Porod je najuzvišeniji čin u životu žene
Pripreme za porod traju tokom cijele trudnoće jer će se tijelo fizički mijenjati i pripremati za porođaj, ali i mentalno stanje trudnice, jer će se suočavajući sa promjenama koje im do tada nisu bile poznate
Piše Vlatka Bojanić, certifikovana voditeljica prenatalnog i postnatalnog vježbanja, Škola za trudnice “Radosnica”, Banja Luka
Vlatka Bojanić
Osnivačica najpoznatije banjalučke škole za trudnice “Radosnica” već devet godina sa svojim timom medicinskih saradnika priprema trudnice za porod. Završila je Zdravstvenu njegu na Medicinskom fakultetu u Banjoj Luci. Sredinom 2011.godine dodatno se usavršava na polju reproduktivnog zdravlja žena u Hrvatskoj, te postaje prvi sertifikovani voditelj za vježbanje u trudnoći u BIH, a krajem 2018.god. nosi i zvanje sertifikovanog voditelja postnatalnog vježbanja. Pored Banja Luke, trudnice za porod priprema u “Bolnici Gradiška”, te DZ “Sv.Vračevi” Čelinac. Trenutno je na daljem usavršavanju, Master studiju Zdravstvene njege Medicinskog fakulteta u Banjoj luci. Začetnik i organizator najvećih trudničkih skupova u BIH poznatih kao “Paneli za trudnice”. Majka je petogodišnje djevojčice. Piše tekstove i saradnik je na brojnim portalima.
Trudnoća je stanje u kojem se trudnice svakog mjeseca susreću sa psihofizičkim promjenama. Tijelo će se fizički mijenjati i pripremati za porođaj, kao i mentalno stanje trudnice, suočavajući se sa promjenama koje im do tada nisu bile poznate. Zato je važno priključiti se školama za trudnice koje predstavljaju interdisciplinarni tim zdravstvenih radnika i saradnika spremnih da pomognu budućim mamama da se što lakše pripreme za najvažniji čin u životu – porođaj, ali i roditeljstvo.
Psihofizička priprema postoji od davnina. Još u prošlom vijeku, izdvojile su se dvije velike škole koje su postavile temelje današnje psihofizičke pripreme. Engleski ljekar Read smatrao je da se bol javlja samo u patološkim stanjima, a pošto je porođaj fiziološki akt u životu žene, jasno je da teorija otvara brojna pitanja. Otkud strah? Otkud bol? I danas se susrećemo sa istim pitanjima. Ruski ljekar Nikolajev, svoje učenje je zasnivao na uslovnim refleksima po Pavlovu i smatrao je da je uticaj okoline veoma važan za stvaranje uslovne veze bol- kontakcija.
Danas možemo slobodno reći, da u praksi imamo mnoštvo preklapanja ovih teorija i da su dale dobru podlogu za psihofzičku pripremu koju poznajemo i primijenjujemo uz izvjesne modifikacije tehnika te njihovo korištenje u našim porodilištima. Kada se susretnemo prvi put sa trudnicama, prije uključivanja u školicu, uvijek dobijemo iste odgovore “bojim se nepoznatog”, “strah me je”, “ne znam da li ću moći izdržati bolove”, “šta će biti sa bebom”. Kao što se potvrđuje teorija ruskog ljekara, žene najčešće imaju negativnu sliku o porodu, prisutan je strah od nepoznatog i kontakcija se automatski povezuje sa neopisivim bolom. To je uticaj sredine koji je prisutan još od djetinjstva, predanja koja idu “sa koljena na koljeno” i nose to nešto strašno i mistično oko poroda. Ako još na sve to dodamo medije, internet, filmove i iskustva koje žene pišu po društvenim mrežama, onda to jednu mladu, buduću mamu zaista preplaši.
Škole za trudnice su idealno mjesto za okupljanje trudnica i budućih roditelja jer samo medicinski tim radnika može dati stručne odgovore na sva pitanja koja ih muče. Na taj način demistifikovaćemo dosadašnja shvatanja poroda i poslati poruku da je porod prema najjednostavnijoj definiciji “fiziološki akt žene koji se završava rađanjem bebe, izbacivanjem posteljice i plodnih ovoja u spoljašnju sredinu”, a ja ću slobodno dodati “ POROD JE NAJUZVIŠENIJI ČIN U ŽIVOTU ŽENE”.
