Pustite da dijete prvo savlada bazu maternjeg jezika pa tek onda krenite u učenje novog jezika.
Nataša Mirkanović, dipl.logoped
Nataša Mirkanović je po zanimanju diplomirani logoped. Rođena je 4.2.1997 godine u Prijedoru. Nakon gimnazije upisujem Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju Univerziteta u Beogradu, smjer logopedija. Po završetku studija počinje da odrađuje pripravnički staž u vrtiću u Bijeljini.
Razvoj dječjeg govora je veoma složen proces, koji se odvija pod utjecajem mnoštva različitih faktora. Govor je socijalni fenomen i njegov je razvoj moguć isključivo u uvjetima ljudskog okruženja. Porodica je najbliže i najprirodnije okruženje djeteta, i zato ima najveću ulogu u procesu dječjeg razvoja, uključujući i razvoj govora. Za mnogu današnju djecu može se reći da su siromašna jezikom, a čak oko 70 % djece predškolskog uzrasta ima neki govorno-jezički poremećaj. Istraživanja pokazuju konstantan porast učestalosti jezično-govornih poremećaja kod djece, što se povezuje s promjenom sociokulturnih stilova života, ali i s činjenicom da je porasla opća osviještenost roditelja i stručnjaka koji sudjeluju u djetetovom razvoju, te se poremećaji češće otkrivaju, a djeca pravovremeno upućuju stručnjacima i uključuju u terapijske procese. O razvoju govora i poteškoćama koje se javljaju u razvoju govora razgovarali smo sa Natašom Mirkanović, diplomiranom logopedicom. U nastavku donosimo intervju.
Kada ste se odlučili na poziv logopeda?
Za logopediju sam se odlučila još u toku osnovne škole. Najstarije sam dijete u porodici i uvijek sam bila ta koja je brinula o drugoj djeci tako se i rodila ljubav prema djeci.
Danas djeca sve češće imaju probleme sa razvojem govora. Kada je pravo vrijeme za prvu posjetu logopedu?
Pravo vrijeme za prvu posjetu logopedu jeste onda kada roditelji primijete bilo kakva odstupanja u govorno-jezičkom razvoju djeteta (nerazvijen ili slabo razvijen govor, poteškoće u izgovoru glasova, poteškoće prilikom čitanja ili pisanja, mucanje..)
Koji su to problemi u govoru na koje ste vi naišli?
U praksi nailazim na razne govorno-jezičke poremećaje kod djece. Kod djece predškolskog i školskog uzrasta najčešće se javljaju dislalije, odnosno nemogućnost ili nepravilnost u izgovoru glasova. Dislalije se javljaju u vidu omisija (kada dijete u potpunosti izostavlja glas npr. IBA umjesto RIBA), supstitucija (kada zamijeni glas nekim drugim glasom npr. LIBA umjesto RIBA) i u vidu distorzije (oštećen izgovor glasa). Primijetila sam da je veliki broj djece ovog uzrasta grafomotorno nespretna što možemo objasniti pretjeranom upotrebom telefona, tableta. Kasnije ova djeca imaju problem i prilikom čitanja i pisanja, odnosno svi ovi problemi koji se ne riješe na vrijeme mogu dovesti do disleksije i disgrafije tj. poremećaja u čitanju i pisanju. Kod djece mlađeg uzrasta najčešće se javlja razvojna disfazija, odnosno poremećaj govora i jezika kod kojeg je sposobnost djeteta da razumije govor ili govori ispod očekivanog nivoa u odnosu na uzrast.
Danas sve više djece ima neki problem u govoru. Mnoga djeca šuškaju, tepaju dok govore. Na koji način prevazići ove probleme u govoru?
Vrlo je važno da se roditelji djeci obraćaju pravilno, bez tepanja. Djeca uče po modelu, a taj model su upravo roditelji. Mazimo se dodirima, zagrljajima, a ne riječima.
Kada ustanovite neki problem u govoru kod djeteta na koji način kreće terapija? Koliko su računari, tableti i telefoni utjecali na razvoj govora kod mališana?
Nakon urađene logopedske dijagnostike, počinjemo sa logopedskom terapijom, koja zavisi od samog poremećaja. Cilj terapije jeste uklanjanje ili ublažavanje postojećih poteškoća. Nijedan logoped ne može sa sigurnošću reći koliko će sama terapija trajati jer to zavisi od niza faktora. Ti faktori su npr.: koliko dijete sarađuje, koliko roditelji rade kod kuće, same vrste poremećaja. Upotreba računara, telefona i tableta može itekako da utiče na razvoj govora i jezika kod djece. Upravo su oni “glavni krivci” za nerazvijen ili usporen govorno-jezički razvoj djece.
Na osnovu Vašeg iskustva koliko dobro govore djeca predškolskog uzrasta?
S obzirom na to da radim u vrtiću kao stručni saradnik, dolazim do zaista poražavajućih rezultata govora predškolske djece. Čak 70% djece predškolskog uzrasta ima neki govorno-jezički poremećaj. Djeca na ovom uzrastu najčešće imaju poteškoće sa izgovorom glasova iz grupe afrikata (Č,Ć,Đ), frikativa (S,Z,Š,Ž), vibrant(R).
Koliko su roditelji bitni u tom procesu tj. da li treba da vježbaju govor sa djecom kod kuće?
Roditelji su veoma važni u procesu logopedskog tretmana jer su upravo oni ti koji provode najveći dio vremena sa djetetom. Važno je napomenuti da roditelji nikako ne treba da rade na “svoju ruku”, već da rade isključivo po uputama stručnjaka tj. logopeda.
Za kraj koja je Vaša poruka roditeljima kada je u pitanju razvoj govora djece?
Za kraj želim da roditeljima poručim slijedeće:
- Više prirode, manje tehnologije. Pustite djecu da se igraju i istražuju u prirodi jer upravo kroz igru djeca najbolje uče.
- Crtane zamijenite slikovnicama.
- Imajte realna očekivanja. Nemojte očekivati da će dijete od 2, 3 godine da zna čita i piše.
- Uključite im igre koje zahtijevaju upotrebu prstića (plastelin, kocke, nizanje perlica..)
- Pustite da dijete prvo savlada bazu maternjeg jezika pa tek onda krenite u učenje novog jezika.
I za kraj najvažnija poruka jeste da se ukoliko imate bilo kakve nedoumice oko govorno-jezičkog razvoja djeteta posavjetujete isključivo sa logopedom.
