Promjene na mekih tkivima usne šupljine povezane s trudnoćom uključuju trudnički gingivitis (gingivitis gravidarum), trudnički parodontitis (parodontitis gravidarum) i gingivalnu hiperplaziju (epulis gravidarum, piogeni granulom).
Piše: dr. Jovana Hrisa Samardžija
Dr. Jovana Hrisa Samardžija je specijalista dječje i preventivne stomatologije, a kao dječji stomatolog radi na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Tokom trudnoće dolazi do brojnih promjena u cijelom organizmu. Trudnice često navode kako je u trudnoći došlo do promjena na zubima. O promjenama koje nastaju na mekim tkivima usne šupljine povezane sa trudnoćom za časopis Roditelj pišre dr. Jovana Hrisa Samardžija.
Trudnoća sama po sebi ne dovodi do nastanka parodontalnih oboljenja, ali promjene imuno-inflamatornih reakcija u trudnoći pogoršavaju simptomatologiju i ozbiljnost postojećih oboljenja. Promjene na mekih tkivima usne šupljine povezane s trudnoćom uključuju trudnički gingivitis (gingivitis gravidarum), trudnički parodontitis (parodontitis gravidarum) i gingivalnu hiperplaziju (epulis gravidarum, piogeni granulom).
Gingivitis je upala desni koja se manifestuje crvenilom, otokom i krvarenjem. Najčešća forma je gingivitis uzrokovan lošom oralnom higijenom, a ta forma najčešća je i u trudnoći. Obično je bezbolna. Uz prisustvo istih količina zubnih naslaga (plaka) na zubima, klinička slika gingivitisa je blaža u prvom trimestru trudnoće i poslije poroda, nego u drugom i trećem trimestru trudnoće. Gingivitis kao posljedica trudnoće pripisuje se povećanoj koncetraciji estrogena i/ili progesterona. U trudnoći je pod dejstvom hormona povećana propustljivost krvnih sudova, pa je i reakcija desni na uticaje bakterijskih toksina izraženija, ali važno je napomenuti da bez zubnih naslaga (plaka) nema ni zapaljenja. Iako ime trudnički gingivitis (gingivitis gravidarum) implicira da se radi o bolesti trudnoće, značajno je naglasiti da je njegova etiologija u direktnoj vezi s neadekvatnim održavanjem oralne higijene tj. prisustvom plaka. Hormonalne promjene samo mijenjaju intenzitet kliničke slike, favorizirajući oboljenje. Kod redovnog i pravilnog održavanja higijene usta i zuba nema ni razvoja zapaljenja desni. Ali, često se u trudnoći oralna higijena zanemaruje. Praksa pokazuje da higijena kod žena nije bila zadovoljavajuća ni prije trudnoće, zapaljenje je postojalo, ali se sada krvavljenje samo lakše uočava.
Progesteron uzrokuje dilataciju krvnih sudova, povećava vaskularnu permeabilnost, smanjuje produkciju kolagena i aktivnost fibroblasta. Ovaj hormon stimuliše sintezu prostaglandina kao medijatora upale i smanjuje protivupalno dejstvo glukokortikoida. Progesteron ubrzava razgradnju folne kiseline i smanjuje produkciju kolagena što je neophodno za reparatorne mehanizme sluznica. Estrogen povećava kapilarnu propustljivost, stimuliše proliferaciju ćelija u krvnim sudovima i proliferaciju fibroblasta, a utiče i na ubrzano stvaranje vezivnog tkiva tako što potencira jači upalni odgovor gingive. Na rjeđe i slabije održavanje higijene usta i zuba utiče preokupljenost trudnice novim stanjem, mučnine i povraćanje, učestalo unošenje hrane, pa i samo krvavljenje koje često uplaši i dovede do prestanka ili nedovoljnog čišćenja. Krvavljenje iz desni u trudnoći postoji i kod već uznapredovalog razaranja u dubljim dijelovima oko korijena zuba kada je zahvaćena zubna kost i vezivna vlakna koja povezuju zub sa kosti. Tada je riječ o parodontitisu- parodontitis gravidarum.
Razlika između gingivitisa i parodontitisa je u prisustvu džepova, koje može da otkrije samo stomatolog. Ovdje je već potrebno ozbiljnije profesionalno liječenje. Ako se ne preuzme, slijedi rasklaćenje i posljedično ispadanje zuba. Pošto to traje godinama, obično se i ne pridaje veći značaj dok ne bude kasno.
