Prevencija je važan saveznik našeg zdravlja, i povremeni pregledi su od izuzetne važnosti za prevenciju

Redovni ginekološki pregledi su važni jer se tako na vrijeme mogu primijetiti i najmanje promjene koje ukazuju na bolest reproduktivnog sistema, a samim tim se mogu brzo i uspješno liječiti i izliječiti.

Intervju: doc.dr. Emina Ejubović, specijalista ginekologije i opstetricije

Doc.dr. Emina Ejubović je specijalista ginekologije i opstetricije zaposlena u J.U. Kantonalna bolnica u Zenici. Doktorica Ejubović pripada generaciji mladih i uspješnih ginekologa o kojima žene, a posebno trudnice imaju samo riječi hvale. Sa ovom izuzetnom doktoricom smo razgovarali o njenim počecima u svijetu zdravstva, o značaju preventivnih pregleda i promociji zdravlja. U nastavku vam donosimo naš razgovor.

Pripadate generaciji mladih i uspješnih ginekologa. Za početak razgovora možete li nam reći šta je presudilo u odabiru poziva ginekologa?

Obzirom da sam odrasla u kući sa majkom ljekarom (psihijatar), od rane mladosti sam bila svjedokom šta znači biti ljekar i pomagati ljudima. Tokom osnovnog i srednjoškolskog školovanja učestvovala sam na različitim takmičenjima iz matematike i fizike tako da sam pred kraj srednje škole imala dilemu koji fakultet upisati – medicinski, elektrotehnički ili arhitekturu ali je na kraju izbor pao na Medicinski fakultet. Odmah u početku moram reći da se nisam nimalo pokajala i da sam napravila pravi izbor jer, kada pogledam sa ove distance, ne vidim se niti u jednoj drugoj profesiji. Ginekologija i akušerstvo kao grana medicine koja se bavi ženskim zdravljem i reprodukcijom me je privukla jer je i hirurška i nehirurška grana medicine. Široka je oblast sa, još uvijek, dosta nepoznanica tako da je ujedno i veliki izazov i prostor za dalje napredovanje i istraživanje. Osjećaj kada se pomogne nekome da ostvari trudnoću nakon višegodišnjeg pokušavanja, osjećaj kada roditelji prvi put čuju kucaje srca kod ploda ili prvi plač bebe je zaista poseban. Sve su to razlozi zbog kojih sam se opredijelila za ovu granu medicine.

Na našem portalu i časopisu promovišemo zdravlje žena, majki, trudnica. Koliko je važna prevencija?

 Od perioda pretpuberteta pa do perioda menopauze i nakon menopauze žensko tijelo se konstatno mijenja i razvija. Samim time svaki period u životu žene ima različita pitanja vezana za ginekološko, reproduktivno i seksualno zdravlje. Zato je veoma važno razviti povjerenje na relaciji ginekolog-pacijentica, kao i odnos između drugih zdravstvenih kadrova u ginekologiji i pacijentica. Ginekolozi pružaju zdravstvenu uslugu pacijenticama, postavljanju dijagnoze i liječe različite ginekološke probleme, poremećaje ženskog reproduktivnog sistema, problem steriliteta, vode trudnoće (normalne i rizične) te vode porod bilo prirodnim putem bilo carskim rezom. Mnoga od stanja koja pogađaju ginekološko, reproduktivno i seksualno zdravlje mogu da se otkriju u ranim fazama, što u većini slučajeva rezultira pozitivnom prognozom i uspešnim liječenjem. Prevencija je važan saveznik našeg zdravlja, i povremeni pregledi su od izuzetne važnosti za prevenciju. Prevencija može biti primarna, sekundarna i tercijarna što ću pojasniti na primjeru prevencije karcinoma grlića materice. Gotovo svaki slučaj raka grlića materice može se spriječiti vakcinisanjem protiv HPV infekcije i preventivnim pregledima kod ginekologa. Primarna prevencija je sprječavanje nastanka infekcije HPV-om koja je nužan uzročnik raka.Kao i kod drugih spolno prenosivih infekcija, najvažniji oblik zaštite je odgovorno spolno ponašanje i korištenje kondoma pri spolnom odnosu. Protiv infekcije HPV-om, koja je nužan preduslov za razvoj raka grlića materice, postoji vakcina za zaštitu od određenih tipova HPV-a. Sekundarna prevencija je rano otkrivanje predstadija raka i raka grlića materice.

