PPD: Teško depresivno raspoloženje za majku, a od nje mogu patiti i očevi

PPD: Teško depresivno raspoloženje za majku, a od nje mogu patiti i očevi

Postporođajna depresija (PPD): Teško depresivno raspoloženje za majku, a od nje mogu patiti i očevi

Postporođajna depresija se uspješno liječi. Prvi korak u liječenju jeste detekcija problema i traženje stručne pomoći.

Piše: Irma Gorančić Šunje, magistrica psihologije, psihodramska psihoterapeutkinja u edukaciji

Biografija:

Irma Gorančić Šunje, magistrica psihologije, psihodramska psihoterapeutkinja u edukaciji. Trenutno zaposlena u organizaciji SOS Dječija sela BiH – Porodični centar Mostar. Posjeduje višegodišnje iskustvo u radu sa djecom i roditeljima. Najznačajnije dosadašnje iskustvo je stekla u radu sa migrantima (djeca i roditelji).

 

Postporođajna depresija (PPD)

Rođenje bebe unosi mnoge promjene u život i traži promjene prioriteta i navika, pogotovo u prvim periodima. Uloga roditelja se smatra jednom od najvažnijih trenutaka u životu pojedinca i zbog toga mnogi roditelji imaju prevelika očekivanja od sebe i sklonost ka idealiziranju tog trenutka, pa smatraju da rođenje treba da bude obojeno samo osjećajem radosti. Međutim, svima je potrebno vrijeme, a posebno majkama kako bi se navikle na novu životnu ulogu. Nakon poroda se pokreće gomila snažnih emocija, od uzbuđenja i radosti do straha i tjeskobe, ali može rezultirati i nečim što možda ne očekujete – depresijom.

Postporođajna depresija (PPD) predstavlja teško depresivno raspoloženje koje se javlja u četvrtoj sedmici nakon poroda i može da traje do trideset sedmica nakon poroda . Postporođajna depresija je stanje koje može da se javi nakon svake trudnoće (ne nužno i samo nakon prve). Ona predstavlja za majku teško emotivno stanje, a od nje mogu patiti i očevi. Osoba koja boluje od postporođajne depresije nije u potpunosti sposobna da se brine za sebe, svoje dijete i porodicu. Prema dosadašnjim istraživanjima postporođajna depresija je povezana s poremećajima općeg funkcionisanja između majke i djeteta i to u međusobnoj pažnji, vokalnoj i vizualnoj komunikaciji, smanjenoj učestalosti interakcije, uključujući dodir i smijeh. Ona se javlja u 20% žena nakon poroda.

Šta uzrokuje postporođajnu depresiju?

Još uvijek nije poznato šta je tačan uzrok postporođajne depresije i smatra se da ne postoji samo jedan uzrok nastanka, već više njih. Mnogi istraživači smatraju da uzroci postporođajne depresije leže u biološkoj, psihološkoj i socijalnoj problematici.

Biološki aspekt bolesti je objašnjen promjenom razine hormona estrogena i progesterona koja se događa tokom trudnoće i opadanjem razine hormona nakon porođaja. Pad razine hormona (estrogena i progesterona) dovodi do hemijskih promjena u mozgu koje mogu izazivati promjene raspoloženja.

Psihološki simptomi se često vezuju za nisku razinu samopoštovanja, pesimizam kao crtu ličnosti, loše strategije suočavanja sa stresom, promjene raspoloženja i emotivnih reakcija. Najveći rizik je kod žena koje su prije trudnoće iskusile depresivne epizode ili imaju pozitivnu psihijatrijsku anamnezu.

Socijalni aspekt bolesti vezan je za egzistencijalne uslove života u kojima trudnica živi, podršku partnera i porodice, te razinu obrazovanja.

Simptomi postporođajne depresije

  • depresivno raspoloženje
  • nesanica ili pretjerana pospanost
  • umor
  • tjeskoba i slaba koncentracija
  • učestale promjene raspoloženja i nagle oscilacije
  • pretjerana briga i zabrinutost za dijete
  • nebriga za dijete
  • oscilacije apetita (od teškog izgladnjivanja do prejedanja)
  • hiperaktivnost do hroničnog iscrpljivanja
  • osjećaj nemogućnosti suočavanja sa problemima
  • razdražljivost, plačljivost
  • osjećaj slabosti i nemoći
  • negativne (crne) misli
  • teškoće pamćenja i koncentracije
  • gubitak samopouzdanja
  • osjećaj krivice i nemoći
  • osjećaj osamljenosti, tuge i beznađa
  • emocionalna labilnost
  • česte glavobolje, bolovi u stomaku i mišićima
  • strah od kontakta sa ljudima
  • tjeskoba i napadi panike
  • gubitak interesa za dijete i okolinu
  • suicidalna i homicidalna razmišljanja

Postporođajnu depresiju treba razlikovati od postpartalnog blues-a (PPB) tzv. baby bluesa koji se javlja kod većine žena nakon poroda (oko 80%). Radi se o blagim oblicima promjene raspoloženja kod rodilja, a povezane su sa strahom od novonastale situacije. Kod postpartalnog blues-a se ne radi o patološkom stanju već o sasvim očekivanoj i normalnoj reakciji na novu i nepoznatu situaciju i odgovornosti. Baby blues počinje 1 do 3 dana nakon poroda, a odlikuju ga nagle promjene raspoloženja, neobjašnjiv plač, razdražljivost i nestrpljivost, nedostatak sna, tjeskoba, osamljenost, i osjećaj ranjivosti.

Faktori rizika za pojavu postporođajne depresije

Faktori rizika za pojavu postporođajne depresije koja su potvrdila mnoga istraživanja i iskustva iz kliničke prakse su:

  • simptomi depresije tokom ili nakon prethodne trudnoće,
  • depresija ili bipolarni poremećaju drugom razdoblju u životu,
  • osobe s depresijom i drugim mentalnim bolestima u obitelji,
  • stresni događaj u životu tokom trudnoće ili neposredno nakon poroda (gubitak posla, smrt voljene osobe, porodično nasilje ili druga bolest),
  • trudnički dijabetes,
  • komplikacije tokom poroda, uključujući preuranjeni poremećaj ili rađanje djeteta s poteškoćama,
  • neželjena trudnoća ili nesigurnost po tom pitanju,
  • nedostatak emocionalne podrške od svoga supruga, partnera, porodice ili prijatelja,
  • samohrane majke,
  • problemi s alkoholom ili zloupotreba droga,
  • nezaposlenost i loša ekonomska situacija.

 

Liječenje postporođajne depresije

Od velike je važnosti naglasiti da se postporođajna depresija uspješno liječi. Prvi korak u liječenju jeste detekcija problema i traženje stručne pomoći. Ako majke zatraže pomoć, to NIKAKO  ne znači da su loše u novoj ulozi, već da žele sve najbolje svome djetetu. Za stručnu pomoć se potrebno javiti: psihijatru, psihologu ili psihoterapeutu. Liječenje se razlikuje u zavisnosti od toga koliko je depresivno stanje ozbiljno. U nekim situacijama može pomoći samo psihološko savjetovanje, a ponekad je potrebno uključiti lijekove. Psihoterapija kao metoda liječenja postporođajne depresije se pokazala kao efektan način uz pomoć kojeg se osoba može izboriti sa depresijom (bez obzira da li su u pitanju grupe za emocionalnu podršku, individualna psihoterapija ili psihoterapija za parove). Ukoliko se radi o težem depresivnom stanju koriste se antidepresivi koji se ne smiju uzimati bez odobrenja i upustva doktora koji je upoznat sa stanjem pacijenta/pacijentice.