Radni terapeut svoj pristup u radu sa djecom prilagođava svakom pojedinom djetetu i njegovim potrebama

Roditeljima svojih malih klijenata, uvijek naglašavam da bi trebali biti prisutni na tretmanima.

Piše: Ana Drina, dječja radna terapeutkinja

Ana Drina je dječja radna terapeutkinja. Supruga je i majka jednog dvogodišnjaka. Rođena je i odrasla na Pelješcu, u Hrvatskoj, a onda sam se zaljubila i doselila u Sarajevo 2017. godine. Sada uživa u životu tu i povremenim izletima na more. Ono malo slobodnog vremena, voli provesti uz knjige i muziku. U Zagrebu je studirala studij Radne terapije. Kao apsolvent, odlazi na studijski boravak u Finsku, tokom kojeg shvaća da je njen poziv svakako rad sa najmlađima i najugroženijima. U Finskoj je imala priliku učiti od fantastičnih kolega u praksi, od detaljnih i opsežnih procjena razvoja, neurorazvojnih vježbi sa bebama, do izrada udlaga. Sa ovom izvanrednom ženom smo razgovarali o značaju radne terapije. Cijeli razgovor možete pročitati na narednim stranicama.


Koje radni terapeut? Koja je njegova uloga? Možete li nam pobliže objasniti ovaj poziv?

Hvala na ovom pitanju, nekako sam sebi između ostalog, uzela za misiju da ovu struku približim populaciji u FBiH, a posebno roditeljima, pa je ovo odlična prilika.
Radni terapeut je zdravstveni djelatnik, koji se bavi svim dobnim skupinama i svim oštećenjima, koja ljude mogu spriječiti u obavljanju aktivnosti dnevnog života. Bilo da se radi o funkcionalnostima šake, razvoju igre kod djece ili pak ponovnom učenju vještina brijanja, hranjenja ili oblačenja kod starijih klijenata, radni terapeut je tu da bude stručna vodilja, advokat, motivator, trener, korekcija, podrška. Mi smo tu i da napravimo opsežne i detaljne procjene, kako naših klijenata, tako i prostora i alata kojim se klijenti služe, da damo stručne preporuke za daljnje prilagodbe te educiramo naše klijente i njihove porodice.

Na koji način radni terapeut potiče razvoj djece?

-Radni terapeut svoj pristup u radu sa djecom prilagođava svakom pojedinom djetetu i njegovim potrebama. Ono što je važno naglasiti je da radni terapeut u priču može i treba biti uključen od samog početka. Kroz moje radionice sa mladim roditeljima, razvoj njihovih beba potičem upravo edukacijom roditelja. Mislim da je važno roditeljima pružiti informacije pravovremeno, čak i prije rođenja prvog djeteta, kako bi onaj prvi period prebrodili sa što manje straha i pitanja i pozitivno utjecali na razvoj svog djeteta. A onda ovisno o tome da li se radi o bebi tipičnog razvoja ili se radi o bebi koja nažalost ima neka oštećenja, ili očekujemo da postoji mogućnost da razvije neka oštećenja, pristupamo toj bebi i roditeljima u intenzivnim edukativnim i terapijskim sesijama, putem kojih bebe dobiju najbolju šansu za pozitivan ishod, jer je rana intervencija ključ dobrog oporavka.

Koja djeca mogu da koriste radnu terapiju? Na koji način se preporučuje radna terapija?
Sva djeca ovisno o dobi i poteškoćama mogu imati koristi od radne terapije. Pokušat ću nekako ovaj pregled objasniti kronološki. Bebe i roditelji korist imaju u vidu poticanja i edukacije vezano uz senzo-motorički razvoj bebe. Zatim na red dolazi aktivnost hranjenja koja sa sobom često donosi neke izazove. Tu također, radna terapija može biti od velike koristi roditeljima, kako bi ih pripremila da što bolje razumiju svoje dijete i kako bi napravila procjene i dala roditeljima vrlo konkretne i stručne upute vezano uz poteškoće sa hranjenjem. Tada dolazimo do eksponencijalnog rasta i razvoja komunkacije, kognitivnih vještina i govora, gdje opet, ako nismo imali dobre temelje u prethodnim fazama, možemo očekivati poteškoće ili kašnjenja. Sve ovo što sam navela, jednako se odnosi na djecu tipičnog razvoja, kao i onu sa određenim poteškoćama. Naš daljnji angažman uvelike ovisi o potrebama djeteta i vrstama oštećenja. Ne bi da idem više u detalje sa tehnikama, jer svaki terapeut nekako odabire nišu u kojoj se najviše pronalazi i u kojoj ostvaruje najbolje rezultate.
Za mene su to – poticanje ranog senzorno motoričkog razvoja, edukacija roditelja, poticanje rane komunikacije, aktivnost hranjenja i svi izazovi koje ona donosi, te možda najdraži dio posla – funkcionalna rehabilitacija ruke i šake kod neuroloških oštećenja.
Radnu terapiju preporučuju pedijatri, neuropedijatri, fizijatri i druge kolege stručnjaci, koji su bliže upoznati sa radom i domenom radne terapije.