U Banjoj Luci postoji škola za trudnice “Radosnica” koja se već devet godina uspješno bavi psihofizičkom pripremom trudnica za porod kao i mladih bračnih parova za prve dane roditeljstva. Cilj nam je da edukujemo oba partnera kako bi bili spremni za roditeljstvo koristeći se novim, savremenim metodama te provjerenim i stručnim informacijama. Interdisciplinarni tim škole za trudnice čine ginekolozi, babice, pedijatri, nutricionista, anesteziolog, psihijatar, psiholog, voditelj prenatalnih i postnatalnih tjelesnih aktivnosti , što govori da se u ovoj školi podjednako njeguje i psihička, ali , i fizička komponenta pripreme za porod. Takav pristup neizmjerno je važan da bi se trudnice adekvatno spremile za porod te da u njemu aktivno učestvuju, što znači da sarađuju sa osobljem, primijenjuju tehnike disanja i napinjanja koje su naučile u školi, lakše savladavaju kontrakcije i bolje opskrbljuju plod kiseonikom što će rezultirati bržim i kraćim porodom.
U fizičkom dijelu pripreme za porod trudnice uče tri tehnike disanja, tehniku napinjanja i tehniku relaksacije koje će koristiti u toku poroda, ali i tokom vježbanja na času u školi. Akcenat na vježbanje u trudnoći stavio je još četrdesetih godina prošlog vijeka engleski ljekar Grantly Dick-Read koji je smatrao da nije dovoljna samo psihička priprema za porod, već da su vježbanje u trudnoći i dobra fizička kondicija neophodni za uspješan porod. Vježbe pripreme za porod podijeljenje su u četiri velike grupe : vježbe poboljšanja mobilnosti karlice, vježbe poboljšanja cirkulacije, vježbe relaksacije i istezanja, kondicione vježbe. Uz sve vježbe se izvode odgovarajuće tehnike disanja. Trening započinje zagrijavanjem a završava vježbama istezanja i relaksacijom. Intenzitet i opterećenje su uvijek prilagođeni opštem stanju trudnice, poštujući ACOG preporuke . Trudnica može započeti sa vježbanjem od 16.nedjelje trudnoće uz dozvolu svog ginekologa , a svaki mjesec donosi na uvid ginekološki nalaz kako bi pratili napredovanje trudnoće, i procijenili da li nastavlja sa aktivnostima.
U edukativnom dijelu buduće majke dobijaju stručne savjete i psihičku podršku svih pomenutih medicinskih saradnika. Obrađuju se teme vezane za porod, anesteziju, dojenje, izdajanje, grčeve, infekcije , ishranu, postporođajnu depresiju, bračne odnose u toku trudnoće i nakon poroda te sve druge teme sa kojima će se suočiti mladi roditelji. Muževi mogu mnogo učiniti za svoje supruge i treba ih ohrabriti da se u što većem broju priključe programu psihofizičke pripreme za porod kako bi se adekvatno pripremili za novu životnu ulogu. Takođe, treba ih ohrabriti da prisustvuju porodu, naravno ukoliko to oboje žele. Na porodu, pored podrške i osjećaja sigurnosti, očevi mogu pomoći porodilji tokom disanja , masirati leđa, brisati znoj , te lagano ponavljati savjete koje daje medicinsko osoblje kako bi porodilja lakše sarađivala. Kupanje, presvlačenje beba te grčevi su situacije u kojim se tate sjajno snalaze i trebaju biti uključeni u te “poslove” od bebinog dolaska kući. Zajednički trenuci u kojima parovi dočekuju prinovu, te kasnija raspodjela poslova i podrška mladim mamama sigurno stvaraju osjećaj sigurnosti, bliskosti te jačaju vezu roditeljstva.
Za sve one trudnice koje se nemaju priliku pripremati za porod ili pohađati školu, škola za trudnice “Radosnica” organizuje panele koji predstavljaju interaktivna predavanja, razgovor i vježbe gdje trudnice dobiju priliku informisati se o trudnoći, porođaju i majčinstvu gdje su stručni, relevantni i pouzdani savjeti od velike koristi.
Psihofizička priprema za porod i škole za trudnice su mjesta gdje se razmijenjuju iskustva, stiču nova prijateljstva a najvažnije stiče se znanje sa kojim će trudnice ući samouvjereno i hrabro u porod te novo životno doba!
