Mnogi carski rezovi se, priča se među rodiljama u Bosni i Hercegovini, izvode bez izuzetnog medicinskog razloga. Stručnjaci kritički ocjenjuju ovaj razvoj.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 1985., carski rez je medicinski potreban u oko 10 do 15 posto svih trudnoća. Međutim, u proteklih dvadeset godina došlo je do naglog porasta carskih rezova u svijetu, uključujući i Bosni i Hervegovini. Iako kod nas trudnice još uvijek nemaju pravo izbora na koji način će se poroditi, godine 2000. 18,5% trudnoća završilo je carskim rezom a u poređenju sa prosjekom od 31,1% u 2015. (podaci Federalnog zavoda za statistiku) vidi se nagli porast. Koliko često se izvodi carski rez uveliko varira od klinike do klinike.
Prema nezvaničnim anketama oko dvije od 100 trudnica u Bosni i Hercegovini bi izabrale carski rez u odnosu na prirodni. Aspekti koji u tome igraju ulogu su najčešće:
- strah od bola,
- strah da neće biti dovoljno podržane od strane akušerskog osoblja
- želja da se izbjegne mogući efekat vaginalnog porođaja na dno karlice i seksualnost
Jedan od glavnih razloga za sve veći broj operacija je sigurno i brz razvoj medicinske tehnologije u drugoj polovini 20. vijeka. To je dovelo do fundamentalne promjene u akušerstvu: od podrške u prirodnom procesu do sveobuhvatne tehničke kontrole trudnoće i porođaja.
Poboljšane dijagnostičke sposobnosti koje omogućavaju bolju prevenciju i rano otkrivanje bolesti ili malformacija u nerođenog djeteta nesumnjivo su značajan napredak. U isto vrijeme, međutim, razvio se i medicinski “aspekt rizika”: Značajno se povećao i broj rizika u posljednjih nekoliko decenija. Kao rezultat toga, danas se znatno više žena smatra “visokorizičnim trudnicama”, iako su trudnice danas zdravije i bolje hranjene nego ranije.
Povećanjem visokorizičnih trudnoća povećao je se i broj carskih rezova i operacija. Carski rez također često dovodi do daljnjeg rezanja: Obično, dvije trećine majki čije je prvo dijete rođeno carskim rezom na isti način rađa i drugo dijete.
Danas, mnoge žene doživljavaju trudnoću i porođaj ne samo u pratnji lijepih doživljaja, već i neizvjesnosti i strahova.
Medicina se u poljednje vrijeme zalaže da se vrati povjerenje u vlastite prirodne sposobnosti. Pored toga, prirodni porođaj se često naziva niskorizičnim rođenjem.
Jer, nije dovoljno informisati sve žene o tome da su samo mogući rizici tokom carskog reza, već i bol rođenja tokom carskog poroda odgađa se na vrijeme nakon poroda. Mnoge žene ne očekuju da će im ponekad biti teže brinuti se za svoje dijete nakon operacije zbog bola u ranama i da novorođenče može imati respiratorne probleme ili da proces dojenja može biti teži.
Međutim, postoje i rizici kod prirodnog poroda.Prvo, vaginalni porod ne može se tačno predvidjeti. Pored bola, postoje tri glavna aspekta o kojima se žene brinu:
- Povrede u području perineuma: Tokom poroda se može oštetiti perinealno tkivo. Može se slomiti, ili će mu trebati zdjelični rez. U zavisnosti od ozbiljnosti povrede, može potrajati dok se rana ne zacijeli. Međutim, takve povrede su znatno manje ozbiljne od rana koje uključuje carski rez.
· Slabost dna zdjelice i vaginalna promjena: Mnoge žene su zabrinute da bi vaginalni porođaj mogao oslabiti dno zdjelice, tako da kasnije izgubi kontrolu nad mokraćnom mjehuru, ili da se njihova vagina proširi. Međutim, dno karlice nije opterećeno samo rođenjem, već i težinom djeteta tokom trudnoće. Zbog toga carski rez ne štiti od problema sa zdjeličnim dnom kao što su slabost mokraćne bešike ili problem slijeganja. Najefikasnija prevencija je dosljedna vežba dna karlice tokom trudnoće i nakon rođenja.
- Rizici za dijete: Dijete je vrlo dobro pripremljeno za prirodni porod. Tokom rođenja, njegovo stanje se prati. Ako postoje problemi koji mogu ugroziti dijete, obično se može uvijek napraviti carski rez.
Naučna poređenja carskih rezova bez medicinske indikacije sa vaginalnim porođajem omogućavaju jasne zaključke:
- Planiranje carskog reza bez medicinskog razloga znači prihvaćanje abdominalne operacije koja uključuje rizike, otežava vam nesmetan početak života s djetetom i može imati posljedice za buduće trudnoće.
· Odluka podrazumjeva odricanje od iskustva rođenja sa endogenim hormonskim procesom i povezanim mehanizmima za povratak. Ako je carski rez predviđen prije 39. sedmice trudnoće, postoji rizik da pluća djeteta još nisu zrela. Tako se kod bebe nakon porođaja često javljaju problemi sa disanjem. Ako strah od prirodnog rođenja opterećuje trudnicu, posebno je važno savjetovanje i pouzdana briga od strane ginekologa. I imajte uvijek na umu da su to bolovi koji najbrže zaborave.
roditelj.ba