Rast djeteta je indikator njegovog cjelokupnog zdravlja

Rast djeteta je indikator njegovog cjelokupnog zdravlja

Normalan rast znak je dobrog zdravlja u djece. Abnormalan rast može biti pokazatelj neotkrivene bolesti u naizgled zdravog djeteta te može biti prvi znak nekog patološkog stanja.

 

Intervju; Mr. sc. Marija Šandrk Beslać, dr. med. Spec. pedijatrije, subspec. pedijatrijske endokrinologije i dijabeteologije

Mr. sc. Marija Šandrk Beslać, dr. med. Spec. pedijatrije, subspec. pedijatrijske endokrinologije i dijabeteologije. Medicinski fakultet završila u Mostaru; specijalizaciju i subspecijalizaciju u Mostaru i Zagrebu; više puta boravila u na stučnom usavršavanju u inozemstvu pod okriljem ESPE-a (European Society for Paediatric Endocrinology); radi na Odjelu za endokrinologiju I dijabetes, Klinike za dječje bolesti SKB Mostar; viši je asistent na Katedri za patofiziologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

Rast i razvoj najvažniji su pokazatelj po kojem procjenjuje cjelokupno zdravlje pojedinog djeteta. Zašto je bitno pratiti rast djeteta u visinu otkrila nam je Mr. sc. Marija Šandrk Beslać, dr. med. Spec. pedijatrije, subspec. pedijatrijske endokrinologije i dijabeteologije

Roditelj: “Šta je rast i zašto je bitno pratiti rast djeteta?”

Mr. sc. Marija Šandrk Beslać, dr. med.: “Tjelesni rast odnosi se na povećanje visine i težine te druge tjelesne promjene koje se događaju dok djeca sazrijevaju. Normalan rast znak je dobrog zdravlja u djece. Abnormalan rast može biti pokazatelj neotkrivene bolesti u naizgled zdravog djeteta te može biti prvi znak nekog patološkog stanja.“

Childhood and lifestyle. Kids at home

Roditelj: “Šta utiče na rast djece? Koji su to parametri? Pretpostavljamo da je genetika ključna?”

Mr. sc. Marija Šandrk Beslać, dr. med.: “Na konačnu visnu, tempo rasta, vrijeme i stupanj spolnog razvoja, sazrijevanje kostiju i razvoj zuba značajno utječu genetski čimbenici, a nasljednost varira od 41% do 71%.  Brojni drugi čimbenici, također, imaju specifičnu ulogu u rastu djece, zbog čega se sva djeca ne razvijaju istom intezitetom: prehrana (prehrana majke u trudnoći, majčina tjelesna težina prije začeća, dojenje, nadohrana i prehrana u djetinjstvu), hormoni (hormon rasta, hormoni štitne žlijezde, spolni hormoni, kortizol), zdravstveno stanje (kronične bolesti, npr. loše reguliran dijabetes ovisan o inzulinu može biti uzrokom usporenog rasta), sezonske varijacije (porast tjelesne visina izraženiji u proljeće / ljeto,  a tjelesne težine u jesen / zimu), spol (djevojčice, zbog ranijeg ulaska u pubertet, u početku više od dječaka, ali u konačnici dječaci u prosjeku 13 cm viši od djevojčica), rasa i etnička pripadnost, socio-ekonomsko a i psihološko – emocionalno stanje obitelji, sekularni porast (5-10 cm u zadnjih 50-tak godina).”

Roditelj: “Kako djeca normalno rastu?”

Mr. sc. Marija Šandrk Beslać, dr. med.: “Rast djeteta dimaničan je proces. Tijekom prve godine života djeca bi trebala narasti 25 centimetara. U drugoj godini života rast se usporava i iznosi  prosječno 12 cm godišnje, a u trećoj godini života oko 7 cm godišnje. Od dobi od 4 godine do puberteta, rast bi trebao biti najmanje 5 cm godišnje. Pubertetski zamah u rastu očekuje se na početku puberteta u djevojčica i na sredini puberteta u dječaka, i rezultirat će brzinom rasta od oko 9 cm godišnje u djevojčica, i oko 10 cm godišnje u dječaka . Postoje i fiziološke varijante normalnog rasta. To su konstitucijski snižen rast, gdje zdravo dijete raste i spolno se razvija nešto kasnije od ostale djece,  a obično dosegne visinu odrasle osobe koja je prosječna za njegovu obitelj; te obiteljski snižen rast – znači dijete je nisko jer su mu niski roditelji.”

