unatrag. Ovaj refleks možemo primijetiti kada se beba preplaši uslijed nagle buke ili naglog pokreta. Moro refleks se gubi oko trećeg mjeseca bebina života.

REFLEKS PUZANJA uočava se sve do onog vremena dok beba ne počne ležati potpuno ispružena. Zbog bebine “sklupčanosti” prilikom ležanja, savijenih koljena i podignute guze učinit će nam se kao da beba želi puzati.

Jedan od znakova problema u razvoju i poremećaja središnjeg živčanog sistema može biti izostanak, slabo iskazivanje jednog ili više refleksa kao i njihovo predugo zadržavanje. Ukoliko mislite da nešto nije kako treba s refleksnim radnjama vaše bebe, ukoliko primjećujete određene nepravilnosti ili smatrate da vaša beba ne reagira dovoljno dobro na određene podražaje, najbolje bi bilo da sa pedijatrom porazgovarate o onome što vas brine.