Ako se infekcija HPV-om i dogodi, bolest se sporo razvija i potrebno je razmjerno dug period između infekcije i nastanka raka – oko 10 -15 godina, tokom kojeg imamo vremena za preventivne ginekološke preglede i jednostavan i bezbolan probirni test (Papa test i HPV test) kojim se ova bolest može otkriti dok se još nisu razvile zloćudne promjene ili u njihovoj ranoj fazi. Predstadiji raka (premaligne promjene) na sluznici grlića materice, liječe se, ovisno o veličini promjene, uklanjanjem promijenjenog dijela sluznice na vratu materice laserski (konizacija laserom), strujom (LLETZ), hirurškim metodama (konizacija nožem), elektrokoagulacijom ili elektrokauterizacijom, krioterapijom te laservaporizacijom. Tercijarna prevencija predstavlja liječenje i rehabilitacija nakon liječenja raka grlića materice. Vrsta liječenja invazivnog raka grlića materice ovisi o stadiju bolesti, dobi pacijentice, ostvarenoj želji za potomstvom, uspjehu liječenja, ali i o komplikacijama različitih načina liječenja. Također u dobroj mjeri ovisi o stavu pacijentice prema ovoj dijagnozi i psihičkoj spremnosti da rješava moguće postojeće probleme. Viši stadiji invazivne maligne bolesti liječe se hirurškim zahvatima odstranjenja  zahvaćenim tkivima te zračenjem (radioterapija) i kemoterapijom, a prema potrebi  uključuju i palijativnu njegu.

Kada žena prvi put treba da posjeti ginekologa? 

 Prva posjeta ginekologu trebala bi biti već u tinejdžerskoj dobi. Taj pregled bi trebao biti više u formi razgovora sa djevojkom za vrijeme kojeg se treba uspostaviti povjerenje na relaciji ginekolog-pacijentica i smanjiti strah od pravog ginekološkog pregleda. Na tom pregledu odnosno razgovoru treba pojasniti kako funkcioniše naše tijelo, posebno reproduktivni organi te objasniti djevojkama kako ostati zdrav. Na taj način će se steći i kasnija navika redovnih ginekoloških pregleda. Prvi pregled ginekologa trebao bi biti prije prvog spolnog odnosa kako bi se dobile neophodne informacije o kontracepciji i prevenciji spolno-prenosivih bolesti. Ukoliko prva menstruacija nije nastupila do 16.godine života, ukoliko djevojka ima neredovne, obilne ili jako bolne menstruacije, onda bi prvi pregled ginekologa trebalo tada realizirati. Prvi pravi ginekološki pregled savjetuje se obaviti ne kasnije od 21.godine života bez obzira da li je pacijentica imala do tada spolni odnos ili ne. Važno je napomenuti da na prvom pregledu ginekolog treba biti dodatno pažljiv i strpljiv što pomaže u opuštanju i sticanju povjerenja u ginekologa. Na tom pregledu se treba objasniti potreba za redovnim pregledima čak i ako pacijentica ne osjeća nikakve probleme i tegobe. 

Tokom trudnoće najčešće su žene posvećene svom zdravlju i dolaze ginekologu. Koliko je važno da i nakon poroda nastave sa redovnim pregledima i koji je intenzitet posjeta?

