S proljećem dolazi do bujanja vegetacije, a budi se i životinjski svijet, pa je ovo vrijeme koje pogoduje razmnožavanju i razvoju krpelja.
Krpelji vole vlažna područja sa puno zelenila, a budući da građani poslije duge i sumorne zime jedva čekaju da izađu u prirodu, nužno dolaze u kontakt s krpeljima i mogu doživjeti neprijatnost zbog njihovog ugriza.
Preporuka Hitne pomoći je da dolaskom proljeća i odlaskom na izletišta i livade ljudi prilagode svoju garderobu, da nose duge pantalone, majice ili bluze dugih rukava i što više zaštite tijelo, po mogućnosti odjećom od prirodnih materijala.
Po povratku kući savjetuje se da se kod odraslih, a pogotovo kod djece, napravi pregled tijela i uvidi da li je došlo do ugriza krpelja. Krpelji i na tijelu traže mjesta sa tankom kožom i prevojima, kao i vlažna mjesta, poput pazuha, prepona, pregiba iza koljena, ispod grudi i slično.
Ukoliko niste sigurni da li znate sami ukloniti krpelja sa vašeg tijela ili tijela vašeg djeteta najbolje je da posjetite najbližu ambulantu.
Krpelj je parazit sa specifičnom tjelesnom građom jer na svojoj glavici ima tzv. rilca kojima se “zakopa” u tijelo. Ukoliko nađete krpelja, preporuka doktora medicine je da odete do prve ambulante porodične medicine gdje će on biti uklonjen specijalnom pincetom i na profesionalan način.
Prilikom samostalnog uklanjanja krpelja postoji vjerovatnoća da glava krpelja sa rilcima ostane u tijelu, što zdravstvenom radniku onemogućava njegovo uklanjanje, pa se zato preporučuje odlazak u najbližu ambulatnu porodične medicine i profesionalan način njegovog uklanjanja.
“Međutim, nema potrebe za dramom i panikom, niti da se odmah trči do bolnice ili hitne pomoći. Ukoliko ste uspjeli i sami otkloniti krpelja sa tijela onda ne morate ići ljekaru. Ukoliko se ipak pojavi crvenilo ili niste sigurni koliko dugo je krpelj na tijelu, onda svakako otiđite ljekaru i dobit ćete antibiotik. Ukoliko je kojim slučajem došlo do infekcije, onda pacijent ostaje pod nadzorom porodičnog ljekara i uzima terapiju antibioticima”, objasnila nam je Dr. Evelina Čehajič, pedijatar u dječijoj bolnici Suncokret.
Bolesti koje prenose krpelji i njihovi uzročnici
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Krpeljni meningoencefalitis (KME)
Krpeljni meningoencefalitis (KME) je upalna bolest centralnog živčanog sistema uzrokovana virusom krpeljnog meningoencefalitisa. Infekcija ovim virusom kod nekih osoba uzrokuje samo blagu bolest praćenu temperaturom, općom slabošću, bolovima u mišićima i drugim nespecifičnim simptomima, dok se samo u manjeg broja zaraženih razvije klasična slika meningitisa odnosno encefalitisa koja se očituje glavoboljom, mučninom, povraćanjem i drugim neurološkim simptomima.
Krimsko-kongoanska hemoragijska vrućica
Krimsko-kongoanska hemoragijska temperatura je teška bolest koja se uz opće simptome očituje poremećajem koagulacije s posljedičnim nastankom krvarenja.
Borelioza – lajmska bolest
Borelioza – lajmska bolest se u ljudi očituje različitim simptomima od kojih je najkarakterističnija pojava ovalnog ili prstenastog crvenila na koži (erythema migrans). Bolest može proći spontano, a naročito ako se liječi odgovarajućim antibioticima. Nakon kožnih promjena, a ponekad i bez njih, može se razviti miokarditis, meningitis ili neki drugi oblik bolesti.
Tularemija
Tularemija je akutna bolest koja se uglavnom očituje lokalnim promjenama na mjestu ulaska uzročnika, uz razvoj promjena na koži i sluznicama, povećanje limfnih čvorova, pneumoniju te druge rjeđe oblike bolesti.
Erlihioza
Erlihioza je bolest koja najčešće sliči gripi uz mogućnost pojave nekih komplikacija.
Babezioza
Babezioza je primarno bolest životinja koju uzrokuju Babesia divergens i Babesia microti. U većine osoba zaraženih babezijama bolest prolazi bez simptoma ili kao blaža bolest nalik gripi, dok se teži oblici bolesti razvijaju uglavnom u imunodeficijentnih, splenektomiranih i starijih osoba.
Rikecioze
Rikecioze su bolesti koje svojim simptomima mogu nalikovati gripi, ali mogu izazvati teške, pa čak i smrtonosne komplikacije.
Rikecioze su bolesti koje svojim simptomima mogu nalikovati gripi, ali mogu izazvati teške, pa čak i smrtonosne komplikacije. U Bosni i Hercegovini se javljaju u endemskim područjima gdje su životinje (ovce i psi) glavni rezervoar bolesti. Jedino se Q-groznica prvenstveno prenosi na druge načine, a iznimno putem krpelja.
Uzročnik joj je Coxiella burnetii, a bolest se očituje temperaturom, mialgijama i glavoboljom, a u težim slučajevima i razvojem hepatitisa, pneumonije i meningoencefalitisa.
Prevencija bolesti koje prenose krpelji
- Izbjegavanje područja bogatih krpeljima tokom ljetnih mjeseci (kada je najveća aktivnost krpelja)
- Primjena barijera radi smanjenja površine tijela koja je izložena krpeljima i sprječavanja kontakta s krpeljima (odjeća dugih rukava i dugih nogavica, umetanje nogavica u čarape ili čizme)
- Tokom boravka u prirodi ne nositi odjeću od dlakavih tkanina (vuna, flanel) jer se za nju krpelj lakše zakvači; ne odlagati odjeću na travu i grmlje; ne provlačiti se kroz nisko raslinje
- Tokom boravka u prirodi nositi odjeću svijetlih boja kako bi se krpelj lakše uočio na odjeći i odmah uklonio
- Korištenje odjeće i šatorskog platna impregniranog permetrinom koji ima aktivnost repelenta (odbija krpelje) i akaricida (ubija krpelje)
- Primjena repelenata – tvari koje odbijaju krpelje – koji se nanose na odjeću i obuću ili direktno na kožu (u obliku stika, tekućine, spreja)
- Nakon svakog boravka u prirodi gdje ima krpelja obvezno po dolasku kući pregledati odjeću i tijelo te ukoliko se naiđe na krpelja, odmah ga ukloniti
