Mirzana Pašić Kodrić: Kultura čitanja nosi se iz porodice

Književnost za djecu ima svoju izuzetnu važnost, smisao i izrazito jaku društvenu,  psihološku, estetsku, kulturalnu i mnoge još druge uloge. Ona od najranijeg perioda najprije budi, osvještava i oblikuje, a kasnije njeguje ono najljepše i najbolje u svima nama. Za roditelj.ba govori Mirzana Pašić Kodrić, bosanskohercegovačka književnica, povjesničarka književnosti i književna kritičarka.

  1. U početku da predstavimo vaše posljednje djelo koje ste uputili

najmlađoj populaciji?

Riječ je, dakle, o knjizi  “7 bajki za Male i Velike” (Bosanska riječ / Kultura snova, Tuzla / Zagreb, 2016.) Knjiga je norminirana za nagradu Mali Princ 2017. godine, a 2018. je prevedena na turski i engleski jezik i ova prevedena izdanja trebala bi biti objavljena nekada u 2019. godini.

  1. I sami ste počeli objavljivati kao gimnazijalka u školskim časopisima,

koliko je to vama tada bilo važno?

Svoju prvu priču objavila sam u tadašnjem časopisu Treće gimnazije u Sarajevu „Gimnazijalci s Vilsonova“. U to vrijeme to je za mene bilo mnogo važno i bila sam vrlo ponosna što će se svi oko mene i zvanično upoznati s onim što najviše volim – s mojim pisanjem, ali s druge strane sjećam se i blage doze „stida“ koji me tada pratio od pomisli da svi mogu analizirati ono što sam u to vrijeme, ne razlikujući autora od njegovog djela, smatrala vlastitom dubokom intimom. Malo sam se, naime, bojala da će kroz moje priče i pjesme svi imati mogućnost upoznati „neku drugu mene“ po vlastitoj interpretaciji onoga o čemu pišem i malo sam se toga plašila. S današnje tačke gledišta mislim da je upravo taj časospis bio izuzetno bitan i u kasnijem odabiru moje profesije.

  1. Imate puno radova iza sebe, koja su Vam najdraža, šta biste izdvojili

i zašto?

Često se našalim sa studentima: „Nikada ne pitajte bilo koga ko mnogo čita ko mu je najdraži pisac i koje mu je najdraže djelo.” To isto moglo bi se reći i za nekoga ko se književnošću bavi i na kreativnoj, i na naučnoj razini. Međutim, ono što bi se moglo izdvojiti svakako jesu izvjesne preokupacije u pisanju – tematska žarišta i interesi autora i/ili znanstvenika,. U mom slučaju to su interkulturalni doticaji, rodna osjetljivost i  neprihvatanje svega što je Razlika. Ove preokupacije prožimam kroz sve o čemu pišem, bilo na kreativnoj, i/ili naučnoj osnovi. I kroz pisanje poezije, proze, ranije doktorske disertacije, književne kritike itd.

 

  1. Posebnu pažnju posvećujete dječijoj književnosti, zašto?

Književnost za djecu ima svoju izuzetnu važnost, smisao i izrazito jaku društvenu,  psihološku, estetsku, kulturalnu i mnoge još druge uloge. Ona od najranijeg perioda najprije budi, osvještava i oblikuje, a kasnije njeguje ono najljepše i najbolje u svima nama.Vjerujem u harmonični odnos larpurlartizma i književnosti s nekim konkretnim smislom, odnosno u književnost koja ljepotom i plemenitošću mijenja svijet i ljudska shvatanja, pre/oblikuje i definira realnost, zaustavlja i osuđuje sve oblike nasilja i svega ružnog, njegujući samo lijepo, što, zapravo, i jeste najkraća definicija svih umjetnosti općenito, a koju nimalo naivno ne shvatam. I sve to upravo je književnost općenito, pa i književnost za djecu – najbolje utočište za pročavanje ljudskih odnosa i svega onoga što te odnose prati uz bogato razvijanje zdravih temelja ličnosti u svakom smislu.

  1. Koliko je prema Vašem mišljenju važno čitati djeci danas kada su

djeca u potpunosti obuzeta tehnologijom?

Staro je pravilo da svaka krajnost i radikalnost gotovo uvijek donose loše posljedice. Kultura čitanja nosi se iz porodice od ranog djetinjstva i, ako je ispravno usađena u najranijim godinama, nju internet, kao ni bilo koji drugi slični savremeni izazov, ne može ugroziti, već je može samo obogatiti. U njegovanju kulture čitanja veliku ulogu pored roditelja imaju, svakako, i svi predavači na svim nivoima obrazovanja, a koji bi trebali znati kako mladim ljudima postaviti zadatke u kojima internet umjesto knjiga neće biti izvor početne već dodatne informacije. Dakle, smatram da su zdravo balansiranje tradicionalnih metoda čitanja u kombinaciji sa roditeljskim selektivnim odabriromsadržaja koje nude različite tehnologije i internet  najbolji izbori.

roditelj.ba

 

 

POVEZANI ČLANCI

Zadnje objave