Prvi pregled nakon poroda trebao bi biti nakon 6 sedmica kako bi ginekolog provjerio stanje nakon poroda. Tak period od 6 sedmica označava se kao puerperij ili „period babina“ za vrijeme kojeg se ženin organizam vraća u stanje prije trudnoće odnosno poroda. Ukoliko je pacijentica imala epiziotomiju, ona je prva stvar koja bi se trebala provjeriti kod ginekologa. Većina problema s rezovima javlja se u roku od 10 dana od rođenja djeteta. Ako u bilo kojem trenutku nakon poroda se primijeti neuobičajeno crvenilo, bol ili tekućina koja izlazi iz reza, trebalo bi se u tom periodu javiti ginekologu. Ukoliko je porod bio carskim rezom, prva preliminarna provjera će biti 8.dan nakon carskog reza radi skidanja konaca (ako se radi o neresorptivnim koncima) ili za 2 sedmice od poroda a druga kontrola se zakazuje 6 sedmica poslije poroda. Od pregleda se radi PAPA test te ultrazvučni pregled kako bi se provjerilo stanje unutrašnjih genitalnih organa te provjeriti materica za eventualne znakove infekcije. Provjeravaju se i dojke da bi se na vrijeme uočili zatvoreni mliječni kanali koji bi mogli dovesti do razvoja mastitisa. Ukoliko je područje toplo i crveno, praćeno uz povišenu tjelesnu temperaturu i bolovima u tijelu, onda se vrlo vjerovatno radi o mastitisu. To se može dogoditi bilo kada nakon poroda, tako da je važno prijaviti bilo kakvu bol u dojkama nadležnom ginekologu ili patronažnoj sestri. Nakon prvog pregleda nakon poroda važno je i dalje nastaviti redovne preventivne kontrole ginekologa jednom godišnje ukoliko je sve u redu, a u slučaju sumnjivih PAPA testova ili pojave bilo kakvih ginekoloških smetnji, onda i ranije. 

Šta jedan godišnji ginekološki pregled treba da sadrži?

Ginekološki pregled obično je dovoljno učiniti jednom godišnje, ukoliko ne postoji neka dodatna problematika. Redovni ginekološki pregledi su važni jer se tako na vrijeme mogu primijetiti i najmanje promjene koje ukazuju na bolest reproduktivnog sistema, a samim tim se mogu brzo i uspješno liječiti i izliječiti. Prvo se obavi razgovor sa pacijenticom i uzme njena anamneza (lična, porodična i ginekološka odnosno opstetrička) nakon čega slijedi ginekološki pregled. Prvo se pregleda vanjsko spolovilo, a zatim se uz pomoć spekula izvrši pregled vagine i grlića materice te se uzima PAPA test. Redovnim uzimanjem PAPA testa i pridržavanjem uputa ginekologa pojava raka materice se može smanjiti za 90%. Važno je napomenuti da PAPA test ne predstavlja u isto vrijeme i testiranje na spolno prenosive bolesti. Naime, nlazom PAPA testa se utvrđuje  da li postoje abnormalnosti epitela na našem grliću materice, ali ako želimo detaljnije istražite upalu ili napraviti skrining za spolno prenosive bolesti za što moramo učiniti ciljane briseve, kao što su bris na bakterije Chlamydia trachomatis, Mycoplasma hominis, Ureaplasma urealyticum, Gardnerella vaginalis, Neisseria gonorrhoeae, viruse HPV i Herpes simplex, kao i na parazit Trichomonas vaginalis. Nakon toga slijedi bimanualni pregled koji će ginekologu dati uvid o smještaju, obliku, veličini i bolnoj osjetljivosti maternice i jajnika. Potom se radi ultrazvučni pregled materice i jajnika i dijagnostikovanje eventualnih promjena u njihovoj veličini, izgledu i položaju. Ultrazvučnim pregledom se i dijagnostikuje trudnoća, prati rast i razvoj fetusa te otkrivaju bilo kakve nepravilnosti trudnoće. Na osnovu ovih pregleda ginekolog će, eventualno u ovisnosti od ovih nalaza, preporučiti dalju dijagnostičku obradu (analiza hormonskog statusa, testiranje na trombofiliju, problemi sa štitnom žlijzdom ili inzulinskom rezistencia, biopsija grlića, kiretaža sluznice materice i slično). Ako je potrebno odmah će se prepisati potrebna terapija i objasniti kako je koristiti.

Kada su u pitanju trudnice, možete li nam reći koliko su česte infekcije tokom perioda trudnoće? Na koji način se mogu izbjeći?

