Pelenski dermatitis – kako ga prepoznati i kako ga liječiti? 

Pelenski dermatitis zajednički je naziv za upalne promjene u području pelenske regije. Češće nazvan i pelenski osip, pelenski dermatitis vrlo je česta dijagnoza u ranom djetinjstvu te je razlog posjete dermatologu u 20% slučajeva. Naime, u ranom djetinjstvu mogu se javiti brojne dermatoze u pelenskoj regiji: psorijaza, seboroični dermatitis, bakterijske infekcije, autoimune dermatoze (Lichen sclerosus) i sl. te je potrebno uzeti u obzir morfologiju, distribuciju promjena na koži te anamnestičke podatke:

  1. Vrijeme nastanka i dužina trajanja promjena na koži? Treba uzeti u obzir da se iritativni pelenski dermatitis najčešće javlja u dobi od 9 do 12 mjeseci
  2. Koja su područja kože zahvaćena? Kod iritativnog pelenskog dermatitisa vidljive su promjene na izbočenim dijelovima kože koji su u kontaktu sa pelenom
  3. Higijena i njega kože. Koriste li se u njezi kože agresivna sredstva, sapuni, vlažne maramice? Koliko često kupate bebu? Koje kreme se koriste u njezi kože? Jesu li uvedene neke promjene u rutinu zbog kojih se može naslutiti da se radi o alergijskom kontaktnom dermatitisu, npr. korištenje drugih pelena ili druge kozmetike?
  4. Prehrana i lijekovi. Jesu li uvedene nove namirnice u prehrani? Promjene u prehrani često dovode do povećane učestalosti stolice čime se rizik od nastanka iritativnog pelenskog dermatitisa povećava. Da li se djetetu daju antibiotici ili neki drugi lijekovi koji mogu uzrokovati proljev? Pati li dijete od nekih crijevnih bolesti povezanih sa proljevom?

Kako i zašto nastaje pelenski dermatitis?

Kod pojave osipa u pelenskoj regiji, u najvećem broju slučajeva govorimo o dermatitisu zbog iritacije kože odnosno iritativnom pelenskom dermatitisu.

Kod iritativnog pelenskog dermatitisa, narušena je zaštitna funkcija kože iz dva razloga: 

  • Povećana vlaga zbog okluzivne prirode pelena u kombinaciji sa iritirajućim djelovanjem urina i fecesa
  • Povećan pH kože zbog povećane aktivnosti proteaza i lipaza iz fecesa

Trenje između bebine kože i pelene dodatno narušava integritet kožne barijere pa je takva koža podložna djelovanju alergena i infektivnih agenasa poput Candide albicans zbog čega mogu nastati sekundarne bakterijske ili gljivične infekcije.

Kako izgleda iritativni pelenski dermatitis?

Dermatološki nalaz uključuje eritem, papule i ljuštenje kože u kontaktu sa pelenama. Isprva se ne javlja na pregibima kože već na izbočenim dijelovima; guzi, genitalnoj regiji i donjem dijelu trbuha. 

Kako razlikovati iritativni pelenski dermatitis od gljivične infekcije?

Dermatološka slika gljivične infekcije u pelenskoj regiji, najčešće uzrokovane Candidom, uključuje crvenilo u pregibnim regijama, a javljaju se i gnojni mjehurići na rubovima žarišta tzv. satelitske pustule. Kandidijaza se može javiti i kao sekundarna infekcija, kod produženog trajanja iritativnog pelenskog osipa.

Liječenje

Cilj tretmana ove vrste dermatitisa je ograničiti izlaganje kože iritirajućim agensima te povratiti i održavati normalan pH kože. U te svrhe, koristimo se tzv. ABCDE pristupom (A-air; B-barrier; C-cleansing; D-diaper; E-education):