Little kids cheering while holding a white mockup board

Roditelj: “Kako pratiti da li dijete pravilno raste?”

Mr. sc. Marija Šandrk Beslać, dr. med.: “Nadzor rasta djeteta spada pod djelatnost liječnika primarne medicine. Tradicionalno se mjerenje tjelesne visine prvenstveno koristi za procjenu rasta, ali promjene u tjelesnom omjeru i sastavu jesu također bitni elementi rasta, osobito sazrijevanja U tu svrhu procjenjuje se ne samo trenutačna visina, nego i brzina rasta, očekivana visina u odnosu na visinu roditelja te očekivana konačna visina djeteta. Za djecu do 2. života mjernje visine vrši se pomoću kalibriranog korita, a iznad 2. godine života za tu svrhu služi stadiometar. Vrijednosti antropometrijskih mjerenja bilježe se u percentilne krivulje, koje su dobno i spolno specifične (WHO (World health organization) krivulje za djecu do 2. godine života, I CDC (Centers for disease control and prevention) krivulje za djecu stariju od 2 godine). Percentil na kojem se dijete nalazi zatim ga rangira unutar nekog postotka referentne skupine i na taj način ukazuje razvija li se dijete sukladno očekivanjima ili iskače iz prosjeka. Krivulje su jednostavne za korištenje i dostupne su na internetu širokoj populaciji, što znači da nisu namijenjene samo za primjenu u ambulantama, već se njima mogu koristiti i sami roditelji. Međutim, važno je napomenuti kako nisu namijenjene za samostalnu primjenu, već su konstruirane kao alat koji može pridonijeti sveukupnoj kliničkoj slici promatranog djeteta.”

Roditelj: “Kako da jedna mama prepozna da dijete pravilno ne raste u visinu tj. koji su to pokazatelj?”

Mr. sc. Marija Šandrk Beslać, dr. med.: “Kada se djetetov rast odvija sporije od rasta braće i sestara ili vršnjaka, ili ako samo dijete ne postiže optimalnu brzinu rasta (npr. ne prerasta konfekcijske brojeve), ako rast nije u skladu s visinom roditelja, ili ako postoji izostanak puberteta (djevojčice do 13. god. života, dječaci do 14. god. života), u podlozi bi mogao postojati neki medicinski uzrok tome.”

Roditelj: “Koliko su važni sistematski pregledi djece u prepoznavanju ovog problema tj. koliko je bitna pravovremena dijagnoza?”

Mr. sc. Marija Šandrk Beslać, dr. med.: “Redovito mjerenje rasta omogućava pravovremeno otkrivanje uzroka sniženog rasta. Ranim prepoznavanjem sniženog rasta optimizira se mogućnost provedbe ranih intervencijskih postupaka, a time i  postizanja normalne tjelesne visine i dobrog općeg stanja.“

Roditelj: “Kada je pravo vrijeme potražiti stručnu pomoć?”

Mr. sc. Marija Šandrk Beslać, dr. med.: Čim posumnjate na problem u rastu vašeg djeteta. Brzo djelovanje može dovesti do pravovremene dijagnoze, liječenja i poboljšanja konačnog  ishoda. Odlazak liječniku primarne zdravstvene zaštite bi prvi korak u utvrđivanju postoji li neki zdravstevni problem ili ne.”

Roditelj: “Da li je moguće „ispraviti“ tj. izliječiti nepravilan rast kod djece?”

Mr. sc. Marija Šandrk Beslać, dr. med: “Većina djece koja imaju snižen rast je zdrava. No, u malog broj djece određene bolesti i zdravstvena stanja, pa čak i rijetki genetski poremećaji, također, mogu usporiti ili zaustaviti rast. U tim slučajevima, ovisno o specifičnom uzroku, djetetu mogu biti potrebni lijekovi koji će im pomoći u rastu (npr. dijeta bez glutena, ako je snižen rast uzrkokovan celijakijom, ili rekombinantni hormon rasta, ako je u pitanju sniženen rast zbog nedostatka hormona rasta). I, naravno, što se ranije započne s odovarajućom terapijom, učinak na konačan rast bit će optimalniji.”

Korisni linkovi:

https://www.who.int/tools/child-growth-standards/standards

https://www.cdc.gov/growthcharts/clinical_charts.htm

https://morethanheight.com/en/