Piše: prof.dr.sci. Adem Balić, subspecijalista fetalne medicine i opstetricije
Prof.dr.sci. Adem Balić, poznat je kao autor “Trudničke knjižice” koja je u praktičnoj primjeni skoro 25 godina. Urednik je I autor univerzitetskog udžbenika “Perinatologija”. Pionir je mjerenja nuhalnog zadebljanja i fetalnog skrininga na kraju III trimestra i 3D/4D ultrazvuka na našim prostorima, ali i šire. Član je tima koji je uveo vantjelesnu oplodnju na naše prostore, te rođenje preko 500 beba. 10 godina je bio Načelnik dispanzera za zdravstvenu zaštitu žena i trudnica u Domu zdravlja u Tuzli, a od 2012. načelnik Ginekološke ordinacije “Dr Balić”. Jedan je od osnivača Ljekarske komore TK.
Trudnoća bi u većini slučajeva trebalo da je prirodan proces, ipak u pojedinim situacijama prirodi je potrebna pomoć kako bi mama i beba ostale zdrave. Ginekolozi trudnoću definišu kao visokorizičnu u situacijama kada su zdravlje trudnice i/ili bebe ugroženi. U nastavku vam donosimo tekst prof.dr.sci. Adem Balić, subspecijalista fetalne medicine i opstetricije koji na detaljan i stručan način govori o ovoj temi.
Svaka trudnoća nosi sa sobom određeni stepen rizika, koji je prisutan sve do samog porođaja, tj. rođenja bebe. Prema tome trudnoće se dijele na one niskog, srednjeg i visokog rizika, a s ciljem što boljeg pristupa smanjenja šanse za komplikacije. Rizici se ne odnose samo na plod, nego i na zdravlje I život majke, što odgovornost nas zdravstvenih radnika još više povećava i usložnjava. Dobro planiranje, procjena, stručnost, iskustvo pa i oprema su preduslovi za uspješan ishod.
Neki faktori kao što su: starosna dob preko 35 odnosno 40 godina, hronične bolesti (dijabetes, hipotireoza, visok krvni pritisak) su odavno poznati jer su često udurženi sa nepovoljnim ishodom. Također, problemi vezani za ranije trudnoće kao što su: spontani pobačaji, prijevremeni porođaji, preeklampsija i eklampsija, mrtvorođenost, rađanje djece sa genetskim greškama i anomalijama imaju realne izglede da se ponove. Nasljedne bolesti u porodici, ali i rizici vezani za radno mjesto mogu takođe uticati na tok i konačan ishod trudnoće.
Prema tome, analizom i upoznavanjem svih mogućih faktora rizika mnoge možemo eliminisati ili barem značajno smanjiti njihov unegativan uticaj na tok trudnoće. Npr. poznato je da je dijabetes povezan sa lošim ishodom trudnoće, ali je isto tako poznato da žene koje ulaze u trudnoću sa regulisanim nivoom šećera u krvi, te sa redovnim i stručnim nadzorom rađaju živu u zdravu djecu kao i zdrave mlade žene.
Kada je trudnoća visokorizična?
Vrlo je širok krug onih koje spadaju u tu grupu a to su:
- starosna dob preko 40 godina
- višeplodna trudnoća
- prethodne trudnoće sa neuspješnim ishodom
- žene koje boluju od hroničnih bolesti (dijabetes, Lupus e., Miastenia gravis, hipertenzija, epilepsija, bolesti štitne žlijezde, trombofilija)
- žene nakon transplatacije organa
- nasljedne bolesti u bližoj porodici (Daunov sindrom, Tarnerov sindrom, srčane mane i sl.)
- žene koje imaju urođene anomalije a posebno anomalije materice
- ginekološka oboljenja i poremećaji (PCO, endometrioza, miomi)
- stanja nakon ginekoloških operacija
- trudnoća nakon postupka vantjelesne oplodnje
- trudnoća nakon liječenja neplodnosti
- gojaznost
Nadzor visokorizičnih trudnoća zbog toga zahtijeva i od doktora i od trudnice ali i njenih ukućana da učine sve što je u njihovoj moći kako bi se trudnoća završila rađanjem žive i zdrave bebe. Nekad je potrebno samo poslušati savjet doktora o ishrani, a nekad treba uraditi i dodatne pretrage kao što su prenatalni testovi (neinvazivni test za otkrivanje genetskih grešaka). Iskustvo doktora u vođenju trudnoća visokog rizika jeste značajno jer omogućuje prepoznavanje i tretman većine faktora i prije nego li njihovo djestvo postane štetno i nepopravljivo.
Nekoliko savjeta za uspješan ishod visokorizične trudnoće:
- pregled prije planirane trudnoće
- test 4 gena na trombofiliju
- inzulinemiija i OGTT
- analiza hormona štitne žlijezde i prolaktina
- rana dijagnoza trudnoće
- rano uključivanje sve planirane terapije tj. čim se trudnoća potvrdi
- fetalni skrining u XII/XIII nedelji
- ekspertni 3D/4D/5D ultrazvučni pregled na kraju I trimestra
- neinvazivni prenatalni test
- ultrazvučni pregled svih vitalnih organa u V mjesecu trudnoće
- ultrazvučna cervikometrija na svakom pregledu
- kolor dopler na pregledima u zadnja dva mjeseca trudnoće
- procjena fetalne težine na svakom pregledu
- redovno praćenje porasta tjelesne težine
Ishod visokorizičnih trudnoća je svakom danom sve bolji i može se slobodno reći da je skoro jednak kao i u trudnoća sa malim rizikom. Pristup ovoj grupi trudnica značajno se promijenio, a i zahvaljujući napredovanju nauke i dijagnostike. Na taj način se postiže većina poznatih faktora rizika eliminiše, izbjegne ili svede na minimum. Jednostavan primjer su pacijentice sa visokim pritiskom; ako su sa odgovorajućom terapijom i ponašanjem postignute normalne vrijednosti, šanse za povoljan ishod trudnoće se značajno mijenjaju. To isto važi i za gojazne žene, pušače i sl.
Jednostvan zaključak jeste da se učini sve što je moguće da se broj i stepen poznatih rizika svede na minimum. Uvijek je potrebna doza opreza, te imati na umu da je cilj trudnoća se završava porodom i rađanjem žive i zdrave bebe, bez da se opšte i zdravstveno stanje majke očuva.
