Neurofeedback terapija – nova metoda za nova napredovanja djece u BiH
Neurološka disregulacija se događa kada mozak koristi krive moždane valove, u krivo vrijeme, za krivi zadatak.
Piše: Ankica Baković, certificirani neurofeedback terapeut
Biografija:
Certificirani neurofeedback terapeut i učitelj na Europskom institutu za Realitetnu psihoterapiju u Kranju, Slovenija. Psihologiju završila kao najbolji student generacije. Dobitnik rektorove nagrade Filozofskog fakulteta u Zadru te stipendist Republike Hrvatske za posebno nadarene studente. Od 2003. godine stalno uposlena u Domu zdravlja Livno te trenutno voditeljica Centra za mentalno zdravlje. U Splitu završava 2004. Edukaciju iz NLP-a i dobiva Certifikat NLP praktičara priznat od strane International Network for Humanistic Neurolingvistic Programming (INHNLP) i American Bord of NLP ( ABNLP). Tokom 2013.-2014. god. završava edukaciju iz frekvencijske metode neurofeedback treninga te dobiva naziv Certificirani neurofeedback terapeut (West Michigan, USA). Dodatnu specijalnost na području couchinga stiče završavajući edukaciju na Academy of Choice (USA, Board Certified Coach) kod utemeljiteljice In side Out Coching-a Kim Olver. U aprilu 2017. godine završava petogodišnju edukaciju iz psihoterapije te polaže ispit na Europskom institutu za realitetnu psihoterapiju (EIRT, Slovenija) i dobiva zvanje učitelj istoimene psihoterapije . U septembru 2017. godine stekla diplomu psihoterapeuta sa Europskog instituta za realitetnu psihoterapiju. Voditeljica prvog Neurofeedback centra u BiH koji ima podružnice u Mostaru, Sarajevu i Banjaluci.
Neurofeedback je znanstveno utemeljena metoda koja pomoću medicinskog aparata koristi snagu suvremene tehnologije kako bi uhvatio i analizirao aktivnosti moždanih valova pacijenta i pretvorio ih u korisne informacije o tome kako mozak funkcionira. Koristeći neinvanzivne tehnike EEG-a za mjerenje moždanih valova, pomoću NF-a, mozak se može „vidjeti u ogledalu“. S tim informacijama, on može uspostaviti ponovnu bolju regulaciju s ciljem poboljšanja svojeg funkcioniranja. Uspješnost neurofeedback terapije ovisi o neuroplastičnosti mozga klijenta, odnosno, sposobnosti mozga klijenta da uz poticaje terapije počinje raditi na jedan drugačiji, regularniji način.
Neurofeedback je pogodan za osobe s različitim disregulacijama mozga. Neurološka disregulacija se događa kada mozak koristi krive moždane valove, u krivo vrijeme, za krivi zadatak. Takav ‘kaos u glavi’ uzrokuje neurološko stanje prevelike pobuđenosti, preniske pobuđenosti ili nestabilne pobuđenosti. Jednostavnije rečeno, nema uravnoteženih reakcija.
U kojim slučajevima pomaže?
Neurofeedback se pokazao posebno uspješnim u slučaju poteškoća pažnje i koncentracije, poteškoće učenja i pamćenja, poteškoća iz spektra autizma, poteškoća govora te kod odraslih kod nesanice, depresija, anksioznih poteškoća, paničnih napadaja, i u slučajevima povećavanja otpornosti na stres i povećavanja sportske uspješnosti. Uspješnost na smanjenju pojedinih poteškoća ide i do 80%.
Neurofeedback centar u BiH djeluje unatrag šest godina i od tada je kroz naše urede u Mostaru, Sarajevu i Banjaluci prošlo više stotina zadovoljnih klijenata koji šire pozitivnu priču diljem zemlje. Najviše napredovanja, između ostaloga, registriramo kroz naš znanstveno-istraživački rad na planu poboljšanja govora (djeca dobivaju veći fond riječi, govor postaje spontaniji, svrhovitiji..), poboljšanje pažnje i koncentracije je u pravilu prisutno uz neurofeedback terapiju kao i poboljšanje budnosti, odnosno smanjenje sanjarenja kod klijenata. Kod odraslih klijenata poboljšanja su najčešće na planu smanjenja unutarnje napetosti (prvenstveno kod anksioznih klijenata), te smanjenje migrena i depresivnih simptoma.
Ono što je od iznimne važnosti naglasiti jest kako je neurofeedback terapija koja „priprema“ mozak tako da drugi stručnjaci, prvenstveno logopedi, defektolozi i sl., u kraćem vremenu imaju bolje rezultate jer to što „nude“ klijentu, klijent nakon neurofeedback terapije može bolje registrirati te samim time i brže napreduje.
Ukoliko je klijent i pod određenom medikamentnom terapijom obvezno je informirati liječnika o uključivanju u ovu terapiju budući se klinička slika uz NFB terapiju mijenja te sukladno drugačijoj slici korigira se i medikamentna terapija. Iz iskustva kao psihoterapeut sa Europskim certifikatom iz realitetne psihoterapije, a u skladu i sa znanstvenim radom koji sam izlagala na kongresu psihologa BiH, svakako preporučam da odrasli klijenti uz neurofeedback terapiju koja im iznutra pomaže u regulaciji rada mozga, uključe se i u psihoterapijski rad kako bismo timski dobili optimalno funkcioniranje klijenta.
Dakle, neurofeedback je trening samoregulacije s ciljem postizanja kontrole nad kortikalnom električnom aktivnosti. Samoregulacija kortikalne moždane aktivnosti postiže se preko procesa operatnog učenja koristeći se reprezentacijom EEG parametara uživo, odnosno prikazujući ih simultano kako se događaju. Važno je spomenuti da je neurofeedback bezbolna i neinvazivna metoda koja omogućava sagledavanje podataka o moždanoj aktivnosti, stanjima svijesti i to gotovo simultano kako se one događaju (Liechti, 2011).
Trajanje pojedinog tretmana je od 30 do 45 min. U prosjeku treba obaviti 30 treninga (3 treninga tjedno) kako bi mozak napravio novu mrežu neurona za bolju uspješnost u izvedbi te samim time dolazi i do smanjenja intenziteta pojedinih poteškoća kod klijenata.
Za optimalnu uspješnost neurofeedback terapije ključno je tijekom tretmana dijete zaštititi od izloženosti drugim ekranima (mobiteli, tv, tableti i sl.) budući se onda poništava efekt NFB terapije. Roditelji koji u što ranijoj životnoj dobi djeteta ozbiljno pristupe radu sa djetetom, dakle već u prvim mjesecima života ili čim primijete prva, pa i blaža odstupanja u psihomotornom razvoju i jave se na tretman, imaju daleko veću šansu da ćemo zajedno uspjeti „dokapacirati„ dijete i smanjiti intenzitet poteškoća. Od sržne je važnosti rana intervencija (do 3 godine života) te ukoliko dijete ima i više od toga čim prije tim bolje je nužno uključiti dijete u neurofeedback terapiju kako bismo stimulirali mozak na regularniji način rada, a samim time i potaknuli poboljšanja kod djeteta.
