Pedijatar savjetuje: Kada treba prepisati antibiotik?

Pedijatar savjetuje: Kada treba prepisati antibiotik?

Danas se neosporno zna da nisu svi probiotici podjednako efikasni u sprječavanju (prevenciji) dijareje izazvane antibiotikom

Piše: Dr Slaven Krajina, Doktor medicine, spec.pedijatar

Biografija: Dr. Slaven Krajina je rođen u Doboju, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Studije Medicine i specijalizacije iz oblasti Pedijatra završio u Banja Luci. Aktuelno, zaposlen u JZU DZ Doboj na mjestu načelnika Službe KSZ pedijatrija. Član Pedijatrijskog Društva RS – a, kao i učesnik brojnih domaćih i međunarodnih dešavanja iz oblasti dječjeg zdravlja. Zagovornik medicine isključivo bazirane na dokazima.  

Antibiotici spadaju među najčešće prepisivane lijekove kod djece. Da li je uvijek opravdana njihova upotreba? Ako uzmemo činjenicu da čak 80% djece do treće godine života bar jednom ima upalu srednjeg uha, koja je najčešće virusna porijekla, a ne bakterijska, onda možemo zaključiti da je uvođenje antibiotika besmisleno, čak i štetno jer snižava imuni sistem tako što uništava dobre bakterije koje nas štite od infekcije. Međutim, činjenica je da se antibiotici propisuju nerijetko i u ovim slučajevima. 

U takvim slučajevima govorimo o ne selektivnom pristupu i naš organizam u većini slučajeva sposoban je da se izbori sa štetočinom. Vrlo lako je moguće da kod pojedinaca za par dana bude bolje i tako nastaje lažna slika kako je antibiotik pomogao, dok je u stvari produžio period oporavka, jer se ispravno prepisivanje antibiotika (sem u hitnim slučajevima) podrazumijeva prethodnu analizu krvne slike, parametara upale ili pozitivne brze testove koji pokazuju da je u pitanju bakterijska, a ne virusna infekcija. Često uvođenje antibiotika nije samo krivica ljekara, nego i roditelja koji iz najbolje želje da pomognu djetetu zahtijevaju od pedijatra da prepiše lijek kojim će imati osjećaj sigurnosti. 

Da li probiotik uz antibiotik?

Danas se neosporno zna da nisu svi probiotici podjednako efikasni u sprječavanju (prevenciji) dijareje izazvane antibiotikom. Neosporna je činjenica da su monosojevi efikasniji u liječenju crijevnih tegoba (ne više od tri soja) jer se veći broj kultura međusobno suprotstavljaju. Još osamdesetih godina prošlog vijeka započete su prve velike studije od strane uvažene Prof. Szajewske i suradnika, Evropskog udruženja pedijatara i gastroenterologa. 

Danas se zna da kod djece koja su dobijala antibiotik probiotska kultura S. boulardii u odnosu na placebo smanjuje učestalost tečnih stolica uključujući i one izazavene sa klostridijom (C.difficile). Godine 2006. objavljeno je randomizovano kontrolisano ispitivanje sa S. boulardii kod 269 djece (od 6 mjeseci do 14 godine)1. Sva djeca su liječena sa antibioticima nakon dijagnoze upale srednjeg uha ili infekcija dišnih puteva. Pacijenti su primali S.boulardii 250 mg dva puta dnevno u odnosu na placebo ispitanike tokom antibiotiske terapije. Učestalost dijareje povezane sa antibioticima (uključujući dijareju uzrokovanu sa C. difficile) kod pacijenata koja su zaista dobijala kvasnicu bila je samo 3,4% u poređenju sa kontrolnom placebo grupom koja je iznosila 17,3%. Treba naglasiti da nijedan pacijent nije zahtijevao obustavljanje antimikrobne terapije ili hospitalizaciju, niti su prijavljeni neželjeni događaji. Gotovo sve kliničke studije koje su sprovođene i kod odraslih demonstriraju isto, korist S. boulardii u prevenciji postantimikrobnog kolitisa.  

1 Kotowska et al. Aliment Pharmacol Ther. 2005; 21(5): 583-90

Leave a Reply