Infekcije u trudnoći su čest problem. Osim urinarnih, u trudnoći su česte i vaginalne infekcije. Promjena nivoa hormona u trudnoći nepovoljno djeluje na stabilnost vaginalne flore. PH vrijednost koja je 4,5 ili više, jasan je pokazatelj da je došlo do razvoja bakterija i to je put ka vaginalnoj infekciji. Najčešće bakterije koje uzrokuju vaginalne infekcije su one koje se već nalaze u fiziloškoj flori vagine, ali u normalnim okolnostima – u vrlo maloj količini. Naime, prirodna kiselost vagine onemogućava razmnožavanje bakterija. Glavni faktor učestalosti infekcija u trunoći je u činjenici da zbog hormoskih promjena slabi kiselost vagine te je ona podložnija razvoju bakterija. Drugi razlog je uticaj hormona progesterona na glatke mišiće koji postaju opušteniji i takođe pogoduju razvoju većeg broja bakterija. Infekciju prepoznajemo po iscjetku, sekretu iz vagine koji postaje obilniji, mijenja boju u smislu da nije više bijeli nego je žuto-zeleni, žućkast a može biti i sivi. Nadalje, mijenja i konzistenciju te postaje gust ili sirast. Često ga prati neugodan miris koji je nemoguće ne primjetiti, a javlja se i nelagoda poput svrbeži, peckanja i crvenila. Najefikasnija  metoda  sprečavanja infekcije bebe nakon porođaja je provjera da li je trudnica kolonizirana bakterijom streptococcus  agalactia (BSHB ) te primjenom antibiotske terapije pri porođaju. Uzima se svim trudnicama između 35 -37  nedelje trudnoće iz stražnjeg djela vagine i anorektalnog područja. U trudnoći je iscjedak uvijek obilniji zato što velika količina estrogena stimuliše veću količinu sluzi tako da je  ovo normalna pojava ukoliko je ne prati promjena boje i neugodan miris. Infekcija gljivicama ili kandidijaza je infekcija intimnog područja izazvana gljivicama candida albicans. Nije polno prenosiva bolest ali se simptomi mogu razviti nakon nezaštičenog odnosa i kod partnera pa se savjetuje i lječenje partnera. U najvećem broju slučajeva takve infekcije ne ugrožavaju trudnoću i plod, ali zbog svojih neugodnih simptoma mogu smanjiti kvalitet života trudnice. Simptomi su: svrab, crvenilo, osjećaj žarenja i peckanja te pojačan sirast iscjedak bez mirisa. Trudnice ne bi trebalo da koriste terapiju bez preporuke ginekologa, a jedan od razloga je i što se vaginalna kandidijaza sporije liječi i potrebna  je duža primjena preparata. Za vrijeme lječenja preporučuje se smanjeno uzimanje šećera, unos dovoljno tečnosti, nošenje pamučnog veša i primjena probiotika. Trudnicama koje su sklone infekcijama preventivno preporučimo uzimanje probiotika. Infekcije u trudnoći  često se ne mogu spriječiti, ali je moguće smanjiti rizik za pojavu infekcija  pravilnim održavanjem higijene intimnog područja, zdravom i uravnoteženom ishranom te odgovornim ponašanjem koje utiče na zdravlje djeteta i uspješnu trudnoću. 

Za kraj koji je Vaš savjet za naše čitateljke?

Za kraj bi savjetovala žene da se redovno kontrolišu i da se na pojavu bilo kakvog problema, odmah jave na pregled. Rana dijagnoza i pravovremeno liječenje će u većini slučajeva riješiti problem. Nadalje, nemojte se same liječiti. Prije upotrebe bilo kakvih lijekova, trebalo bi se posavjetovati sa ginekologom. Poseban oprez treba biti kod odabira donjeg rublja, da bude adekvatno i od prozračnog materijala. Redovna higijena genitalnog područja mora se redovno obavljati. Ne pretpostavljati da su obilne menstruacije normalne. Treba biti posebno oprezan kod čitanja članaka na internetu. Bolni odnosi se trebaju prijaviti ginekologu jer mogu biti jedan od prvih znakova ginekoloških problema. Kao zaključak bi rekla da nema „glupih“ pitanja i da se niko ne treba stiditi da pita svog ginekologa sve što želi da zna a vezano je za ginekološku i reproduktivnu problematiku.

POVEZANI ČLANCI

Zadnje objave