Probiotici

Probiotici

  • Post Author:
  • Post Category:Bebe / ishrana

Prije rođenja, djete je sterilno. Za vrijeme vaginalnog porođaja, prirodna kolonizacija djeteta počinje sa bakterijama uglavnom iz vagine i intestinalne flore majke. Za slijedeći razvoj intestinalne flore djeteta dijeta igra važnu ulogu.
Za vrijeme dojenja, intestinalna flora se mijenja u kratkom periodu u floru kojom dominira bifidobakterija dok većinom kod djece hranjene formulama bez prebiotika je karakterizirana različitom florom prisutnom kao kod odraslih.

Efekt prebiotika humanog mlijeka je predmet intenzivnog istrazivanja kroz prošlo stoljeće. Više od 50 godina oligosaharidi u humanom mlijeku (HMOS) su identificirani kao bifidogeni faktori.Tragajući za alternativom HMOS-s, nekoliko oligosaharida (galaktooligosaharidi, fruktooligosaharidi, inulin, ksilo oligosaharidi i galakturono oligosaharidi) su testirani do daljnjega.

Postoji dokaz da intestinalana flora igra važnu ulogu u postnatalnom razvoju imunog sustava. Kako bilo, interakcije između imunog sustava i prebiotika su veoma kompleksne.
Kompleksnost ovih interakcija je bazirana na činjenicama da odbrambeni ljudski mehanizam sadrži nekoliko slojeva na koje mogu utjecati prebiotici.U drugu ruku, postoji široka paleta mogućih akcija HMOS-a rangiranih od utjecaja na intestinalnu floru do direktnog utjecaja na imune ćelije.

Bazirano na razumjevanju efekata HMOS, ponovno ispitivanje sažetaka podataka eksperimentalnih i kliničkih izučavanja tiču se snaga galaktooligosaharida i fruktooligosaharida da oponašaju funkciju imuno modulatora HMOS.

Oligosaharidi u humanom mlijeku

Neovisno od laktoze, majčino mlijeko sadrži znatan iznos HMOS. HMOS nije probavljiv i ima nekoliko bioloških funkcija. Predhodno, oligosaharidi su definirani kao ugljikohidrati sa stupnjem polimerizacije iznad 10.

Kako bilo, ako postoji psihološki razlog za ovu definiciju, oligosaharidi su različito definirani kasnije u rangiranju od stupnja polimerizacije od 2 do 20 i više. Prije IUB-IUPAC komisija biokemijske nomenklature napominje da granica između oligo i polisaharida ne moći biti povučena točno.

Kako bilo, termin Oligosaharidi je uobičajeno korišten da uputi određenu struktura kao protivan polimerima od nespecificirane duljine.
Humano mlijeko sadrži više od 1 g HMOS/100ml, što indicira da u krajnjem postnatalnom razvoju oni igraju važnu fiziološku ulogu.

Široko prihvaćeno da oligosaharidi humanog mlijeka doprinose uspostavi posebne intestinalne flore (dominirane bifidobakterijama), postnatalna stimulacija imunog sistema, zaštita humanim mlijekom protiv virusnih i bakterijskih infekcija i omogućavanje biodostupnosti minerala.

Takodjer humano mlijeko je specifična dijeta tijekom postnatalnog perioda, postoje dokazi da efekat oligosaharida prisutnih tijekom postnatalnog perioda mogu se također pronaći u kasnijem životu.
Intestinalna flora djeteta razvijena u step procesima nakon rođenja, može biti utjecana mnogim faktorima. Način porođaja, posebni faktori, kao što su medikacije i prehrana, ali također i bakterijske interakcije vode do veoma kompleksne flore sa više od 400 različitih vrsta u prvih nekoliko tjedana života.

Dojena djeca razvijaju intestinalnu floru u kojoj dominira bifidobakterija, dok djeca hranjena formulama razvijaju vrlo brzo intestinalnu floru komparabilnu onoj nađenoj kasnije u životu bez dominantne bifidus flore.
Fiziološki značaj intestinalne flore za nositelja je fokus mnogih naučnih istraživanja u nekoliko prošlih godina.
Utjecaj postnatalnog razvoja imunog sustava je od velikog značaja za djetinjstvo.

Prvi rezultati su došli kao zaključak da postoji tanka relacija između intestinalne flore tijekom djetinjstva i razvoja atopijskih ili alergijskih bolesti kasnije u životu. Tijekom nekoliko prošlih godina, alergijska oboljenja imaju rastuću važnost u razvijenim zemljama.

U smislu prirodnog oponašanja majčinog mlijeka , Nutricija-Milupa je razvila jedinstveni sastav prebiotika –oligosaharida.

Milupa mliječne formule sa jedinstvenim sastavom prebiotika potpomažu:

– Biološku odbranu-zdrave bakterije
– Kemijsku odbranu- ph, kratkolančane masne kiseline
– Mehaničku odbranu- crijevna barijerska funkcija
– Imunološku i infekcijsku odbranu

Osim što služe kao hrana zdravim bakterijama koje stimuliraju rast i aktivnost normalne crijevne flore, prebiotici štite od patogenih bakterija i stimuliraju razvoj imunog sustava pomažući u isto vrijeme apsorpciju važnih koštano-gradivnih materija, Ca, Mg.
Oni ne samo da izgrađuju kosti nego spriječavaju apsorpciju toksičnih elemenata; žive , kadmijuma i mangana.

Beneficije prebiotika:

– Mekša stolica-olakšana defekacija
– Moguća redukcija intestinalnih infekcija
– Moguća redukcija epizoda povišene temperature i infekcija gornjih dišnih puteva
– Uloga u prevenciji alergije