  • Air (engl. zrak) – podrazumijeva povećavanje učestalosti i dužine izlaganja pelenske regije zraku čime se ujedno smanjuje izlaganje kože iritirajućem djelovanju fecesa, urina i trenju od pelena. Nakon mijenjanja pelena ili kupanja, ostavite Vašu bebu kratko bez pelena, na suhom ručniku da se koža potpuno osuši prije stavljanja nove pelene. 
  • Barier (engl. barijera) – apliciranje debljeg sloja kreme na bebinu kožu prilikom svakog mijenjanja pelene će smanjiti iritaciju od trenja. Prilikom slijedećeg mijenjanja pelene, nema potrebe da potpuno uklanjate kremu jer ćete trljanjem kože povećati iritaciju. Posebno su korisne kreme sa cink oksidom, vazelinom, vitaminom A te umirujućim sastojcima poput bisabolola, pantenola i sl.
  • Cleansing (engl. čišćenje) – za čišćenje kože treba izbjegavati agresivna sredstva sa sapunima. Umjesto toga, treba koristiti blage proizvode sa pH vrijednosti kože. Preporučuje se i čišćenje samo toplom vodom ili fiziološkom otopinom.
  • Diaper (engl. pelena) – pelene je potrebno mijenjati najmanje svaka 2 sata, po potrebi i češće, posebno kada beba obavi veliku nuždu. Obratite pažnju kod izbora pelena; trebale bi biti prozračne i izrađene od upijajućih materijala te bi trebale idealno prijanjati na kožu kako bi se smanjilo trenje.
  • Education (engl. edukacija) – s obzirom da ovaj problem pogađa veliku populaciju djece, potrebno je educirati roditelje o liječenju i prevenciji. Prepoznavanje i razlikovanje iritativnog pelenskog dermatitisa od npr. gljivične infekcije i drugih dermatoza, može za roditelje ponekad biti vrlo teško. Zato se ne preporučuje samoinicijativno korištenje antifungalnih i kortikosteroidnih krema jer one nekada mogu dodatno pogoršati stanje, tako npr. korištenje lokalnog kortikosteroida može pogoršati gljivičnu infekciju.

Bademova krema kod pelenskog osipa – ekspert u liječenju pelenskog dermatitisa

Na temelju dugogodišnjeg iskustva u proizvodnji bademove kozmetike za djecu, za Vaše najmlađe smo razvili nove formulacije namjenjene za tretman pelenskog dermatitisa.  Bademova krema kod pelenskog osipa u svom sastavu sadrži brojne sastojke koji blagotvorno djeluju na upaljenu kožu pelenske regije. Osim neizostavnog bademovog ulja, nova bademova krema protiv pelenskog osipa obogaćena je i ekstraktom nevena koji također posjeduje protuupalno svojstvo te pospješuje proces regeneracije oštećene kože i zarastanje rana. Još jedan od super sastojaka, vitamin E, ima moćno anti-oksidativno djelovanje, odličan je ovlaživač, a zbog svojih svojstava se pokazao učinkovitim u tretiranju brojnih kožnih problema. 

Od ranije dobro poznat, a u poslijednje vrijeme i sve popularniji sastojak u kozmetici, cink, neizostavan je sastojak u tretmanu pelenskog dermatitisa kao i brojnih drugih stanja kože. On ima protuupalno i antibakterijsko djelovanje te pomaže proces zarastanja kože. Još jedan od omiljenih sastojaka kozmetike za njegu kože je i glicerol koji dokazano ublažuje i smanjuje kožne iritacije i oštećenja te pomaže u održavanju elastičnosti kože pa je idealan u slučajevima kada je narušena prirodna zaštitna barijera kože.

Parafinsko ulje, koje se zove još i mineralno ulje u novije vrijeme često se spominje u negativnom kontekstu kada govorimo o njezi kože. Popularizacija tzv. clean beauty pokreta, stavila je mineralno ulje na „crnu listu“ navodeći da je isto štetno za ljudsko zdravlje zbog sadržaja karcinogenih komponenti. Međutim, sporne policikličke aromatske ugljikovodike koji imaju karcinogeni potencijal sadrži isključivo industrijsko mineralno ulje. U kozmetici se koristi prečišćeno mineralno ulje koje ispunjava sigurnosne zahtjeve navedene u Europskoj farmakopeji čime se dobija visokokvalitetno mineralno ulje potpuno sigurno za kožu. Osim toga, američka FDA (Food and Drug Administration, engl. Agencija za hranu i lijekove) je odobrila mineralno ulje kao zaštitno sredstvo za kožu što govori u prilog tome da je učinkovito i sigurno u njezi kože. Parafinsko ulje se ne apsorbira već „sjedi“ na površini kože djelujući kao barijera između kože i vanjske sredine, smanjujući trenje i oštećenje površinskog sloja.

Važno je spomenuti da krema ne sadrži bornu kiselinu, kamfor, fenol, benzokain ili salicilate koji mogu biti štetni za bebu. Bademova krema protiv pelenskog osipa, maleno čudo u tubi od 75 ml, dermatološki je testirano u EU te je potpuno je sigurno i efikasno u rješavanju problema povezanih sa pelenskim dermatitisom.