Razvojni poremećaj kukova (rpk) – iščašenje kukova

RPK predstavlja dinamički proces koji rezultira djelovanjem čitavog niza egzogenih i endogenih faktora, fizioloških i mehaničkih, kako na majku, tako i na dijete, u toku trudnoće i nakon poroda

 

piše: prof.dr. Ismet Gavrankapetanović

 

 

prof.dr. Ismet Gavrankapetanović

Odjel za ortopediju i traumatologiju

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu

Bolnička 25, 71 000 Sarajevo

 

U BiH učestalost javljanja nekog od oblika RPK je najveća u cijeloj Evropi, 75 novorođenčadi na 1000, odnosno 3-5% svih poroda

 

 Bitno je naglasiti da je RPK izlječivo oboljenje, pogotovo ako se otkrije u prvom mjesecu života, gdje je izlječenje 100%, a već u 4. mjesecu života taj procenat pada na 60%

 

Ultrazvučni pregled kukova uraditi kod svakog novorođenčeta u dobi od 4 do 6 nedjelja, a najkasnije do 2. mjeseca života

 

Svi oblici RPK, ukoliko se ne liječe, vode u sigurni invaliditet. Terapijski plan ovisi o dobi djeteta i kliničkom nalazu

 

Razvojni poremećaj kuka, ranije označen kao urođeno iščašenje kuka, spada u najčešće i praktički najvažnije urođene mane lokomotornog sistema. Kod inače zdravog djeteta, RPK se u tipičnim oklonostima zbiva nešto prije ili poslije rođenja djeteta, a predstavlja spektar abnormalnosti od  jednostavne novorođenačke labavosti kuka do potpunog iščašenja glave butne kosti uz slabo razvijenu čašicu zgloba kuka. Izrazom razvojni izražava se dinamička narav deformacije koja se razvija i mijenja ili u smjeru izlječenja ili prema patološki fiksiranoj deformaciji.

Podaci o učestalosti RPK veoma su varijabilni, što sigurno zavisi od geografske rasprostranjenosti, stepena zdravstvene prosvjećenosti, sistema organizacije zdravstvene zaštite  i drugih faktora. U BiH učestalost javljanja nekog od oblika RPK je najveća u cijeloj Evropi, 75 novorođenčadi na 1000, odnosno 3-5% svih poroda.

Spolna rasprostranjenost pokazuje da se razvojni poremećaji kuka javljaju češće kod djece ženskog spola, nego kod djece muškog spola i to u odnosu 6:1, pri čemu je lijevi kuk češće zahvaćen nego desni.

RPK predstavlja dinamički proces koji rezultira djelovanjem čitavog niza egzogenih i endogenih faktora, fizioloških i mehaničkih, kako na majku, tako i na dijete, u toku trudnoće i nakon poroda. Prema tome, govorimo o multifaktorijalnoj etiologiji nastanka RPK. Najvažniji faktori u nastanku predstavljaju čvrsti abdominalni i materični mišići, kao i ograničavajući faktori za pokrete fetusa, čime se sprečava fiziološki okret, te se učvršćuje fetus u položaju zatka.

Osobito su nam bitni naredni faktori: pozitivna porodična anamneza, blizanci i višestruka trudnoća te ženski spol.

Dalje napredovanje toka deformiteta pospješeno je u postnatalnom periodu tradicionalnim običajem povijanja djeteta, sa maksimalno ispruženim nogama.

 

Klinička slika:

 

Skraćenje nogu, asimetrija kožnih nabora (Badeov znak), spušten nivo koljena pri fleksiji u kuku i koljenu, elastično poniranje kuka kod flektiranih koljena pri pritisku u aksijalnom smjeru.

Veće vrijednosti abduktorne kontrakture (novorođenčad 45%, dojenčad 60%), hiperabdukcija preko 90%.

Ograničena abdukcija kod starije djece.

Trendelburgov znak – karakteristično šepanje u momentu prohodovanja.

Duchennov znak – kompenzatorno naginjanje gornjeg dijela tijela na opterećenu stranu.

Pačiji hod kod obostrane luksacije uz pojačanu lumbalnu lordozu.

(Naprijed navedene termine navodimo radi boljeg razumijevanja.)

 

Klasifikacija

 

Podjela RPK u zavisnosti je od uzrasta djeteta iz praktičnih razloga, zbog kliničke

slike, dijagnostike ali i mogućnosti liječenja.