Parodontitis je mogao da postoji i prije trudnoće, a da se tokom nje ubrza proces razaranja oko korijena zuba, ali isto tako se tokom trudnoće može i da podstakne prenošenje zapaljenja i razaranja sa desni u dublje slojeve. Svako krvavljenje iz desni uvijek treba shvatiti ozbiljno, javiti se stomatologu koji će postaviti dijagnozu i preduzeti adekvatno liječenje.
Zašto je to važno?
Posljednjih godina sve se više govori o mogućem uticaju parodotitisa u trudnoći na razvoj ploda. Pojedine studije naglašavaju da kod određenog broja prijevremenih porođaja uzrok leži u bakterijama iz zapaljenja oko korijena zuba.
Destrukciju parodontnih tkiva uzrokuju bakterije, čiji toksini potenciraju upalni odgovor organizma. Dolazi do propadanja parodontnoga tkiva i stvaranja parodontnih džepova koje naseljavaju bakterije – uzročnici parodontalne bolesti. Ovaj proces može dovesti do bakterijemije, što rezultira povećanjem nivoa medijatora upale: citokina, prostaglandina (PGE2) i interleukina (IL-6, IL-8), koji mogu doći do placentnog tkiva i izazvati trudove i utjecati na mogući prijevremeni porođaj. Bakterija poznata pod imenom Fusobacterium nucleatum povezuje se sa negativnim ishodima trudnoće.Fusobacterium nucleatum više se povezuje sa periodontalnom infekcijom nego sa genitalnom infekcijom ili sa infekcijom uterusa. Pretpostavlja se da ova infekcija ne dolazi do materice ascedentalnim putem kroz genitalni trakt, već da u krv majke ulazi spuštajući se iz usne šupljine. Smatra se da je mehanizam utjecaja parodontitisa na nisku porođajnu težinu djeteta sličan dejstvu za prijevremeni porođaj, s obzirom na to da povišen nivo PGE2 ograničavaju placentarni krvni protok, što dovodi do nekroze posteljice i smanjenja intrauterinoga rasta ploda
Ponekad se u usnoj duplji trudnice mogu pojaviti mekane, ružičaste loptaste promjene koje najčešće spontano nestaju nakon poroda. Uzrokuje ih pretjerana reakcija tkiva na lokalne faktore poput zubnih naslaga (plaka) uslijed dejstva serumskog estrogena i povećane angiogeneze. Takve promjene nazivamo piogenim granulomom ili trudničkim epulisima (epulis gravidarum).
Ove promjene su rezultat su iritacije gingive i/ili loše oralne higijene s jedne, i sklonosti gingive u trudnoći ka pretjeranim inflamatornim odgovorima, s druge strane. Najčešće su lokalizovani između centalnih sjekutića, ne prelazi 2 centimetra, svijetlocrvene su boje, dobro su vaskularizirani.
Potrebno je da se trudnica javi svom stomatologu koji će preduzeti adekvatan tretman. Hirurško uklanjanje se radi samo kada položajem ili veličinom ometaju mastikaciju i govor, te kada izazivaju bol ili krvarenje uslijed traume.
Preporuke:
Prije planiranja trudnoće kod stomatologa obaviti detaljan pregled, i kompletnu sanaciju usne šupljine
Ukoliko prije trudnoće nisu vršeni redovni pregledi, bez obzira da li desni krvare ili ne neophodan je pregled kod stomatologa i detaljna obuka o neophodnim preventivnim mjerama, kako zbog sebe, tako i zbog pravilnog razvoja bebe i njenih zdravih zuba.
Kod dijagnostikovanja parodontitisa za sprovođenje terapije najpovoljnije je drugo tromjesečje trudnoće
Ne treba uzimati samoinicijativno različite vodice, gelove i medikamente već samo ako za to postoje potreba, što će odrediti stomatolog.
Svako krvavljenje iz desni je ozbiljan upozoravajući znak, da oralna higijena nije dovoljno dobra i da je treba poboljšati
Rješenje problema leži u uspostavljanju besprjekorne oralne higijene, što nije uvijek moguće bez profesionalne pomoći. Treba upotrebljavati mekanu četkicu, zube četkati minimalno dva do tri minuta, laganim do umjerenim pritiskom, masirajući istodobno zubno meso i zube. Za čišćenje prostora između zuba koristiti zubni konac, interdentalnu četkicu, Water Pick.
Kod trudnica ne postoji kontraindikacija za ručno i ultrazvučno skidanje tvrdih zubnih naslaga (kamenca)
Zaključak: Prevencija, dijagnostikovanje i tretman svih oralnih oboljenja, uključujući
radiološka snimanja i korištenje lokalnih anestetika (lidokain), dozvoljena su u trudnoći, i za razliku od uskraćivanja stomatološke njege u trudnoći, ne izlažu ni majku, ni plod, neželjenim rizicima.