Od čega se sastoji radna terapija?

U početku se radna terapija sastoji od opsežnih procjena i uzimanja detaljnih anamneza. Često se roditelji koji prvi put dođu, iznenade sa nekim pitanjima koje im postavljam. U smislu, kako je prošla trudnoća i porod, kako vam beba spava, kako beba jede, kako se to mijenjalo kroz periode, kako se dijete igra, itd.
Zatim određujemo plan intervencije, koji dogovaramo s roditeljima i prilagođavamo svakom djetetu, naravno.
Slijedi sama intervencija, u koju spada edukacija roditelja, okoline i jedan na jedan rad s klijentom/djetetom, te na kraju evaluacija tretmana.

Na području FBIH ste jedini radni terapeut u pedijatriji. Koliko je obiman vaš posao s obzirom na to da ste jedini na spomenutom području?

Pa na sreću i nesreću istovremeno, jer to je takav posao, posao je obiman i imam osjećaj da ga je sve više i više. Zapravo, da je potrebe za ovim kadrom, sve više i više. Nastojim biti dostupna svim roditeljima za savjetovanje, putem društvenih mreža, posebno za one koji su vrlo udaljeni. Roditelji zbog svoje djece dolaze iz Zenice, Travnika, Kiseljaka, čak i Mostara. Ipak, svjesna sam činjenice da, nažalost, ni većina medicinske struke još nije upoznata s tim što je radna terapija i da u Sarajevu postoji dječji radni terapeut, posljedično ni roditelji ne mogu dobiti informaciju.

Koliko roditelji mogu da budu uključeni u radnu terapiju?

Ja bi rekla, ne da mogu, nego moraju biti uključeni 100%. Roditeljima svojih malih klijenata, uvijek naglašavam da bi trebali biti prisutni na tretmanima (oboje čak, ako se radi o bebama) kako bi sve ono što od mene nauče mogli primjenjivati kod kuće. Nerealno je i nemoguće očekivati da će terapeut postići značajan rezultat i napredak u (npr.) rehabilitaciji šake, u samo dva susreta sedmično, ako se kući u međuvremenu na dnevnoj bazi ne ponavljaju te iste ili modificirane vježbe.

Koliko uspješno djeluje radna terapija?

Vrlo uspješno! Ali to bi bilo bolje da pitate neke od naših klijenata. Oni čak nekad i bolje znaju objasniti što je to radna terapija. Mislim da su nam najbolji pokazatelji uspješnosti to što djeca i bebe koje plaču na svim drugim vježbama koje moraju raditi, kod nas vole doći i uvijek bi ostali duže. Jer djeci je igra najveći i najvažniji zadatak, a mi zato sve svoje aktivnosti nastojimo vježbati upravo kroz igru.

Za kraj imate li neku poruku za naše čitatelje?

Uh, imam! Čitajte, educirajte se i uključite se, uvijek tražite mišljenje više. Nažalost živimo na prostoru gdje su nam usluge i kadrovi ograničeni, ali isto tako živimo u vremenu kada informacija nikada nije bila dostupnija.
Nedavno sam čula kako pedijatar mami sugerira da posjedne bebu među jastuke slobodno, iako se beba još nije sama posjela, čula sam i da najčešće kažu pričekajte, polako, muško je, lijeno je, nadoći će… To su poražavajuće činjenice, jer vrijeme je nemilosrdno, brzo prolazi i lako izgubimo ključni period za vježbanje. I zato, ako imamo educirane roditelje, imamo i fantastičnu prevenciju cijelog spektra potencijalnih poremećaja i poteškoća u starijoj dobi.

POVEZANI ČLANCI

Zadnje objave