Kod novorođenčeta do 3 mjeseca vrijedi podjela na:

1. labav kuk – kategorija u kojoj su zglobna tijela u zadovoljavajućem odnosu pri čemu ne postoji mogućnost manuelnog iščašenja, ali se stiče dojam istezanja mehkih tkiva i ligamenata, te odvajanja glave butne kosti iz acetabuluma;

2. luksabilan kuk – kuk kod kojeg možemo učiniti manuelnu luksaciju, zglobni elementi su u zadovoljavajućem odnosu, ali labavost zglobne čahure i ligamenti dozvoljavaju luksaciju, pri čemu se glava butne kosti spontano reponira kada pritisak ruke popusti;

3. luksiran kuk – kuk kod kojeg je glava butne kosti van acetabuluma, a repozicija se izvodi Ortolanijevim fenomenom.

Kod djece starije od 3 mjeseca postoji podjela na :

1. displastičan kuk – zglobna tijela su u zadovoljavajućem odnosu, ali je acetabulum plitak, a krov mu je strm;

2. subluksiran kuk – glava butne kosti samo u djelimičnom kontaktu sa vanjskim dijelom   acetabuluma;

3. luksiran kuk – glava butne kosti se nalazi van acetabuluma u mehkim tkivima.

 

Screening i dijagnoza razvojnog poremećaja kuka

 

Primarni probir kukova u novorođenačkom razdoblju je imperativ savremene zdravstvene zaštite. Screening ima preventivni značaj, tj. spriječiti ili što prije otkriti poremećaj, a dijagnostika mora utvrditi obim poremećaja i odabrati liječenje. Uglavnom, cilj je da se poremećaj otkrije rano i liječenje započne odmah, po mogućnosti u prvom mjesecu života, koji se smatra periodom tzv.“apsolutne reduktibilnosti“. U funkciji skrining testova za ovaj poremećaj danas se primjenjuju klinički i ultrazvučni pregledi.

 

Prevencija

 

Savremeni pristup RPK podrazumijeva “triplu prevenciju”:

  • Rano otkrivanje početnog poremećaja kod novorođenčeta (kliničko-ultrazvučnim sistematskim pregledom u prvom mjesecu života) radi primjene rane atraumatske terapije, čime se smanjuje incidencija operativnog liječenja, kao i sekundarne komplikacije,
  • Profilaktično stimulisanje pravilnog razvoja univerzalnim širokim povijanjem do prve UZ kontrole;
  • Otkrivanje odloženog razvojnog poremećaja kod novorođenčeta.

 

Liječenje

 

Sastoji se od različitih postupaka, koji se primjenjuju ovisno o djetetovoj dobi kada je otkrivena deformacija. Bitno je naglasiti da je RPK izlječivo oboljenje, pogotovo ako se otkrije u prvom mjesecu života, gdje je izlječenje 100%, a već u 4. mjesecu života taj procenat pada na 60%. Svi oblici RPK, ukoliko se ne liječe, vode u sigurni invaliditet.

Terapijski plan ovisi o dobi djeteta i kliničkom nalazu. S tim u vezi postoji podjela na:

1. Konzervativni tretman – provodi se i najefikasniji je u  prvim mjesecima života. Primjenjuju se trakcione metode, koje zahtijevaju hospitalizaciju djeteta, te Grafove abdukcione gaćice. Predstavljaju odličan način konzervativnog liječenja u ranim mjesecima.

2. Operativni tretman – u kasnijem razdoblju života, kod djece kojima je kasno

dijagnostikovano ovo oboljenje, ili eventualno konzervativni metod nije pokazao rezultate.

 

Preporuke

 

  • Ultrazvučni pregled kukova uraditi kod svakog novorođenčeta u dobi od 4 do 6 nedjelja, a najkasnije do 2. mjeseca života;
  • Davati savjete roditeljima koji podrazumijevaju široko povijanje, do prve UZ kontrole. Strogo zabraniti rano oslanjanje djece (dubak, hodalica), ne forsirati stajanje te i hod, dok dijete samo to ne postigne (rano opterećenje može se nepovoljno odraziti na razvoj kuka);
    • Neophodna je prevencija u smislu edukacije svih profila zdravstvenih radnika, a tako i šire populacije. Uključiti i medije – dalo bi doprinos popularizaciji metode i boljoj prosvjećenosti građana.

 

frog legs